Unatoč brojnim izazovima koji su obilježili ovu turističku godinu, Zračna luka (ZL) Rijeka, ove godine očekuje vraćanje 80 posto prometa iz rekordne 2019. Nakon dvije, za zračni promet uopće, pa tako i riječku zračnu luku vrlo teške godine, 2022. je konačno donijela pravi oporavak. Govoreći o tome kolika je važnost zračnog prometa za Kvarner, kao i o tome kakva je bila ovogodišnja ljetna sezona, Tomislav Palalić, direktor Zračne luke Rijeka, podsjetio je kako je ZL Rijeka strateški subjekt od posebnog interesa Republike Hrvatske čija infrastruktura predstavlja temelj obavljanja i razvoja zračnog prometa regije Kvarner. Stoga je prometna dostupnost preduvjet svakog razvoja, bez koje nema niti razvoja turističke destinacije.

Direktor Zračne luke Rijeka TOMISLAV PALALIC, SNIMIO: VEDRAN KARUZA

– Unatoč činjenici da je promet ZL-a Rijeka bilježio konstantnu stopu rasta sve od 2014. do 2019., odnosno do krize izazvane pandemijom COVID-19, te da se u 2022. očekuje ostvarenje veće od 80 posto predpandemijskog prometa, što je izvrstan rezultat, udio zračnog prometa, odnosno dolazaka gostiju zračnim putem, u ukupnom broju dolazaka na Kvarneru još uvijek je neznatnih niti 1,5 posto, zbog čega su nužne promjene i zaokret u postavljanju prioriteta razvoja turizma Kvarnera, ukazao je direkor ZL-a Rijeka na velik daljnji potencijal riječkog aerodroma, ali i dodao kako je javni interes razvidan i kroz omogućavanje korištenja infrastrukture za medicinske, vojne i diplomatske letove. U posljednje vrijeme trendovi se mijenjaju te u riječkoj Zračnoj luci bilježe i velik porast prometa poslovnog i privatnog zrakoplovstva.

Nekoliko rekonstrukcija

ZL Rijeka međunarodna je zračna luka civilnog zrakoplovstva certificirana po EU regulativi 139/14, otvorena za promet 1970., a nakon stvaranja neovisne države RH prepisana je u vlasništvo 55 posto države, 20 posto Primorsko-goranske županije, 10 posto Grada Rijeke, 4 posto Grada Krka, 4 posto Grada Crikvenice, 4 posto Grada Opatije, te 3 posto Općine Omišalj, na čijem prostoru se nalazi. No, iako se nalazi u većinskom državnom vlasništvu, ZL Rijeka posluje kao d.o.o. te se ne financira iz državnog proračuna, već ostvaruje prihode samostalno iz svoje djelatnosti. Njezine tri temeljne djelatnosti su prihvat i otprema zrakoplova, putnika i robe u komercijalnom i nekomercijalnom zračnom prijevozu, spasilačko-vatrogasna služba te hitna medicinska pomoć. Strategijom razvoja ZL-a Rijeka definirano je kontinuirano ulaganje u ljudske resurse, infrastrukturu, opremu i tehnologiju rada te omogućavanje dostupnosti usluga javnog i privatnog zračnog prometa H24/7/365, kao i uključivanje u prometnu mrežu zrakoplovnih linija u javnom redovitom i izvanrednom zračnom prijevozu čime se zadovoljavaju javne potrebe. Opremljena je za prihvat svih veličina zrakoplova, nema operativnih restrikcija letenja noću niti vezano za buku te posjeduje najmoderniji sustav svjetlosne organizacije za dnevno i noćno slijetanje. Naime, kako su istaknuli u ZL-u Rijeka, u projekt rekonstrukcije svjetlosne organizacije uloženo je 14,5 milijuna kuna, što je sufinancirano sredstvima kapitalne pomoći Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

– Izazov predstavlja povezivanje s cestovnim prometom jer razvojem prometa u ZL-u Rijeka dodatno opterećujemo već izrazito opterećenu DC102 za što imamo i nudimo rješenju HC-u, ukazao je direktor ZL-a Rijeka. Inače, kroz 50 godina postojanja riječkog aerodroma zabilježena su različita razdoblja uspona i padova zračnog prometa, dok je razdoblje od 2014. do 2019. obilježeno konstantnim rastom, kada je ostvaren i rekordan promet od 200.841 putnika. Iako se još uvijek po mnogima smatra »vintage« zračnom lukom zbog trendova infrastrukturne gradnje 70-tih godina, u razdoblju od 2014. do 2018. godine obavljena je rekonstrukcija interijera zgrade u iznosu od ukupno milijun i 650.000 kuna, sufinancirano sredstvima kapitalne pomoći PGŽ-a, a 2019. dovršen je i projekt rekonstrukcije i dogradnje vanjskih površina terminalne zgrade i tehničkog bloka ZL-a Rijeka ukupne vrijednosti 6,5 milijuna kuna, od čega je 3,2 milijuna sufinancirano sredstvima kapitalne pomoći MMPI-a, čime je zgrada u potpunosti dobila novi izgled.

Učinak aviogostiju na sveukupna gospodarska kretanja u regiji, uz samo plaćanje boravišne pristojbe i smještaja, razvidan je i u brojnim mogućnostima produženja sezone

Direktor
Zračne luke Rijeka Tomislav Palalić

Potpuni oporavak

A nakon dvije teške krizne godine prouzročene pandemijom COVID-19, što je u ZL-u Rijeka dovelo do pada prometa putnika od golemih 86 posto u 2020., odnosno 70 posto lani u usporedbi s rekordnom 2019., u aktualnoj ljetnoj sezoni je ostvaren značajan oporavak zračnog prometa. Unatoč predviđanjima svih analitičara u industriji da će se zračni promet oporaviti do razine prije pandemije tek u 2024., u ZL-u Rijeka je, naime, potpuni oporavak već gotovo ostvaren, odnosno do kraja godine očekuje se ostvarenje od preko 80 posto prometa rekordne 2019. To je, istaknuli su u ZL-u Rijeka, rezultat iznimnog truda Uprave Zračne luke Rijeka u suradnji s njezinim suvlasnicima (MMPI-om, PGŽ-om, gradovima Opatijom, Krkom, Crikvenicom te Općinom Omišalj), kao i sustavom TZ-a i nizom sudionika turističkog sektora koji su zajedničkim naporima uspjeli vratiti gotovo sve redovne međunarodne linije koje su prometovale prije pandemije, ali i ugovoriti nove linije.

– U prvih osam mjeseci ove godine zabilježen je rast prometa putnika od preko 225 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, odnosno ostvareno je gotovo 85 posto predpandemijskog prometa iz rekordne 2019. Ove godine vratio se Ryanair koji je 2021. otkazao svoje operacije za Rijeku, i to s tri međunarodne linije – Stockholm, Bruxelles Cherleroi i London Stansted. Godinu su obilježili i povratak Condor Airlinesa s dvije linije za Frankfurt i Düsseldorf, kao i Air Serbije za Beograd, koji su u ZL-u Rijeka prometovali prije pandemije. Osim ovih »povratnika«, u ZL Rijeka se nakon 15 godina konačno vratio i ključni avioprijevoznik zaslužan za njezin rekordan promet u 2006. i 2007. te jedan od najznačajnijih niskotarifnih avioprijevoznika s tržišta Velike Britanije – easyJet, i to s dvije linije, onom iz London Gatwicka te iz Berlina. Nakon dugogodišnjih pregovora između ZL-a Rijeka i navedenog avioprijevoznika o njegovom povratku, konačno je osigurana podrška promotivnim aktivnostima nužnim za čim bolje pozicioniranje regije Kvarner na navedenim tržištima, istaknuo je direktor ZL-a Rijeka. Također je podsjetio i kako su, uz ove »povratnike« i nove avioprijevoznike, za riječki aerodrom nastavili prometovati svi avioprijevoznici koji su prometovali i lani, a to su Lufthansa koja je povećala broj tjednih operacija na linijama za Frankfurt i München, potom Eurowings koji ima aviolinije za Berlin, Hamburg, Düsseldorf, Köln i Stuttgart, potom Transavia (Eindhoven), Croatia Airlines (München), Air Baltic (Riga) te LOT Polish Airlines koji je ove godine uz linije za Varšavu i Zielenu Goru, uveo i novu za Rzeszow.

– Nažalost, domaća redovna PSO linija za Osijek, Split i Dubrovnik, te nova linija za Zadar koje će obavljati hrvatska aviokompanija Trade air, sukladno provedenom natječaju MMPI-a za novo četverogodišnje razdoblje, a trebala je prometovati tijekom čitave godine, zbog administrativnih barijera od svibnja ove godine nije u prometu, ali nadamo se da će se i to riješiti za sljedeće četverogodišnje razdoblje, ukazao je Palalić.

Petnaest novih djelatnika

Kao što je poznato, zračni se promet u Europi ove godine susreo s velikim izazovom nastalim uslijed pandemije. Riječ je o nedostatku osoblja na europskim aerodromima i u aviokompanijama, zbog čega je dolazilo do kašnjenja i otkazivanja letova i u Hrvatskoj. U ZL-u Rijeka su pojasnili kako su neki europski aerodromi, suočeni s potražnjom znatno većom od planirane nakon pandemije COVID-19, zbog manjka radne snage ograničavali kapacitete putnika koje mogu opslužiti što dovodi do smanjenja prodajnih kapaciteta zrakoplova aviokompanija i otkazivanja letova zbog neisplativosti. Drugi, pak, iz istog razloga ne uspijevaju pravovremeno opslužiti putnike što dovodi do značajnih kašnjenja letova. No, problem manjka radne snage značajno je prisutan i u aviokompanijama koje zbog nedostatka kabinskog osoblja i posada ne uspijevaju odraditi planirane rotacije, a osobito u slučaju kašnjenja kada su zbog nemogućnosti zamjene posade kojoj istekne duty-time primorani otkazati letove. Kao i druge zračne luke u Hrvatskoj i Europi, direktor ZL-a Rijeka ukazao je kako i riječka zračna luka trpi posljedice navedene situacije te je do sada otkazano ukupno 70 letova redovnih prijevoznika za ljetnu sezonu, od čega se 40 odnosi na novouvedenu liniju easyJeta za London koja je trebala prometovati do kraja listopada, ali je zbog prvenstveno niske popunjenosti zrakoplova uzrokovane preslabom promocijom, ali i problema s kadrom ove aviokompanije, otkazana od 16. srpnja nadalje. Unatoč izazovima s kadrovima u europskim zračnim lukama, u ZL-u Rijeka sezonu su odradili ekipirani.

– Moram naglasiti da unatoč svim navedenim izazovima, Zračna luka Rijeka nije imala problema s kadrovima. Dapače, početkom sezone zaposleno je 15 novih djelatnika koji su u simbiozi s postojećih 20 prijašnjih djelatnika, zajednički tvoreći savršen tim, bez ikakvih poteškoća odradili sav promet ove sezone. To možda i ne izgleda kao neki uspjeh, međutim kada se uzme u obzir da je s jednakim brojem djelatnika 2021. odrađena tek trećina ovogodišnjeg prometa, odnosno s upola manjim brojem djelatnika nego 2018. kada je odrađen jednak promet, lako se može zaključiti o kvaliteti ovogodišnjeg tima i njihovoj efikasnosti. Ljudi su definitivno temelj razvoja svakog poslovnog subjekta, a osobito onih koje se bave uslužnim djelatnostima poput nas. Rezultat kvalitetnog osoblja su zadovoljni putnici koji su temelj našeg poslovanja, a njihovo zadovoljstvo predstavlja upravo jedan od prioritetnih ciljeva našeg postojanja, istaknuo je Palalić te dodao kako Zračna luka Rijeka ulaže razmjerno velika sredstva u edukaciju zaposlenika u svakom segmentu.

KRK, 18. 09. 2022. – AERODROM RIJEKA, ZRACNA LUKA RIJEKA, KRK, OMISALJ, AVION, ZRAKOPLOV, TURIZAM, TURISTI, za prilog o turizmu, SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Kvaliteta pruženih usluga na zavidnoj razini

Ukazao je i kako bez razvoja prometa nema niti razvoja turizma, te kako regija Kvarner ima savršen zemljopisni položaj za razvoj cestovnog turizma zbog relativne blizine emitivnih tržišta Njemačke, Austrije, Slovenije i Italije.

– Međutim, opće je poznato koliko multiplikativnih pozitivnih učinaka upravo zračni promet ima na razvoj turizma regije, a time i na razvoj cjelokupnog regionalnog gospodarstva i razvoj regije u svakom smislu, naveo je direktor ZL-a Rijeke, dodajući kako se razvojem zračnog prometa ostvaruje mogućnost povezivanja s udaljenijim emitivnim tržištima, čime se stvara mogućnost otvaranja novih tržišta u uvjetima sve zahtjevnijih turističkih potreba, kao i mogućnost dolazaka putnika veće kupovne moći.

– Uz navedeno, učinak aviogostiju na sveukupna gospodarska kretanja u regiji uz samo plaćanje boravišne pristojbe i smještaja razvidan je i u brojnim mogućnostima produženja sezone, većem utjecaju na smještajne kapacitete, prijevoz, ugostiteljstvo, trgovinu i telekomunikacije. S obzirom na to da su putnici koji dolaze zračnim prijevozom znatno bolji potrošači od putnika koji dolaze cestovnim putem, naime prosječna dnevna potrošnja aviogosta je čak 40 posto veća od prosječne dnevne potrošnje cestovnog gosta, to dovodi posljedično i do znatno većih prihoda od turizma regije. Stoga ukoliko zaista želimo turizam Kvarnera razvijati na održiv, efikasniji i profitabilniji način, nužna je promjena mindseta svih sudionika turizma kako bi se iskoristio potpuni potencijal infrastrukture zračnog prometa koja trenutno radi na svojih svega 10 posto kapaciteta, zaključio je Palalić te dodao i kako je unatoč neiskorištenom kapacitetu, kvaliteta pruženih usluga na zavidnoj razini zbog čega svi putnici iz ZL-a Rijeka odlaze zadovoljni, a partneri je proglašavaju za »the friendliest Croatian airport«.

Rast plaća

Ulaganje u ljudske resurse i obrazovanje temelj su uspjeha Zračne luke Rijeka.

– Kako je osposobljenost naših djelatnika dovoljna za rad u bilo kojoj zračnoj luci u europskom okruženju, odnosno slijedom europske i nacionalne regulative, tako i primanja zaposlenika te materijalna prava pokušavamo približiti razinama primanja i prava u zračnim lukama zapadnoeuropskih država, istaknuo je Tomislav Palalić, navodeći kako je stoga u posljednjih deset godina prosječna isplaćena mjesečna neto plaća konstantno rasla, pri čemu je u prvom polugodištu ove godine zabilježen njen porast za gotovo 15 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.