Grad Rab jedna je od najtrofejnijih turističkih destinacija na Jadranu, višestruki nositelj titule najbolje jadranske destinacije, kao i niza drugih turističkih nagrada.

Odredište je to koje njeguje autohtonost, kulturu, gastronomiju, a nudi i brojne mogućnosti za uživanje u prirodnim ljepotama. Rabljani su pojam dobrih domaćina, turizam je oblikovao i »odgojio« generacije otočana, čemu svakako u prilog ide i činjenica da imaju jednu od najboljih ugostiteljskih škola u državi.

Stalna ulaganja u kvalitetu smještaja i ponude, ali i zaštita prostora kao jedan od prioriteta, zalog su održivom i uspješnom daljnjem turističkom razvoju. O tome što se sve napravilo po tom planu i na koji se način Rab kao destinaciju planira razvijati u narednim godinama, razgovarali smo s Nikolom Grgurićem, gradonačelnikom Raba.

Kako ocjenjujete ovogodišnju turističku sezonu. Naime, turističku godinu obilježili su brojni izazovi, od globalnih geopolitičkih kretanja, do ekonomske situacije na našim najvažnijim emitivnim tržištima. Kako je Rab odgovorio brojnim ovogodišnjim izazovima?

– Rab je na tragu Strategije održivog turizma koja se provodi i na razini države. Prioritet nam je rad na održivosti destinacije, njene ponude i smještajnih kapaciteta, a podaci pokazuju da smo na dobrom putu, prije svega po tome što jačamo pred i posezonu.

Primjerice, ove godine hotel Padova otvoren je već 20. veljače, dakle nikad ranije, što je jasan pokazatelj produžetka turističke godine na Rabu. A jedan ili dva posto manji turistički promet u srpnju ili kolovozu nam ustvari govore da smo u samoj špici sezone dosegli te neke vršne brojke te da nam je nadalje zadatak jačati ostatak turističke godine, a na čemu se kontinuirano radi i podizanjem kvalitete, ulaganjima u sadržaje i manifestacije. Što u konačnici prepoznaju turistički čimbenici na području našeg grada.

Disbalans u strukturi smještaja

Spomenuli ste održivi razvoj. Prema vašem mišljenju, u kojem smjeru se dalje Rab treba turistički razvijati?

– Uvjeren sam da svi zajedno prepoznajemo kako je jedini ispravan put upravo održivost destinacije. Naravno, bit će to dug put na kojem nam je prioritet zaštita prostora i okoliša tako da se smjernice Strategije održivog razvoja uzimaju u obzir prilikom izmjena i dopuna prostornih planova i općenito prostorno-planske dokumentacije.

Ono što nam je problem, a što se sigurno neće riješiti preko noći, jest struktura naših smještajnih kapaciteta. Jasno je da u nekoj destinaciji hotelski smještaj znači kvalitetu više i ponudu dodatnih sadržaja, hotel se prvi u sezoni otvara i posljednji zatvara i jednostavno omogućuje puno veće cijene za uslugu koju pruža.

U strukturi smještaja, dakle, imamo disbalans obzirom na to da u hotelskom smještaju imamo oko 2.500 ležajeva, u kampovima imamo nekih 3.500 ležajeva, dok u obiteljskom smještaju baratamo brojkom od sada već preko 15.000 kreveta. I tu je problem jer je najteže organizirati upravo taj vid ponude.

Unatoč tom disbalansu, vidljiva su brojna ulaganja u dizanje kvalitete smještaja?

– Svakako. Ove godine na našem je području s radom počela druga najveća investicija u turizmu u Hrvatskoj, Arba Resort u kojem je nakon dugo vremena nakon što su ti kapaciteti zjapili prazni, donio novu kvalitetu i poseban turistički proizvod koji je sukladan svemu onome što nudimo na otoku, a to je obiteljski turizam.

Drugi pristup turizmu

Koliko se rapski turizam unazad dvadeset, trideset godina promijenio?

– Konkretan primjer je upravo Arba Resort. U ovom slučaju smo izmjenama prostorno-planske dokumentacije zapravo smanjili kapacitet tog područja jer jednostavno su današnji standardi zahtjevniji u odnosu na nekad. I u smislu veličine soba, ali i u smislu ponude sadržaja.

Dobar primjer je i hotel Padova koji je u posljednjih 20-ak godina dobio toliko novih sadržaja da je u odnosu na nekad sasvim nešto drugo, sada se profilirao i brendirao te postao zaokružen turistički proizvod. U tom hotelu ulaganja se nisu odnosila samo na sam objekt, već i u prvu uređenu plažu na području grada Raba čime je hotel napravio iskorak i ostvaruje više cijene.

Zanimljivo je kako i obiteljski smještaj u neposrednoj okolici hotela sada uspijeva ostvariti 30-ak posto više cijene na tržištu. Ono što bih posebno naglasio jest i činjenica da su mladi ljudi prepoznali potrebu da se kvaliteta diže pa su ili unaprijedili postojeći smještaj ili grade novi puno kvalitetniji, primjerice, kuće s bazenima.

Iznajmljivači danas i sami nude dodatne sadržaje, a time, jasno, na tržištu taj smještaj postiže puno veću cijenu u odnosu koju su imali nekadašnji apartmani. Rekao bih da se jednostavno danas radi o potpuno drugom pristupu turizmu. Ono na čemu jako puno radimo zadnjih desetak i više godine, s Pučkim otvorenim učilištem i Turističkom zajednicom su događanja, sadržaji, outdoor ponuda…

Koje infrastrukturne projekte je Grad Rab ostvario ove i proteklih godina, a koji su ujedno i u funkciji turizma?

– Općenito nam je kao lokalnoj samoupravi najveći zadatak kontrola i planiranje prostora. Apsolutno smo partner našim turističkim subjektima koji žele ulagati u kvalitetu i to se posljednjih godina i događa, a odvijat će se i dalje s obzirom na to da imamo još upita za neke devastirane objekte koje se želi obnoviti. Kod svih tih projekata govorimo o četiri plus zvjezdice.

Što se tiče ostalih ulaganja, sudjelovali smo u uređenju prve uređene plaže, a puno smo napravili i po pitanju zaštite prirode, prvenstveno u smislu gospodarenja otpadom. Nedavno nam je tako dodijeljeno 900.000 eura sredstava za jednu od posljednjih faza projekta zbrinjavanja otpada i to konkretno vezanu za rješavanje odlaganja biootpada.

Drugi dio naših aktivnosti trenutačno je priprema obimne dokumentacije projekta odvodnje, a blizu smo i početka jednog od najvećih infrastrukturnih projekata koji će nam osigurati sigurniju vodoopskrbu. Na magistrali se već postavlja druga transportna vodovodna cijev, prioritet je potom i polaganje druge podzemne transportne vodovodne cijevi prema otoku Rabu, a onda i polaganje oko 80 kilometara novog vodovoda.

Teško je govoriti o rokovima, međutim, sigurno su ovi projekti u narednih desetak godina najveća preokupacija lokalne samouprave s komunalnim poduzećem. Pred nama je jako puno posla te mi je stoga zadovoljstvo istaknuti kako za ove projekte imamo podršku na nacionalnoj razini. Dobro je što je unutar našeg vodoopskrbnog područja Rab prepoznat kao prioritet jer samo zajedničkim snagama možemo biti uspješni.

Brojna ulaganja u outdoor ponudu

Osim infrastrukturnih projekata, tu su i ulaganja u doista brojne manifestacije. Rabska fjera je danas sinonim izvrsno osmišljene i realizirane manifestacije koja je utrla put mnogim sličnim projektima po cijeloj obali, a i šire.

– Mi smo puno napravili na događanjima i manifestacijama, festivalima filma, jazza i slično. Izvrstan primjer su i Gala koncert OPERette u čast primadone Dunje Vejzović i Magija opere, manifestacije kojih se ne bi postidjela ni jedna velika europska metropola. To su projekti koje želimo poticati, u koje puno ulažemo i još ćemo i više jer jednostavno želimo biti grad kulture. Ne samo radi turista, već i radi naših sugrađana.

Otvaramo nove prostore za izložbe, ovog proljeća smo s Imperial Rivierom dogovorili uređenje godinama zatvorenog lapidarija, radimo intenzivno na Interpretacijskom centru u Vili Mahač, uskoro bi trebalo početi i uređenje fasade i krova Vile Danice koju želimo također privesti svrsi, a tu su i ulaganja u kino u čemu mislim da smo jedni od najjačih.

Što se tiče turizma kao takvog, treba istaknuti brojna ulaganja u outdoor ponudu. Ulagali smo i ulažemo u sportske objekte i igrališta koja smo doveli u red, primjerice, nogometno igralište Blato smo potpuno rekonstruirali. Ono je ove godine potvrdilo da je ulaganje u sport i rekreaciju, ulaganje u naše mlade, ali i u produženje sezone. Naime, nikad ranije, već 20. veljače, smo otvorili turističku sezonu dolaskom 300-tinjak nogometaša.

Jasno, tu su ulaganja i u šetnice i biciklističke staze. U suradnji s Hrvatskim šumama doista se napravilo puno na području poluotoka Kalifront u šumi Dundo gdje su protupožarne ceste poravnane i uređene te ih sada koristimo kao šetnice i biciklističke staze za brojne utrke i rekreaciju.