Već pomalo u posezoni s Ivanom Matušan, direktoricom Turističke zajednice grada Raba razgovaramo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni na području Grada Raba, o njezinim uspjesima i mogućim specifičnostima.

– Grad Rab bilježi odlične turističke rezultate. Uspoređujući prvih osam mjeseci ove godine s istim razdobljem u prošloj, bilježimo 19 posto više dolazaka, te 14 posto više noćenja. Ako isto razdoblje usporedimo s predpandemijskom 2019. godinom, ostvarenje u dolascima i noćenjima je na razini 95 posto upravo te rekordne godine. Primjećujemo povratak turističkih tekovina u one predpandemijske.

Naime, top pet emitivnih tržišta na području grada Raba su Njemačka, Austrija, Hrvatska, Slovenija i Italija. U 2020. i 2021. godini Hrvati su pretekli Austrijance, Talijani su pali i ispod top 10 emitivnih tržišta. Sve su to bile razumljive promjene s obzirom na politiku Austrije u razdoblju jačih pandemijskih proboja, te zbog činjenice da je Italija zasigurno najpogođenija država pandemijom u Europi.

Veseli što negativne tekovine počinju popuštati i što nas naša tradicionalna emitivna tržišta nisu zaboravila. Moglo se čuti negativnih komentara lokalnog stanovništva s obzirom na izostanak nekih tržišta u protekle dvije godine, ali logično i smisleno objašnjenje postoji. Zasigurno će još biti potrebno vremena da se naša najbitnija emitivna tržišta oporave.

IVANA MATUŠAN, DIREKTORICA    Foto: SERGEJ DRECHSLER

Kako ocjenjujete zadovoljstvo gostiju, a kako turističkih radnika, te koliko u prosjeku turisti borave na Rabu?

– U ovoj godini, te u protekloj, ali i već čitav niz godina, to je prosječno osam dana. Iznimka je bila 2020. godina kada je to bilo čak devet dana. Zadovoljstvo gostiju mjerimo od prošle godine projektom IQM Destination Rab, te imamo izvrsne rezultate online reputacije destinacije za prvih šest mjeseci. Tako mogu reći kako je Rab za prvih šest mjeseci ove godine dostigao visoku ocjenu od 93 posto. Najviše nas veseli što naši objekti u domaćinstvu ostvaruju vrlo visoku ocjenu od 96 posto, caffe barovi 95 posto, turističke agencije 100 posto… Naravno da ima prostora za napredak i veselimo se novim izazovima zajedno s našim dionicima u turizmu. Nadamo se da smo i mi pridonijeli barem malo njihovom uspjehu projektima usmjerenima prema njima, kao što su npr. Rab – kartica za kvalitetu i korištenje mobilne aplikacije mVisitor.

Primjećujemo da turistički radnici, koji rade u kapacitetima više kategorije (četiri i pet zvjezdica, fine dining restoranima) bilježe izvrsne rezultate i zadovoljni su turistima koji ih posjećuju. Bilježimo manje nezadovoljstvo gužvom koja se stvarala u prvih 15 dana kolovoza, međutim rekla bih kako će te gužve u narednim godinama nestati – grad Rab kao destinacija prolazi i prolazit će u narednim godinama preobrazbu u destinaciju kvalitetne četiri zvjezdice. Već sada se osjeti promjena, ali uz nove kapacitete, koji će se renoviranjem postojećih podići na višu kategoriju, destinacija će morati pratiti tu promjenu.

Sve bogatija ugostiteljska ponuda

Koliko područje Grada Raba ima domicilnih kućanstava koja se bave turizmom, iznajmljivanjem, a koliko je smještajnih kapaciteta? Koliko su bili uspješni ove godine?

– Grad Rab je izuzetan po broju iznajmljivača i kreveta koje bilježi upravo u obiteljskom smještaju. Riječ je o otprilike 1.500 iznajmljivača i 14.000 kreveta. Snaga destinacije leži upravo u tim iznajmljivačima, koji svakodnevno dolaze u kontakt s turistima unutar svoje obitelji. Turisti postaju dio njihove obitelji, često i njihova obitelj. Projekt TZ-a grada Raba »Dugogodišnji gosti« bilježi dugogodišnje turiste, te odaje priznanje turistima koji posjećuju Rab više od 30 godina. S projektom nismo stali ni u pandemijskom razdoblju. Ono što smo primijetili jest da ćemo morati osmisliti posebno priznanje za one turiste koji nas posjećuju 50 i više godina. Naime, njih ima sve više.

Kako područje Grada Raba stoji s hotelskim smještajem, kako s kampovima – u smislu kapaciteta i ovogodišnje popunjenosti, a kako s ugostiteljskom ponudom u smislu brojnosti restorana i druge takve ponude?

– Hotelski kapaciteti te kampovi imali su uspješnu sezonu, te su i s povećanjem cijena uspjeli ostvariti odlične rezultate, kako financijske tako i turističke. Uz tradiciju od 133 godine organiziranog bavljenja turizmom, na području grada Raba ugostiteljska ponuda je bogatija svake godine. U ovoj godini se npr. otvorio veganski i vegeterijanski restoran »Capo Fronte« u samoj starogradskoj jezgri koji već sada ima odlične ocjene korisnika. Čitav niz restorana podiže ljestvicu kvalitete sve više svake godine, što nas izuzetno veseli. Samo stalnim trudom i radom možemo osigurati bolju kvalitetu usluge destinacije.

Potpora sadržaja za turiste

Koliko na Rabu traje pred i posezona, i kojim bi se sadržajima mogle produžiti?

– Predsezonsko razdoblje započinje s uskrsnim praznicima, te traje do cca kraja lipnja, dok se posezona kod nas ostvaruje od početka rujna do sredine ili kraja listopada. Srpanj i kolovoz su tzv. vršni mjeseci u kojima se ostvaruje većina turističkog prometa, međutim pred i posezona je u fokusu rada TZ-a grada Raba. Upravo u tom razdoblju pripremamo naše projekte koji su sve više orijentirani na outdoor turizam koji uključuje bicikliranje, pješačenje, trčanje, ronjenje, kajakarenje… Često pripremamo događanja koja uključuju ove aktivnosti, a smatramo da imamo veliki potencijal i kao nautička destinacija, a i ove ćemo se godine natjecati na Danima hrvatskog turizma za jednu od prestižnih turističkih nagrada.

Osim na projektima u vidu događanja, radimo i na potpori sadržaja za turiste – u 2020. godini smo s TZO-om Lopar pretrasirali 350 kilometara pješačkih i biciklističkih staza, tu su i ronilački centri, udruge i klubovi, koji stvaraju preduvjete za nove sadržaje, pomažu nam u tome.

Daljnji razvoj je moguć uz pomoć sredstava iz EU fondova te ćemo uskoro otvoriti i Virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva grada Raba »JUXTA MARE«, koji je autorsko djelo Rabljanina Mladena Šćerba. Projekt se sastoji od dijela vidljivog javnosti na području šetnice Banjol-Barbat uz more, kroz 13 točaka interesa, te aplikacije koja će putem proširene stvarnosti na licu mjesta dati osjećaj posjetiocima kako borave u muzeju na otvorenom.

Imam čast biti voditeljica navedenog projekta, te sam isti uspjela prijaviti na natječaj LAGUR-a Tramuntana uz pomoć vanjskog suradnika, gospodina Joška Perčinića, također Rabljanina. Projekt je vrijedan 1,1 milijun kuna, financiran 85 posto iz EU fondova te 15 posto iz državnog proračuna i riječ je o bespovratnim sredstvima. Mišljenja sam kako bi više takvih projekata svakako trebalo biti fokus rada turističke zajednice, a iz ovog projekta je vidljivo kako je to i moguće uz suradnju svih nas otočana.

Odrasli smo u turizmu

Možda je poznato koliko Rabljana radi u turizmu i živi od toga?

– Rab bilježi 133 godine organiziranog bavljenja turizmom. Naravno da je upravo zbog te činjenice izuzetan broj ljudi tijekom povijesti, pa sve do današnjeg dana involviran u turizam, a često spominjemo i kako smo odrasli u turizmu. Rekla bih kako je apsolutno cijeli Rab uključen u turizam i na neki način radi ili živi od njega.

Masovni turizam ostaviti iza sebe

Kakva je po vama vizija rapskog turizma? Odnosno, želi li se Rab brendirati, i kao kakva destinacija?

– Rab je prekrasna destinacija, koja prvenstveno još uvijek zaokuplja turiste zbog prekrasne i očuvane prirode. Da bismo je takvom očuvali, ali i podigli svijest lokalnog stanovništva, te turista o njezinoj vrijednosti, moramo raditi više. Pritom prvenstveno mislim na lokalno stanovništvo u privatnom i javnom sektoru, da destinaciju cijenimo i da joj osiguramo napredak. Ulaganja u privatnom i javnom sektoru su neminovna te dobrodošla.

Bitno je ta ulaganja pametno usmjeriti kako bi od istih koristi imalo lokalno stanovništvo i turisti. Sinergija između stanovništva i turista mora postojati, a masovni turizam moramo ostaviti iza sebe, u nekim drugim vremenima. Grad Rab zaslužuje više od masovnog turizma i pukog brojenja noćenja, te očekivanja šampionskih nagrada zbog toga. Mentalitetom smo se uvijek izdvajali od ostalih, smatram da nam upravo taj mentalitet treba osnažiti vjeru u sebe i uspjeh.