Turistička sezona polako se privodi kraju, a iza nas su mjeseci koji su, prema ocjenama struke, pokazali i pozitivne i izazovne trendove. O njima, ali i o dugoročnim perspektivama hrvatskog turizma, razgovarali smo s Veljkom Ostojićem, direktorom Hrvatske udruge turizma.

Glavni dio turističke sezone je iza nas. Obilježio ga je blagi pad noćenja i dolazaka, no u Ministarstvu turizma to pozdravljaju jer to znači da smo rasteretili udarne turističke mjesece i sezonu produžili na pred i posezonu. Slažete li se s takvom ocjenom?

– Ova turistička sezona se odvija u skladu s našim očekivanjima. Najveći dio fizičkog, ali i financijskog rezultata i dalje se ostvaruje u špici sezone, ali postoji trend jačanja prometa u predsezoni i posezoni i blagi pad u špici sezone što ocjenjujemo pozitivnim s obzirom na to da imamo sve izraženiji problem s overturizmom u špici sezone u sve većem broju destinacija.

Iako je trend vidljiv, on je ipak u sadašnjoj strukturi smještajnih kapaciteta nažalost vrlo ograničen. Hrvatska ima najlošiju strukturu smještajnih kapaciteta na Mediteranu, sa svega 9,5 posto hotelskih kapaciteta. Bez značajnijih ulaganja u hotelski smještaj i druge smještajne kapacitete više kategorije kao i u razne sadržaje nećemo moći računati na značajnije promete van špice sezone.

Studija o učincima obnove

Sezonu je obilježio i pad noćenja u privatnom smještaju i kampovima, a rast u hotelskom, koji uz to bilježi i porast kapaciteta. Je li to dobra vijest za hrvatski turizam?

– To je sigurno dobra vijest za hrvatski turizam jer hoteli generiraju daleko najveću dodanu vrijednost, donose veću prosječnu potrošnju gostiju i otvaraju cjelogodišnja radna mjesta.

Ono što bi bilo još bolje je da potaknemo više investicija u hotelski smještaj kako bi onda ukupni efekt na domaći turizam bio još pozitivniji.

Hrvatska udruga poslodavaca još je prošle godine upozorila da je hrvatski model turizma neodrživ jer ne ulažemo dovoljno u nove, posebno hotelske kapacitete i da smo zbog toga dosegli plafon. Je li blagi pad fizičkih pokazatelja u srpnju i kolovozu dokaz da moramo mijenjati model?

– Poslovni model domaćeg turizma potiče izgradnju objekata za kratkoročni turistički najam i posljedica je da danas dvije trećine naših kapaciteta čine objekti za kratkoročni najam, vikendice i apartmani. Oni u prosjeku rade 40 do 50 dana godišnje, ali cijelu godinu opterećuju infrastrukturu. Takav model nema dugoročnu održivost.

Hrvatska udruga turizma nedavno je izradila studiju o učincima obnove, odnosno gradnje hotela iz koje ću spomenuti dva najznačajnija nalaza: nova hotelska investicija za 12 godina izjednači visinu davanja sa samom investicijom, kroz razne poreze i druga davanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

I drugo – ukupna novostvorena vrijednost u vidu povećanih bruto prihoda i bruto plaća se za osam godina izjednači s visinom same investicije u hotel.

Ključno je podizati kvalitetu

Bilo je puno buke oko toga da smo preskupa destinacija u odnosu na našu konkurenciju, čak je i premijer Andrej Plenković zbog toga početkom godine pozvao na razumno određivanje cijena u turizmu. Jesmo li, dakle, preskupa destinacija i tjeramo li goste zbog toga?

– Mi ne smijemo biti ni jeftina ni skupa destinacija u odnosu na mediteransku konkurenciju, a cijene moramo pravdati kvalitetom. Najbolje je pogledati primjer hotela i kampova najviše kategorizacije, od četiri i pet zvjezdica, koji u razdoblju najviših cijena, u samoj špici sezone, ne da nemaju problema s popunjenošću, već im je popunjenost na gornjoj granici mogućeg, preko 90 posto.

S druge strane, ono što kreira dojam o skupoći je prije svega vanpansionska ponuda, najviše u ugostiteljstvu i to onom dijelu niže razine kvalitete te u maloprodaji. S obzirom na smještajnu strukturu našeg turizma, gotovo 80 posto naših gostiju na dnevnoj bazi ide u maloprodaju i jednostavnije ugostiteljske objekte i kada tamo vide cijene koje su više nego kod njih doma, stvara se dojam skupoće destinacije.

Dakle, ponovno dolazimo do istog zaključka – ključno je podizati kvalitetu i razvijati hotele više kategorije kako bi gost dobio veću vrijednost za svoj novac, a ne spuštati cijene na uštrb održivosti.

Osjetan je pad broja njemačkih turista ove godine, mnogi kažu zbog recesije u tamošnjem gospodarstvu, drugi će reći zbog naših cijena. Gubimo li naše najtradicionalnije goste ili je ovo samo privremeno?

– Njemački gosti ostaju vrlo važni za nas, a trenutačni pad rezultat je kombinacija gospodarskih kretanja u Njemačkoj i jače konkurencije na Mediteranu.

U uvjetima nepostojanja gospodarske konjunkture pitanje cjenovne konkurentnosti na pojedinim tržištima, u ovom slučaju u Njemačkoj, postaje izuzetno značajno i odražava se na potražnju.

Kako procjenjujete iduću sezonu, koji će biti glavni izazovi za hrvatski turizam u idućim godinama?

– Glavni izazov bit će kako u uvjetima ubrzanog rasta troškova zadržati konkurentnost i profitabilnost koja je ključna za nužne investicije. Potrebno je što prije donijeti konkretne instrumente za poticanje ulaganja u hotelski smještaj, od bespovratnih sredstava i subvencioniranih kredita do poticanja transformacije dijela privatnog smještaja u difuzne i integralne hotele.

Hrvatska ima potencijal za investicijski ciklus vrijedan najmanje 5 milijardi eura, a to bi bila najbolja garancija stabilnog i održivog rasta turizma.