Rast u predsezoni, minusi u glavnoj sezoni, polemike o skupoći… Ovo je samo dio onoga što je dosad obilježilo ovogodišnju, nimalo laku, turističku godinu.

Hrvatska turistička zajednica/HTZ) sa svojim predstavništvima, kao i cjelokupnim sustavom županijskih i lokalnih turističkih zajednica, stoga je brojnim promotivnim aktivnostima aktivno ukazivala na sve ono što Hrvatska kao destinacija nudi pozivajući goste da Hrvatsku posjete tijekom čitave godine.

Osim na europskim tržištima, brojne aktivnosti su odrađene i na dalekim tržištima s kojih se bilježi rast i povratak gostiju.

No do kraja godine još ima posla, a o tome što će se sve po pitanju promotivnih aktivnosti odraditi, o tome koja su tržišta u porastu, a s kojih se bilježi pad, kakva je situacija s avioprometom, ali i o tome koliko su cijene utjecale na ovogodišnju sezonu, posebice njenu špicu, razgovarali smo s Kristjanom Staničićem, direktorom HTZ-a.

Čelni čovjek nacionalne turističke zajednice istaknuo je kako je ukupno u osam mjeseci turistički promet rastao.

Glavna sezona je za nama, u srpnju i kolovozu smo ipak imali nešto manje dolazaka i noćenja nego lani. Što su, po vašem sudu, bili ključni momenti ovogodišnje turističke godine dosad? Jeste li zadovoljni ostvarenim turističkim rezultatima ako uzmemo u obzir i činjenicu da nam smještajni kapaciteti i dalje rastu?

– U Hrvatskoj je tijekom prvih osam mjeseci ostvareno 17,2 milijuna dolazaka i gotovo 90 milijuna noćenja, a navedeno u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 2 posto u dolascima i oko 1 posto u noćenjima.

Iako smo u srpnju imali oko 2 posto manje dolazaka i 1 posto manje noćenja, dok smo u kolovozu imali izjednačenje u dolascima i oko 2 posto manje noćenja, ipak je činjenica da smo uspješno zadržali pozitivne pokazatelje koji se odnose na kumulativno razdoblje.

Turizam ne predstavlja samo nekoliko mjeseci u godini, uvijek moramo gledati širu sliku, odnosno analizirati rezultate hrvatskog turizma na razini cijele godine. S dosadašnjim rezultatima svi zajedno moramo biti vrlo zadovoljni jer i ovu godinu obilježava niz gospodarsko ekonomskih izazova unatoč kojima je naša zemlja potvrdila stabilnu poziciju na međunarodnom turističkom tržištu.

Kada je u pitanju rast smještajnih kapaciteta, nakon nekoliko godina uzastopnog i, rekao bih, neodrživog porasta broja osnovnih kreveta u obiteljskom smještaju, koji su rasli i preko 20 tisuća godišnje, u ovoj smo godini zabilježili suprotni trend jer u navedenom segmentu u odnosu na lani imamo preko 2 tisuće kreveta manje.

Također, moramo istaknuti rast kapaciteta u hotelskom smještaju što je dobro zbog produljenja sezone i raznovrsnosti naše ukupne smještajne ponude. Sve su to direktni pokazatelji da određene zakonske promjene i mjere koje smo poduzeli u turizmu, uz podršku hrvatske Vlade, daju konkretne rezultate.

Rad na globalnoj prepoznatljivosti

Ove godine, a bilo je to vidljivo i tijekom ljetnih mjeseci, došlo je do određenih preslagivanja na emitivnim tržištima. Njemačko tržište, naše najvažnije emitivno tržište je u padu? Što se događa?

– Turizam je horizontalna djelatnost na koju snažan utjecaj ima niz drugih vanjskih parametara. Znamo da se Njemačka suočava s određenim gospodarskim i ekonomskim izazovima, inflacija je zapravo sveprisutna te pogađa i ostale zemlje, a sve navedeno dovodi do smanjenja kupovne moći građana što se onda u konačnici reflektira i na trendove u turizmu.

Primjerice, prema dostupnim podacima Eurostata, Nijemci su tijekom prošle godine ostvarili oko 30 milijuna manje noćenja u europskim zemljama negoli 2023.

Uzevši u obzir navedene trendove jasno je kako s rezultatom s njemačkog tržišta možemo biti zadovoljni, riječ je o razini prometa koja je i dalje bolja od rezultata iz 2019. godine, a s obzirom na važnost njemačkog tržišta za hrvatski turizam, HTZ će u idućoj godini tom tržištu posvetiti posebnu pozornost u smislu provedbe brojnih promotivnih aktivnosti i kampanja.

Koja tržišta su ovog ljeta i općenito od početka godine u porastu i što je pridonijelo tom rastu?

– Određene poraste bilježimo na važnim tržištima poput Slovenije, Austrije, Poljske, Italije, Ujedinjene Kraljevine, a posebno bih istaknuo i tržište SAD-a koje predstavlja naše najvažnije daleko tržište koje prvi put u povijesti ulazi među naših TOP 10 tržišta po kriteriju broja ostvarenih dolazaka tijekom prvih osam mjeseci.

Dakle, Hrvatska kao destinacija ima vrlo kvalitetan i raznoliki tržišni miks, a upravo zbog toga možemo reći i da smo otporniji na eventualne zaostatke s pojedinih tržišta. Velika ovisnost o samo jednom tržištu ili nekoliko njih nije dobra te zato nastavljamo raditi na globalnoj prepoznatljivosti naše zemlje kao kvalitetne, atraktivne i cjelogodišnje destinacije.

Domaći su gosti itekako dali obol ukupnom turističkom prometu i ustvari anulirali manjkove s nekih stranih tržišta. Što je dovelo do takvog rasta broja domaćih gostiju, koje destinacije su domaćim gostima najzanimljivije i koju vrstu smještaja preferiraju?

– Domaće tržište u ukupnom godišnjem turističkom prometu naše zemlje ostvaruje udio od oko 12 posto čime se nalazi na drugom mjestu naših najvažnijih tržišta, odmah iza vodeće Njemačke, a ispred tržišta kao što su Slovenija, Austrija, Poljska i dr.

Domaćem tržištu unazad nekoliko godina pridajemo posebnu pažnju, cilj nam je još veći udio domaćih gostiju u ukupnom rezultatu te nastavljamo s provođenjem svih aktivnosti koje će pridonijeti ostvarenju tog cilja, odnosno zadržavanju trenda rasta turističkog prometa.

Naravno, pozdravljamo i sve aktivnosti turističkih subjekata u privlačenju domaćih gostiju koji najviše preferiraju smještaj u hotelima i objektima u domaćinstvu, a kada gledamo destinacije najpopularnije su Crikvenica, Zagreb, Mali Lošinj, Zadar, Biograd na Moru, Novalja, Šibenik, Vir i druge.

Adekvatna vrijednost za novac

Kao i lani, i ove godine sezonu su obilježile polemike o tome da je Hrvatska skupa destinacija, a s druge strane bilo je puno last-minute ponuda, dakle, i snižavanja cijena. Kako vidite cijelu tu priču? Puno se o tome pisalo i govorilo i u medijima na našim najvažnijim emitivnim tržištima?

– Dosad ostvareni rezultati turističkog prometa, porast broja fiskaliziranih računa, rast prihoda, rekordi u zračnim i pomorskim lukama, sve je to snažan argument i potvrda da je Hrvatska cjenovno i dalje konkurentna destinacija.

Naime, moramo raščlaniti određene segmente gdje smo kao zemlja malo iskočili iz cjenovne konkurentnosti, a to su ponajprije maloprodaja u trgovinama i jedan dio ugostiteljstva. I zato i ovom prilikom pozivam sektor da kod formiranja cijena za iduću godinu bude mudar i da naglasak bude na vrijednosti za novac.

Rast cijena je trend koji je zahvatio i ostale zemlje, Hrvatska tu nije izuzetak, ali je važno znati da brojna istraživanja pokazuju da su upravo cijene postale najvažniji kriterij prilikom odabira destinacija, odnosno turisti više nego ikada prije žele dobiti adekvatnu vrijednost za svoj novac. Siguran sam da su toga svjesni i naši turistički djelatnici jer će ova tema sigurno obilježiti i iduću turističku godinu.

U sustavu turističkih zajednica u tijeku je i odrađivanje lavovskog posla izračunavanja nosivih kapaciteta destinacije i planova upravljanja destinacijom koji potom idu na usvajanje predstavničkim tijelima lokalnih samouprava. Tko je ustvari u obvezi izračuna ovih parametara i donošenja ovog planskog dokumenta i koji se ciljevi ovime žele postići?

– Sukladno Zakonu o turizmu koji je na snazi od 2024. godine, obvezu izrade planova upravljanja destinacijom imaju lokalne i regionalne turističke zajednice u suradnji s osnivačima – jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave.

Turističke zajednice koordiniraju proces i prikupljaju podatke, stručne institucije i konzultanti mogu sudjelovati u izračunima nosivih kapaciteta, dok predstavnička tijela općina, gradova i županija donose odluku i usvajaju planove. Dakle, nosive kapacitete i planove upravljanja izrađuju turističke zajednice s lokalnom samoupravom, a cilj je osigurati održiv, uravnotežen i kvalitetan razvoj turizma koji neće ugroziti okoliš ni život lokalnog stanovništva.

Imate li informacije kakva je po tom pitanju situacija na terenu, naime, ima slučajeva da u manjim turističkim zajednicama, koje imaju tek jednog ili dva zaposlena, ustvari taj posao odrađuju vanjski suradnici?

– Sigurno da provedba ove zakonske obveze nije jednako izazovna za sve turističke zajednice, reforma je sveobuhvatna i zahtjevna, no alternative nema.

Cijela metodologija izrade analize prihvatnih kapaciteta, kao i planova upravljanja destinacijom vrlo je jasno i jednostavno propisana, tako da je kroz korištenje javno dostupnih podataka moguće kvalitetno pripremiti potrebne dokumente. Kolege u sustavu nisu same u ovome, i Ministarstvo turizma i sporta i Hrvatska turistička zajednica uvijek su na raspolaganju za bilo kakvu pomoć i podršku. Svima nam je u interesu da smjer kojim se krećemo bude dugoročan i održiv za hrvatski turizam.

Drugi val kampanje »POsjeti me«

Koje sve aktivnosti nacionalnu TZ očekuju do kraja godine?

– U tijeku nam je kampanja za posezonu »Get to know me« na tržištima Francuske, Poljske i UK-a, a aktivna je i kampanja koju provodimo u suradnji s Mastercardom s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao destinacije koja u jesenskim mjesecima nudi autentična i jedinstvena iskustva i to na tržištima UK-a i Švicarske.

Na inozemnim tržištima je predviđena i kampanja za oznaku »Local host« koja će se provoditi na Booking.comu, a oznaku ćemo snažno promovirati i na domaćem tržištu kroz suradnju s našim poznatim influencerima koji će boraviti kod domaćina nositelja ove oznake u regijama kao što su središnja Hrvatska, Slavonija, Istra, Kvarner i Dalmacija-Zadar.

S obzirom na važnost domaćeg tržišta te s ciljem približavanja naše ukupne ponude domaćim gostima, uskoro krećemo s drugim valom kampanje »POsjeti me« koja će obuhvaćati Korčulu, zaleđe Zadra, Liku i Podravinu. Naravno, očekuju nas i nastupi na najvažnijim svjetskim sajmovima, suradnje s travel platformama, kao i brojne aktivnosti na društvenim mrežama.

Turistička 2026. nije daleko, stoga, planiraju li se neke novosti što se tiče promotivnih aktivnosti u idućoj godini?

– U 2026. godini nastavljamo snažno ulagati u promociju hrvatskog turizma na našim najvažnijim emitivnim tržištima, odnosno u pozicioniranje naše zemlje kao održive i kvalitetne destinacije koja svojim gostima nudi dobru vrijednost za novac.

Fokus će biti na produženju sezone i stvaranju autentičnih doživljaja, a posebnu ćemo pažnju usmjeriti i na daljnje poticanje destinacijskog menadžmenta na obali i kontinentu, kao i u jačanje međunarodne prepoznatljivosti kroz strateška partnerstva i nastupe na najvećim svjetskim sajmovima.

Pripremaju se kampanje i promotivne aktivnosti koje će u prvi plan potencijalnim gostima staviti jedinstvena iskustva koja mogu doživjeti samo u Hrvatskoj, a naglasak će biti na digitalnim kanalima komunikacije.

Pozivam sektor da kod formiranja cijena za iduću godinu bude mudar i da naglasak bude na vrijednosti za novac

Zadaća HTZ-a promocija je cijele Hrvatske – Ilok, Foto: IGOR SELER