Cijene previsoke, gosti oprezniji s troškovima

Foto: A. KRIŽANEC

Ova turistička godina će osim po minusima u špici sezone, ostati zapamćena i po tome što je zabilježen značajan rast noćenja i dolazaka domaćih gostiju, koji bez obzira na sve praznije džepove, prema statistici putuju kao nikad

Ovogodišnja špica turističke sezone je bila u minusu. Nakon srpanjskog pada broja noćenja, trend se nastavio i u kolovozu, ukazujući da, kako su mnogi i najavljivali, gosti sve više štede, češće ostaju u svojoj zemlji, ali i da su jeftiniji konkurenti ipak uzeli dio turističkog kolača.

Činjenica je da se u špici sezone ostvaruju i najviše cijene, a ove godine upravo su cijene bile u fokusu mnogih medija, ali i gostiju koji s obzirom na sveopću ekonomsku krizu, sve više paze na troškove. Dok je na plažama situacija ovog ljeta bila “rahlija” što se primjećivalo u nizu destinacija, redovi u supermarketima su ove ljetne sezone bili nikad duži makar i uz nerealno visoke trgovačke cijene.

REDOVI U SUPERMARKETIMA

Dok je na plažama situacija ovog ljeta bila “rahlija” što se primjećivalo u nizu destinacija, redovi u supermarketima su ove ljetne sezone bili nikad duži makar i uz nerealno visoke trgovačke cijene

Jedan je turistički djelatnik tako komentirao kako je gost iz Austrije ukazao da je pjenušac, koji u svojoj zemlji u supermarketu plaća šest eura, na Jadranu u trgovini platio 18 eura. I ustvrdio je da je očekivao “turističke cijene” i u dućanima, ali ne baš tri puta veće. Naravno, pitao je kako mi ovdje živimo s takvim cijenama. No svaki drugi gost nas to pita pa im više ni ne objašnjavamo, kazao nam je ovaj turistički djelatnik.

Međutim, u špici je bilo i puno last-minute ponuda, ne samo kod najmanje kvalitetnog smještaja, već i kod smještaja s pet zvjezdica.

Foto: M. Jurčić

Smanjenje potrošnje

Ova turistička godina će osim po minusima u špici sezone, ostati zapamćena i po tome što je zabilježen značajan rast noćenja i dolazaka domaćih gostiju, koji bez obzira na sve praznije džepove, prema statistici putuju kao nikad, ali i činjenici da je kod obiteljskog smještaja zabilježen pad broj kreveta.

Dodajmo i da je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ukazao kako se u turizmu rast nominalnih prihoda nastavio, ali se realna turistička potrošnja, deflacionirana deflatorom cijena u ugostiteljstvu i smještaju, nastavila smanjivati te se očekuje da će se vidjeti daljnje smanjivanje realne potrošnje turista.

Inače, prema podacima eVisitora Hrvatske turističke zajednice (HTZ), ukupan turistički promet u kolovozu je iznosio 4,96 milijuna što je na lanjskim brojkama, međutim ostvareno je 31,16 milijuna noćenja odnosno dva posto manje nego godinu ranije.

Podaci sustava eVisitor pokazuju i kako je tijekom kolovoza zabilježeno 4,46 milijuna dolazaka stranih turista, odnosno isti broj u usporedbi s kolovozom 2024. te 500 tisuća dolazaka domaćih turista što je četiri posto više. Stranci su u kolovozu ostvarili oko 27 milijuna noćenja ili dva posto manje, dok su s ostvarenih nešto manje od četiri milijuna noćenja domaći gosti po ukupnom fizičkom prometu ostali na lanjskoj razini.

U istom periodu, 86 posto noćenja registrirano je u komercijalnim, 11 posto u nekomercijalnim smještajnim objektima, a tri posto u nautici.

Manje kreveta u obiteljskom smještaju

Ove godine smanjen je broj turističkih kreveta u obiteljskom smještaju i to za nekih 2.000 kreveta. Obiteljski je smještaj tako ovog ljeta brojio oko 670.000 kreveta, za razliku od lani kada ih je bilo prijavljeno preko 672.000. Podaci HTZ-a pokazuju kako je primjerice 2016. u obiteljskom smještaju bilo oko pola milijuna kreveta, a već 2018. oko 603.000. Pandemija je donijela određeni pad ovih kapaciteta pa je tako broj kreveta u obiteljskom smještaju 2021. pao nešto ispod 600.000, da bi već 2022 skočio na 621.000, a 2023. na oko 650.000 kreveta.

U kampovima, pak, Hrvatska ove godine ima oko 253.000 kreveta ili nekih 5.000 kreveta više, dok hoteli imaju oko 182.000 kreveta ili 2.000 više nego lani. Pri tome su objekti u domaćinstvu zadržali godišnju popunjenost na 18 posto, kampovi na nekih 25 posto, a hoteli su je neznatno povećali sa 40 na 41 posto.

Što se tiče hotelskog smještaja, najveći promet u hotelima je u osam mjeseci ostvareno u Poreču, gotovo 1,6 milijuna noćenja. Po ostvarenim noćenjima u hotelima, u top 10 destinacija još su Dubrovnik, Zagreb, Rovinj, Umag, Opatija, Split, Labin, Zadar i Makarska.

Prema turističkom prometu u kampovima, pak, prednjače istarske destinacije. Naime, najveći fizički turistički promet u kampovima je u osam mjeseci imao Rovinj, preko 1,6 milijuna noćena. Slijede Funtana, Tar, Vrsar, Medulin, Mali Lošinj, Novalja, Umag, Brtonigla i Nin. A po prometu u obiteljskom smještaju, zanimljivo, predvodnik je – Split. U ovom je gradu, naime, od siječnja od kraja kolovoza u kapacitetima iznajmljivača ostvareno gotovo 1,4 milijuna noćenja. Slijede Dubrovnik, Zadar, Makarska, Crikvenica, Medulin, Novalja, Pula, Rab i Poreč. Zanimljivi su i podaci o najvećem prometu u nekomercijalnom smještaju, dakle, vikendicama. Tako je Vir na prvom mjestu s oko 1,6 milijuna nekomercijalnih noćenja, druga je općina Malinska-Dubašnica s oko 400.000 nekomercijalnih noćenja, a treći Dobrinj s njih oko 315.000. Slijede Umag, Crikvenica, Novalja, Privlaka kraj Zadra, Kolan te Novigrad.

Manje Nijemaca, više Poljaka

Što se tiče rezultata u kolovozu prema vrstama smještajnih kapaciteta, u hotelima je ostvareno oko 5,2 milijuna noćenja što je tek jedan posto više nego lani. U kampovima je ostvareno 6,3 milijuna noćenja s time da je kamping bio u padu od nekih dva posto.

Najviše noćenja je, jasno, ostvareno u objektima u domaćinstvu, ukupno 13 milijuna, s time da je kod ovog vida smještaja u kolovozu bio vidljiv pad od tri posto, odnosno privatni je smještaj samo u kolovozu izgubio gotovo 300.000 noćenja. Nautika je ovog kolovoza bila u plusu te se bilježi oko 800.000 noćenja nautičara ili tri posto više nego lani.

Što se tiče pojedinih županija, u kolovozu je u Istri bilo dva posto manje noćenja, kao i u Šibensko-kninskoj županiji, na Kvarneru je bilo 3,5 posto manje, a u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Ličko-senjskoj jedan posto manje.

Ovogodišnju glavnu sezonu obilježio je i pad s najjačeg emitivnog tržišta, njemačkog. Naime, iako i dalje daleko najjače tržište, njemačkih je noćenja u kolovozu ostvareno oko 6,8 milijuna što je šest posto manje ili oko 600.000 noćenja manje nego lani.

Manje Njemaca

Iako i dalje daleko najjače tržište, njemačkih je noćenja u kolovozu ostvareno oko 6,8 milijuna što je šest posto manje ili oko 600.000 noćenja manje nego lani

Na drugom mjestu po ostvarenom prometu je domaće tržište. Naime, s 3,9 milijuna noćenja u kolovozu domaći su gosti na lanjskim brojkama. Treći po udjelu su bili Slovenci, koji su ostvarili gotovo isti broj noćenja kao i lani u kolovozu, dok su na visokom četvrtom mjestu gosti iz Poljske koji su u kolovozu ostvarili čak sedam posto više noćenja, a i u srpnju su ostvarili najveći rast turističkog prometa.

Po udjelu u noćenjima slijede gosti iz Austrije s dva posto manje noćenja, potom Talijani s tri posto manje noćenja, Česi s pet posto manje noćenja, Mađari sa šest posto manje noćenja… U plusu su u kolovozu, primjerice, bila tržišta Ujedinjene Kraljevine, Srbije i SAD-a.

Najviše domaćih noćenja u Viru

Na rang listi destinacija s najvećim turističkim prometu od siječnja do kolovoza, prvo mjesto uvjerljivo drži Rovinj. Na drugom je mjestu Dubrovnik, a slijede Poreč, Umag, Split, Medulin, Vir, Novalja, Zadar i Mali Lošinj. Zanimljiva je i rang lista destinacija koje imaju najviše domaćih gostiju. Tako je u prvih osam mjeseci najveći broj domaćih noćenja imao Vir, preko milijun, međutim, takav veliki promet ostvarilo je samo 35.000 domaćih turista. Na drugom je mjestu po broju domaćih noćenja Crikvenica u kojoj je u istom razdoblju ostvareno oko 410.000 domaćih noćenja, dok je treći Zagreb s oko 326.000 domaćih noćenja. Slijede Šibenik, Mali Lošinj, Zadar, Novalja, Biograd na Moru, Vodice i Rovinj. Najviše stranih noćenja je, pak, ostvareno u Rovinju, Dubrovniku i Poreču.

Najviše gostiju u domaćinstvima

Što se tiče ukupnih rezultata, u prvih osam mjeseci ostvareno 17,2 milijuna dolazaka i gotovo 90 milijuna noćenja, odnosno dva posto više dolazaka i oko jedan posto više noćenja.

Gledano prema tržištima, u prvih osam mjeseci najviše noćenja su ostvarili turisti s tržišta Njemačke (17,2 milijuna noćenja), Hrvatske (11,2 milijuna noćenja), Slovenije (9,5 milijuna noćenja) i Austrije (6,5 milijuna noćenja).

Pri tome su Nijemci ostvarili tri posto manje noćenja, Slovenci jedan posto više, Austrijanci su na lanjskim brojkama, a Poljaci tri posto u plusu. Česi su s druge strane, imali četiri posto manje noćenja, Talijani su po noćenjima otprilike na prošlogodišnjim brojkama, Mađari četiri posto u minusu, a tržište Ujedinjenog Kraljevstva je tri posto bolje nego lani. U padu su u osam mjeseci i, primjerice, slovačko, nizozemsko i francusko tržište, dok se rast bilježi s tržišta BiH, SAD-a, ali i Srbije.

Po vrstama smještajnih objekata, najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (33,9 milijuna noćenja), hotelima (19,6 milijuna noćenja) te u kampovima (17,7 milijuna noćenja).