GLAZBENA RIJEKA

Zagrebački puhački trio u Mramornoj dvorani: Raskoš izvedbenih mogućnosti

Igor Vlajnić

Foto: A. KRIŽANEC

Foto: A. KRIŽANEC

Ako je suditi po pljesku, publika je nedvojbeno bila zadovoljna, a izvođači su doista pokazali svu raskoš izvedbenih mogućnosti svojih glazbala, kao i vlastite izvođačke potencijale



RIJEKA – Šesta sezona ciklusa koncerata komorne glazbe pod nazivom »Glazbena Rijeka«, o kojoj se na sve načine brinu Umjetnička organizacija Cristoforium i Platform for culture iz Zagreba, ove godine donosi četiri zanimljiva kulturna događaja. Prvi u nizu održan je u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, a nastupio je Zagrebački puhački trio.


Duga tradicija ovog poznatog i priznatog ansambla započela je još 1970. godine, a o čemu, osim brojnih koncerata u Hrvatskoj i inozemstvu, svjedoče i dvije važne nagrade, Vatroslav Lisinski i Milka Trnina, dobivene upravo za dugogodišnju koncertnu djelatnost. Krajem pandemijske 2020. godine u kojoj je ansambl obilježio 50 godina uspješnog djelovanja, izdan je i posljednji nosač zvuka zanimljiv i po činjenici da objedinjuje skladbe koje su tijekom godina skladane i posvećene upravo Zagrebačkom puhačkom triju. Snažan je to poticaj brojnim skladateljima, ali i važan doprinos hrvatskoj glazbenoj baštini.


Oboa, klarinet i fagot


Sastavljen od oboe, klarineta i fagota, ovaj glazbeni sastav svakako je izazovan za izvođače s obzirom na to da se radi o vrlo prozračnom glazbenom tkivu u kojem ne postoji neko harmonijsko glazbalo, već se od svakog izvođača traži besprijekorno sudjelovanje visoke razine kvalitete. Dario Golčić, solo oboist Simfonijskog orkestra HRT-a i docent oboe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, predvodio je ansambl barem ako se radi o popisu inače ravnopravnih sudionika. Toplim i baršunastim tonom punim čistoće i jednostavnosti Golčić je uspješno prenio sve skladateljske ideje namijenjene ovom, za sviranje nimalo lakom glazbalu. Brojne tehničke i izvedbene mogućnosti klarineta, koji u ovom sastavu ponajviše djeluje kao kohezivni faktor, publici je vrlo uspješno pokazao klarinetist Bruno Philipp, inače profesor savjetnik klarineta na Glazbenoj školi »Blagoje Bersa« u Zagrebu. Treće, ali možda i najzanimljivije glazbalo, bio je fagot od kojeg se tradicionalno ne očekuje izuzetna virtuoznost, barem ako se isti uspoređuje s prethodna dva. Ipak, publika je mogla svjedočiti nečem suprotnom jer je izvođač bio Žarko Perišić, redoviti profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i solo fagotist Simfonijskog orkestra HRT-a. Sva trojica glazbenika u svojim bogatim karijerama ostvarila su brojne nastupe i u inozemstvu kao solisti ili sudjelujući u izvedbama priznatih ansambala, a za što su i dobili brojna individualna priznanja.


»Šumatina« Srđana Dedića




Koncertni program započeo je s Dva stavka za puhački trio Jeana-Philippea Rameaua u obradi Mordechaija Rechtmana. Djelujući ponešto poput kakve uvertire cijelom koncertu, skladba je odmah pridobila pozornost prisutne publike, kako zbog odlične izvedbe, tako i zbog izuzetne Rechtmanove obrade. Ista se potvrdila i u drugoj skladbi, Beethovenovom Sekstetu za puhače u Es-duru, op. 71. Kako i sam naziv kaže, za ovu skladbu potrebno je šest izvođača koji u originalu djeluju vrlo bogato i omogućuju stvaranje tipičnih klasicističkih suzvučja od čak šest tonova istovremeno. Redukcija na samo tri glazbala zasigurno djeluje gotovo nemoguće, ali je Zagrebački puhački trio pokazao ne samo da je isto moguće, već i vrlo uspješno. Osnovna skladateljeva ideja vjerno je prenesena u sva četiri stavka, a izvedba je, osim preciznošću, odisala i točnim glazbeno-stilskim karakterom. Concert champetre Henrija Tomasija bila je treća skladba na programu, a Šumatina Srđana Dedića dočekana je s posebnim interesom, s obzirom da se radi o jednoj od skladbi posvećenoj upravo ovom ansamblu.


Snimila: Ana Krizanec


Za kraj koncerta izvedena je trostavačna Lirska suita suvremenog litavskog skladatelja Žilvinasa Smalysa. Brojnost publike u dvorani bila je veća od uobičajene za koncerte ovog glazbenog ciklusa u proteklim godinama, što daje nadu da se pomalo budi interes za klasičnu komornu glazbu u Rijeci. Ako je sudeći po pljesku, publika je nedvojbeno bila zadovoljna, a izvođači su doista pokazali svu raskoš izvedbenih mogućnosti svojih glazbala, kao i vlastite izvođačke potencijale. Kratki komentari prije svake skladbe djelovali su i edukativno, čime je cjelokupni doživljaj i razumijevanje izvedbe postalo sve bolje. U sljedećih mjesec dana očekuju nas još tri koncerta: gitarist Krešimir Bedek 2. prosinca, pijanist Lovre Marušić 9. prosinca i Trio Laurus 16. prosinca.