Foto Arhiva/NL
Najčešća kaznena djela gospodarskog kriminaliteta su krivotvorenje službene ili poslovne isprave, utaja poreza ili carine, pronevjera, zloupotreba položaja i ovlasti, te zlouporabe povjerenja i prevara u gospodarskom poslovanju.
povezane vijesti
ZAGREB – Materijalna šteta od gospodarskog kriminala u Hrvatskoj lani je porasla više od tri puta u odnosu na 2019. godinu, s 1,2 milijarde kuna na gotovo četiri milijarde kuna i to najviše u Primorsko-goranskoj županiji koja je evidentirala čak milijardu i 349 milijuna kuna štete, što je više nego cijeli proračun PGŽ-a ili Grada Rijeke.
Samo za usporedbu o kakvom je porastu riječ, prethodne je 2019. ceh od gospodarskih malverzacija u cijeloj županiji iznosio tek oko 71 milijun kuna.
Pojednostavljeno rečeno, materijalna šteta od gospodarskog kriminala u PGŽ-u lani je frapantno porasla, gotovo 20 puta. Slijedi Istarska županija s gotovo milijardu kuna (997 milijuna kuna), a koja je preklani bila s preko 450 milijuna kuna štete najpogođenija županija u zemlji, dvostruko više od tada drugorangirane zagrebačke regije i čak šest puta više od PGŽ-a.
Zagreb je u 2020. godini u ekonomskom kriminalu izgubio je 815 milijuna kuna u odnosu 234 milijuna u 2019., što ga svrstava u rang trećeg po redu oštećenika.
Mali rast, veliki novac
Sve su to zabrinjavajući podaci iz Izvještaja o radu policije za 2020. godinu koji se ovog tjedna našao na sjednici Vlade, dok je Sabor tek raspravljao o izvješćima MUP-a za 2018. i 2019.
Prema podacima policije, »najpopularnija« kaznena djela gospodarskog kriminaliteta su krivotvorenje službene ili poslovne isprave, utaja poreza ili carine, pronevjera, zloupotreba položaja i ovlasti, te zlouporabe povjerenja i prevare u gospodarskom poslovanju.
Razotkrivena korupcija od 564 milijunaMaterijalna šteta od korupcijskih kaznenih djela u Hrvatskoj statistički je porasla za 960 posto, odnosno s 53 milijuna kuna na 564 milijuna, ističe se u izvještaju MUP-a u usporednoj analizi 2019. i 2020. godine. – Proteklu godinu obilježila su opsežna i složena kriminalistička istraživanja koja su izazvala ogroman interes javnosti i zasigurno dala doprinos pozitivnoj antikorupcijskoj percepciji. Tijekom provedenih kriminalističkih istraživanja zapažen je pojačan trend korupcijskog ponašanja odgovornih osoba u trgovačkim društvima koja su u većinskom vlasništvu države, te najviših izvršitelja funkcija u tijelima državne vlasti i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijekom kojih je utvrđeno traženje i primanje značajnih novčanih iznosa od nositelja poslovnih aktivnosti i građana na ime prenamjene zemljišta, pogodovanja prilikom provedbe javnih nadmetanja, odavanja povlaštenih informacija, stjecanja prava i sličnih postupaka, ističe se u izvještaju MUP-a. |
Kad se promatra ukupan broj prijavljenih gospodarskih kaznenih djela na razini Hrvatske i po pojedinim županijama i matičnim policijskim upravama, on je u raskoraku s evidentno drastičnim porastom iznosa šteta. Broj prijava lani je porastao tek 9,5 posto, s 4.137 na 4.532, dok je iznos materijalnih šteta, istaknuli smo, više nego trostruko povećan.
Štoviše, u PGŽ-u statistički je u promatranom dvogodišnjem razdoblju zabilježen pad broja prijava policiji za 17,8 posto, s 343 na 282 slučaja, a na zagrebačkom području za 23,2 posto koje i dalje ima najveći broj svih evidentiranih kaznenih djela u Hrvatskoj, pa tako i u gospodarskom kriminalitetu.
Ipak, najveći pad broja takvih kaznenih djela zabilježila je Karlovačka županija – 42,6 posto, pa i nešto nižu štetu, oko 19 milijuna kuna u odnosu na 32 milijuna kuna godinu dana ranije.
Zabrinjavajući trend
Općeniti raskorak između godišnjeg broja kaznenih djela i »težine« kaznenih djela treba gledati u kontekstu da utvrđivanje materijalne štete slijedi tek nakon dovršetka policijskih istraga, primjerice u nizu slučajeva kada se otkrije da je izvlačenje novca iz nekih poslovnih subjekata trajalo dugi niz godina, a da se iznosi ukradenog novca prezentiraju na kraju tekuće godine.
Otud i tako zastrašujuće brojke, ali i optimističan zaključak da je policija tijekom prošle godine riješila veći broj opsežnih istraga.
Zabrinjavajući je trend i u ostatku zemlje, posebno na istoku Hrvatske s obrnutom ekonomskom situacijom i većom ranjivošću na gospodarske malverzacije. Vukovarsko-srijemska županija evidentirala je lani pozamašnu štetu od preko 440 milijuna kuna, što je svrstava kao četvrtu najpogođeniju županiju istovremeno s drastičnim porastom broja prijava slučaja od čak 269,8 posto.
Dvije godine ranije šteta je bila šest puta manja i iznosila 72,5 milijuna kuna. Visok rast bilježi i Osječko-baranjska županija, preko 146 posto s cehom od 34,6 milijuna kuna, trostruko većim u odnosu na 2019. godinu.
