BAŠTINA HRVATSKE

Otkrijte hrvatske bisere na UNESCO-vom Popisu svjetske baštine

NL Promo

Stari grad Dubrovnik, Ivo Biočina/HTZ

Stari grad Dubrovnik, Ivo Biočina/HTZ

Na UNESCO-ov Popis svjetske baštine upisano je 10 kulturno-povijesnih spomenika i prirodnih ljepota te 17 nematerijalnih kulturnih vrijednosti



Iako površinom mala, Hrvatska ima obilje kulturnih znamenitosti, zgrada i artefakta, uzbudljivu i raznoliku povijest, što je značajan turistički potencijal za razvoj kulturnog i cjelogodišnjeg turizma. Jedinstvena baština i kulturna raznolikost sve su više na cijeni kod stranih, ali i domaćih gostiju koji žele autentičan doživljaj. A da imamo što ponuditi kad je riječ o kulturno-turističkom proizvodu, najbolje pokazuje UNESCO-ov Popis svjetske baštine u koji je upisano 10 naših kulturno-povijesnih spomenika i prirodnih ljepota, te 17 nematerijalnih kulturnih vrijednosti od kojih svaka ima svoju posebnu priču. Uvrštenje kulturnih dobara na UNESCO–ov Popis svjetske baštine, ukazuje na značaj koji baština ima za identitet pojedinog naroda i kulture, ali i za čovječanstvo u cjelini, a preduvjet za upis je jedinstvena vrijednost kulturnoga dobra i ispunjavanje barem jednog od deset kriterija za upis. UNESCO, specijalizirana agencija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu, kroz Centar za svjetsku baštinu potiče zemlje na zaštitu i očuvanje svjetske prirodne i kulturne baštine.


Materijalna baština


Na UNESCO-vom Popisu svjetske baštine je kompleks Splita i Dioklecijanova palača – jedno od najznačajnijih djela kasnoantičke arhitekture. Palača i povijesni kompleks Splita – katedrala izgrađena u srednjem vijeku, romaničke crkve iz 12. i 13. stoljeća, srednjovjekovne utvrde, te gotičke, renesanse i barokne palače unutar rimskih zidina čine harmoničnu cjelinu. Tu je i stari grad Dubrovnik, kasnosrednjovjekovni planirani grad sa svojom povijesnom jezgrom koji je do danas sačuvao karakter jedinstvene urbane cjeline definirane gradskim zidinama. A na Popisu je i najpoznatiji krški fenomen u Hrvatskoj, Nacionalni park Plitvička jezera sa svojih 16 jezera, veličanstven arhitektonski fenomen prirode okružen gustim šumama u kojima obitavaju medvjedi, vukovi i mnoge druge rijetke životinjske i biljne vrste.


Zatim, ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u središtu Poreča, naziva se i Eufrazijana po biskupu Eufraziju koji je sredinom VI. stoljeća temeljito preuredio katedralu i ukrasio je poznatim mozaicima. A kao izvanredan primjer kontinuiteta grada je povijesna jezgra Trogira. Njegove lijepe romaničke crkve upotpunjene su izuzetnim renesansnim i baroknim zdanjima, a najznačajnija građevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju, remek-djelom majstora Radovana.


Eufrazijeva bazilika u središtu Poreča; Gregor Bogdanović/HTZ




Svjedok graditeljstva s prijelaza 15. na 16 stoljeća je katedrala Sv. Jakova u Šibeniku. Tri arhitekta – Francesco di Giacomo, Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac – razvili su strukturu u cijelosti izgrađenu od kamena, upotrijebivši jedinstvenu tehniku za kupolu katedrale. Na Popisu je i jedinstveni kulturni krajolik Starogradsko polje na Hvaru s nasadima vinograda i maslina koji je praktički ostao nepromijenjen od vremena kada su ga po prvi put kolonizirali jonski Grci iz Parosa u 4. stoljeću prije Krista. Jedinstveno je svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u Antici.


Katedrala sv. Jakova u Šibeniku; Zoran Jelača/HTZ


Od prije četiri godine zajedno s BiH, Crnom Gorom i Srbijom upisali smo i srednjovjekovne nadgrobne spomenike– stećke. Prvi stećci izrađeni su u drugoj polovici 12. stoljeća, vrhunac im je bio u 14. i 15. stoljeću, a početkom 16. stoljeća u potpunosti su se prestali upotrebljavati. U Hrvatskoj postoji 4.000 stećaka u dvjema nekropolama: Velika i Mala Crljivica, Cista Velika i Dubravka/Sv. Barbara, Konavle.


Stećak s lokaliteta Crljivica; Nikola Štambak/HTZ


Obrambeni sustav Zadra i šibenska utvrda sv. Nikole na UNESCO-ovu su Popisu kao dvije od šest komponenti transnacionalnog serijskog kulturnog dobra „Venecijanski obrambeni sustav 16. i 17. stoljeća”.  To je povijesno, arhitektonsko i tehnološko svjedočanstvo obrambenog sustava „alla moderna”, razvijeno na području bivše Mletačke Republike kao odgovor na uvođenje nove tehnologije vatrenog oružja u vojne operacije.


Zajedno s devet zemalja: Albanijom, Austrijom, Belgijom, Bugarskom, Italijom, Rumunjskom, Slovenijom, Španjolskom i Ukrajinom, Hrvatska je na Popis svjetske baštine UNESCO-a upisala i proširenje serijske nominacije „Iskonske i drevne bukove šume Karpata i drugih regija Europe”.  Riječ je o 1.289,11 hektara bukove šume koja se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit nalazi u Strogom rezervatu „Hajdučki i Rožanski kukovi“ te 2.031,87 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica.


Nematerijalna baština


Među prvim  smo zemljama u svijetu koje su 2008. godine ratificirale Konvenciju za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, a to su običaji, vjerovanja, znanja, vještine, pojave duhovnog stvaralaštva koja se prenose predajom, a ljudi ih prepoznaju kao svoju baštinu. Već godinu kasnije na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisano je sedam hrvatskih dobara nematerijalne kulturne baštine: dubrovačka Festa Sv. Vlaha, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod „kraljice“ ili ljelje iz Gorjana, procesija „Za križen“ na otoku Hvaru, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva i  čipkarstvo u Hrvatskoj – Pag, Hvar, Lepoglava.


Paška čipka; Zlatko Ramničar/HTZ


Godišnji proljetni ophod “kraljice” ili ljelje iz Gorjana; Ivo Biočina/HTZ


Dvije godine kasnije upisana su još dva: Sinjska alka – viteški turnir u Sinju i Medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske, dok je na UNESCO-ov Popis ugrožene nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita upisan – glazbeni izričaj ojkanje. Slijedi bećarac iz Slavonije, Baranje i Srijema te nijemo kolo Dalmatinske zagore. Klapsko pjevanje uvršteno je na popis nematerijalne baštine krajem 2012. godine, a mediteransku prehranu upisali smo zajedno sa Španjolskom, Ciprom, Grčkom, Italijom, Marokom i Portugalom krajem 2013. godine.
Po prvi puta u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta 2016. upisan je projekt Očuvanje nematerijalne baštine Rovinja kroz Ekomuzej Batana, jedinstven projekt očuvanja lokalne maritimne kulture Rovinja. Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja, kao samostalna nominacija i Umijeće suhozidne gradnje kao višenacionalna nominacija – upisani su na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine krajem 2018. godine.


Za buduće generacije


Očuvanje kulturne baštine važno je zbog očuvanja kulturne vrijednosti i nacionalnog identiteta, ali i kao temelj budućeg razvoja. Hrvatska turistička zajednica već godinama ulaže značajna sredstava u komunikaciju hrvatske povijesti i tradicije na stranim tržištima te, kao rezultat, kontinuirano bilježimo povećani interes turista za ovu vrstu sadržaja na destinaciji. Uz to, očuvanje hrvatske kulturne baštine naša je obveza kako za prošle, tako i za buduće generacije.


Nastalo u suradnji s HTZ-om