Odšteta se mjeri stotinama milijuna kuna. U Vladi misle da je to tek trik u pregovorima, a puno ih više ljuti što je dogovor o uvozu plina od Gazproma MOL stavio na led i raspisao natječaj za uvoz tog energenta
“Iznenađeni smo špekulacijama oko važnosti naše ponude da otkupimo osam posto Ininih dionica od malih dioničara, i vjerujemo da je važnost te ponude precijenjena«, stoji u jučerašnjem priopćenju MOL-a koji je, makar se to nigdje izravno ne spominje, odgovor hrvatskoj Vladi na njene namjere da spriječi MOL-ovo većinsko preuzimanje Ine. ”MOL i Vlada RH zajedno upravljaju s 92 posto Ininih dionica temeljem dioničarskih ugovora potpisanih 2003. i 2009. godine.
Neovisno o tome posjeduje li MOL više ili manje od 50 posto dionica Ine, prava Vlade u Ini su zaštićena dioničarskim ugovorom, te ih ni ishod naše ponude neće ni u kom pogledu mijenjati”, stoji u priopćenju kojeg potpisuje MOL-ov glasnogovornik Domokos Szollár. Kako piše, Vlada i dalje ima, i imat će, između ostalog, pravo da imenuje svoje predstavnike u najvažnija Inina tijela, zatim pravo veta u strateškim odlukama koje se tiču Ine, kao i pravo prvokupa Ininih dionica od MOL-a, odnosno reotkupa Ininih dionica u slučaju neprijateljskog preuzimanja MOL-a. »Kako smo već ranije naglasili, ova je naša ponuda dio dugoročne strategije koja ima za cilj povećati naš udio u Ini.
To je transparentna poslovna prilika za više od 30.000 malih dioničara, među kojima, što je najvažnije, za tisuće sadašnjih i bivših Ininih zaposlenika. Upravo oni do sada, zbog snažnog pada vrijednosti dionice od naše posljednje ponude, nisu mogli za svoje dionice postići realnu vrijednost«, ističe MOL. Kako zaključuju, MOL je u nekoliko navrata već dokazao da je pouzdan partner Ini, i Hrvatskoj. Direktno, i preko Ine, u hrvatsku je ekonomiju MOL investirao preko 20 milijardi kuna, za vrijeme krize 2008. godine pomogao je Ini da riješi problem sa svojom ozbiljnom nelikvidnošću, i tako direktno sačuva 16 tisuća radnih mjesta u Ini, stoji između ostalog u MOL-ovom priopćenju
U tom klupku problema, dodatni je i to što u Vladi, potvrdilo nam je nekoliko izvora, nisu odlučili žele li zapravo preuzeti plinski biznis i sami diktirati cijenu tog energenta u Hrvatskoj, što bi značilo i da se vraćaju dogovoru iz Sanaderovog vremena, ili će u potpunosti prepustiti uvoz i trgovinu plina Ini, odnosno MOL-u.Ako uspiju spriječiti MOL da postigne većinski paket u Ini, u Vladi će, uvjereni su, ponovno povratiti kontrolu i nad trgovinom plina, ali ako se MOL domogne više od 50 posto dionica Ine država će, ako ne preuzme trgovinu plinom, izgubiti i taj segment.
Sredstvo pritiska
Pojedini članovi Vlade priznaju nam da bi za državu možda bilo dobro preuzeti trgovinu plinom, ali da je trenutno za to najgori trenutak jer bi to sada državu najviše koštalo, možda i dvije milijarde kuna. Ako želi preuzeti prirodni plin, država mora platiti sve količine plina u skladištima koje drži Ina, a tog novca trenutno nema. No, MOL je u pregovore krenuo s najjačim oružjem i od Hrvatske, priznalo nam je to nekoliko članova Vlade, traži odštetu, odnosno plaćanje penala zato što se dvije godine nije držala dogovora o preuzimanju tvrtke Prirodni plin. I sami članovi Vlade priznaju da MOL ima pravo na takav zahtjev, ali vjeruju kako će od njega odustati jer im je samo sredstvo pritiska da bi ostvarili željeno poskupljenje plina i zadržali što niže naknade za eksploataciju plina. Na pitanje o kolikom se odštetnom zahtjevu radi, naši sugovornici iz Vlade odgovaraju da može biti riječ o nekoliko desetaka do nekoliko stotina milijuna kuna.
Uz to, u Vladi su ljuti i na Ininu odluku da za uvoz plina raspiše natječaj i tako prekine desetljeća tradicije u kojima je Ina plin uvozila iz Rusije, odnosno kupovala ga od Gazproma. Uz tu tvrtku, s kojom Hrvatska ima ugovor o kupnji plina koji istječe 31. prosinca, na natječaj su se javili MOL i EON.
Otegnuti pregovori
U Vladi su uvjereni da je natječaj i raspisan baš radi toga što su MOL-ova skladišta plina u Mađarskoj puna, ali strepe od toga što će biti ako Rusi Europi ponovno obustave opskrbu plinom i hoće li tada EON ili MOL isporučivati plin Hrvatskoj ili će opskrbljivati svoja tržišta.
– Mi gubimo jedan od strateških ugovora s Rusima. Za Ruse to nije bio ugovor s Inom, nego s Hrvatskom i mi smo na tome mogli dalje graditi dobre odnose. Osim toga, hrvatsko je izaslanstvo u ožujku, kad je premijerka Jadranka Kosor bila u službenom posjetu predsjedniku Vladimiru Putinu, razgovaralo i dogovorilo povećanje količina uvoznog plina iz Rusije, a Ina se sada igra s tim za državu strateškim ugovorom, kaže naš sugovornik iz Vlade. Sve to, ističe naš izvor, opteretilo je i otegnulo pregovore, ali i natjeralo hrvatsku stranu da počne oštrije pregovarati, odnosno da napusti partnerski stav, na što zasad Mađari, kako se čini, imaju jake odgovore.Priznaje naš izvor i da je zbog stalnog mijenjanja strategije Hrvatska u težem položaju, koji nimalo ne olakšava ni činjenica da država nema novac i da radi toga ne može odvojiti dvije milijarde kuna i preuzeti tvrtku koja će još barem dvije godine, dok cijene plina ne postanu tržišne, stvarati gubitak.
