Nedavni posjet župana Ivice Lukanovića Gorskom kotaru skrenuo je pažnju na odnos novog župana prema gorskom dijelu Primorsko-goranske županije. Još u predizborno doba, kao i u razdoblju dok je u Saboru RH bio zastupnik SDP-a, Lukanović je u niz navrata iskazivao razumijevanje za probleme ovog dijela županije. Tijekom same predizborne kampanje kroz niz je programa i planiranih projekata pokazao kao su njegova promišljanja bila utemeljena na dobroj analizi i potencijalno vrlo kvalitetnim smjerovima razvoja. Nije dugo trebalo nakon uvjerljive izborne pobjede da se dio tih najavljenih ideja počne realizirati, ponajprije one vezane uz školstvo i brigu o starijim osobama.

Ruralni bonus

Konkretno, Lukanović je tijekom izbora najavljivao kako će pronaći način da kroz projekt zvan Ruralni bonus nađe sredstva za pomoć u školovanju svakog srednjoškolca koji polazi jednu od tri goranske srednje škole, odnosno da se briga o starijim ljudima na goranskom području na višu razinu podigne tako da se u okviru njegova mandata na goranskom području osiguraju smještajni kapaciteti za 350 starijih osoba, i to na različitim lokacijama. Spomenute ideje polako su krenule u realizaciju, a župana Lukanovića najprije pitamo pojašnjenje mjere koja je izazvala veliku pozornost roditelja svih sadašnjih i budućih goranskih srednjoškolaca, točnije mjesečnu pomoć od 250 eura koju će redovno primati svaki goranski srednjoškolac koji se školuje u Čabru, Delnicama ili Moravicama, dakle u bilo kojoj od tri goranske srednje škole. Pojašnjavajući taj dio spomenutog Ruralnog bonusa, Lukanović kaže kako je, još dok je bio u saborskim klupama i pripremao se za posao župana, puno razgovarao s Goranima.

Foto Marinko Krmpotić

– Jednom sam prigodom u Saboru primio skupinu goranskih učenika i kroz razgovor s njima saznao sam kako većina njih, nažalost, želi otići iz svog zavičaja i to najčešće već po završetku osnovne škole. A kad tako rano odeš, onda se vrlo teško i vraćaš, a kamo li da kvalitetno sagledavaš prostor svog zavičaja. Baš taj susret motivirao me na razmišljanje i analizu pri čemu se ideja o tome da se ta djeca nekako moraju motivirati na ostanak tijekom srednjoškolskog obrazovanja javila kao logičan zaključak. Druga važna komponenta u tom mom promišljanju bili su mi podaci koji su pokazivali da su tri goranske srednje škole po rezultatima upisa na fakultete iznad prosjeka te da su bolje od niza srednjoškolskih ustanova u ostatku županije, pa i šire. Drugim riječima to znači da motiv odlaska goranskih učenika osmih razreda nije kvaliteta obrazovanja, jer ona očigledno postoji, već nešto drugo. Složivši sve to odlučio sam osmisliti sustav koji će nastojati goransku djecu zadržati u klupama tri srednje škole koje postoje u Delnicama, Čabru i Moravicama.

Subvencija od 250 eura mjesečno

Tako smo došli do obiteljske subvencije za srednjoškolsko obrazovanje, subvencije u iznosu o 250 eura mjesečno koju će dobivati svaki učenik spomenutih goranskih srednjih škola. Namjerno koristim pojam subvencija jer to i jest subvencija, a ne stipendija. Naime, time omogućavamo svim goranskim srednjoškolcima da se, uz našu županijsku subvenciju, kandidiraju i za razne stipendije, od lokalnih preko županijskih do državnih. Time dodatno njima i njihovim roditeljima otvaramo mogućnost stvaranja još kvalitetnijih i financijski povoljnijih uvjeta srednjoškolskog obrazovanja.

Foto Marinko Krmpotić

Nadalje, u želji da što veći broj goranskih osmaša odabere za nastavak školovanja neku od goranskih srednjih škola, poradit ćemo i na stvaranju novih obrazovnih programa i vrsta obrazovanja. Konkretno, smatramo da će u Gorskom kotaru vrlo brzo trebati bar pedesetak medicinskih sestara. Tu su svakako i kadrovi potrebni u turizmu i ugostiteljstvu… To sve treba dobro analizirati i učiniti sve da se ti smjerovi otvore. Napokon, treći korak u tom našem planu je i stvaranje uvjeta za smještaj učenika pa u vidu imamo i uređenje domskog smještaja koji će nam, nadamo se, trebati jer vjerujemo da ćemo ovim mjerama privući mlade iz drugih sredina u Gorski kotar. Naravno, da bismo to ostvarili potrebna su sredstva. Za ovu godinu, odnosno za prvo polugodište to će biti pola milijuna eura, a naredne godine u planu je milijun eura s čime bismo, računali smo, pokrili troškove čak i ako baš svi goranski osnovci ostanu u goranskim srednjim školama. Možda nam, ako se neko od ovih koji su sada vani, vrati, bude i premalo. No, to ćemo tada riješiti s puno zadovoljstva.

Za starije 350 kreveta

Projekt smatramo dobrim i nastojat ćemo ga pretvoriti u trajnu mjeru koja će za goranske srednjoškolce vrijediti bez obzira na to tko bude na vlasti. Da je riječ o dobrom projektu, potvrđeno nam je i iz nadležnog ministarstva čiji predstavnici razmatraju mogućnost da ovaj pristup realiziraju i na nekim drugim, Gorskom kotaru sličnim ruralnim područjima, rekao je Lukanović.

Pojašnjavajući ideju o jačanju brige za osobe starije dobi ističe kako već sada na području Primorsko-goranske županije više od 3.500 ljudi čeka na smještaj u domove za starije osobe.

Foto Marinko Krmpotić

– To je, dakle, realan problem, a mi smo uz njega vezali i potrebu ljudi, posebno ženskog dijela stanovništva, za zapošljavanjem. Nakon analize stanja na području cijele Županije došli smo, analizirajući goranski dio županije, do niza lokacija na kojima se postojeće zgrade mogu preurediti ili obnoviti u domove za starije. Tako se već u Domu zdravlja Delnice jedan prostor preuređuje, radovi su u tijeku i morali bi biti gotovi do ljeta ove godine. Nadalje, Županijska skupština potvrdila je kupnju nekadašnjeg hotela Snježnik u Gerovu, a imamo još nekoliko opcija – u Vrbovskom su to dva objekta o kojima još nećemo govoriti, a u Fužinama nekadašnje Sindikalno odmaralište.

Po osnovama našeg cjelokupnog programa vezanog uz smještaj starijih osoba mi smo si za području cijele Županije dali zadatak osiguravanja 500 kreveta, a od te brojke u Gorskom kotaru će ih biti, sad je to već vidljivo, oko 350. Naravno, moguće je da će i ta naša planirana brojka dodatno rasti, tim više što su potrebe zaista velike. Naravno, takvi smještajni kapaciteti generiraju razvoj i na drugim područjima, odnosno zapošljavanje. Trebat će za te domove osigurati hranu, trebat će grijanje, trebat će medicinska skrb i sve ostalo što prati taj dio brige o starijim ljudima pa smo sigurni da će ovaj projekt osigurati i rast zaposlenja na goranskom području pri čemu će za tih 350 korisnika trebati od 120 do 150 zaposlenih. Ima li Gorski kotar taj potencijal, vidjet ćemo, a naravno da će, bude li trebalo, u Gorski kotar doći raditi i ljudi iz drugih sredina, rekao je župan Lukanović.

Poljoprivreda i turizam

​Ističe kako obrazovni i sustav brige za starije osobe nisu jedina područja na kojima Županija planira ulagati i poticati razvoj Gorskog kotara.

Foto Marinko Krmpotić

– Primjerice, sagledavamo stanje i mogućnosti na koje možemo i moramo ulagati u poljoprivredu. Na području naše županije je 8.500 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a veliki postotak tog zemljišta je na goranskom području. Provodimo analizu, radimo plan i vrlo brzo ćemo izaći s unaprijeđenim dosadašnjim mjerama poticaja poljoprivrednicima naše Županije, a te će mjere biti usmjerene ponajprije k onima koji od poljoprivrede žive, a ne k onima kojima je to samo usputna aktivnost. Razvoj poljoprivrede želimo vezati i uz osmišljeni razvoj školstva i brige o starijima. Vjerujemo da će veći broj mladih ostajati u Gorskom kotaru te da će rasti broj objekata, a to znači i korisnika usluga za starije osobe. Svima njima trebat će proizvodi naših poljoprivednika i naših OPG-ova pa ćemo i prema tome usmjeravati razvoj.

Nadalje, razmišljamo i o načinima na koje možemo poticati razvoj turizma pri čemu nama, ali i turističkim djelatnicima s goranskog područja, u prvom planu treba biti osmišljavanje što kvalitetnijih sadržaja. Jer, priroda i njezina ljepota odavno već nisu dovoljan mamac za turiste. Primjer za to je vezan uz županijski projekt mreže malih skijališta i sanjkališta. Temelje smo postavili, ali sad to treba dodatno razvijati, a najbolji primjer je Sanjkalište Bajt u Ravnoj Gori. Tamošnji je načelnik izgradio prateći objekt koji je bez ikakvih poteškoća potom na desetak godina iznajmio privatnom poduzetniku koji je tamo otvorio restoran i uredio smještajne kapacitete te odmah privukao veliku pažnju. Na taj način treba pristupati razvoju turizma. Mi kao Županija možemo ponuditi neke temelje vezane uz infrastrukturu, ali dodatni impulsi razvoju potom moraju doći s terena i iz poduzetničkog, ugostiteljskog ili restoranskog sektora, zaključio je župan Ivica Lukanović.

Foto Marinko Krmpotić

U perspektivi…

– Čak 211 učenika iz Gorskog kotara smješteno je u učeničkim domovima u Primorsko-goranskoj županiji. Pridodajmo im još i one koji su u privatnom smještaju i one koji putuju. Vjerujem da dio možermo ovim mjerama vratiti, odnosno da će se osmaši u znatno većoj mjeri no ranije odlučivati na ostanak u nekoj od goranskih srednjih škola. Jer, samim upisom u jednu od te tri škole stječe se pravo na 250 eura, a o načinu raspodjele svaki će učenik biti obaviješten u svojoj školi. Naravno, razmišljamo i o tome da isto pravo o dobivanju 250 eura mjesečno počnu ostvarivati i učenici iz negoranskih sredina koju pohađaju goranske srednje škole. To ćemo razmotriti, ali sad, u prvim danima postojanja te mjere koja će važiti za narednu školsku godinu u planu su samo učenici s goranskog područja koji odluče ostati u jednoj od goranskih srednjih škola, kaže župan Lukanović.

Energetska obnova škola

– U našem programu vezanom uz podizanje razine uvjeta rada u školstvu bitna će stavka biti i energetska obnova zgrada goranskih osnovnih i srednjih škola. U energetsku obnovu ići ćemo u školama Gerovo, Tršće, Mrkopalj te u Delnicama i u srednjoj i u osnovnoj školi. Uz to idemo u obnovu sportskih dvorana u delničkoj srednjoj i osnovnoj školi, a u Moravicama traje gradnja sportske dvorane za Željezničko-tehničku školu. Obrazovanje i zdravstvo su naša obveza i mi ćemo učiniti sve da na tom području ostvarimo što veću kvalitetu, naglašava župan Lukanović.

Poduzetnički projekti

– S JU »Prigoda« radit ćemo jedan portfolio poduzetničkih projekata koje će Županija biti spremna podržati jer u njima vidi mogućnost razvoja, kako za te poduzetnike, tako i za širu zajednicu. Također ćemo ići u jednu vrstu reorganizacije Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj u Staroj Sušici kako bi ta ustanova u puno većoj mjeri koristila potencijale kojih itekako ima, naveo je Lukanović.

Očekuje se pomoć države

– U svemu što mi radimo nužna je i pomoć države, a to je i njihova obveza. Tu treba svakako spomenuti da je u programu hrvatske Vlade o ravnomjernom regionalnom razvoju pod nazivom »Vitalna Hrvatska« najavljeno korištenje dvije milijarde eura u razdoblju od 2024. do 2027. godine. Ne znam koliko će od toga završiti u Gorskom kotaru, a naš je cilj i zadatak da kao Županija budemo spremni s brojnim projektima i programima koji će se moći kandidirati za taj program Vlade RH, rekao je župan Lukanović.