Istarski župan i predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić nije iznenađen lošim procjenama Europske komisije koja je povećala procjenu pada hrvatskog BDP-a ove godine na jedan posto, a predsjednik HSU-a Silvano Hrelja ocijenio da će se stanje “teško popraviti bez nacionalnog konsenzusa”.

Jakovčić nije iznenađen lošom procjenom EK-a jer je o tome, kako je rekao, već nekoliko puta govorio i najavljivao takav scenarij.

“Jasno je da nisu učinjeni ključni pomaci s ciljem privlačenja ulaganja i ulagača u Hrvatsku niti u jačanju konkurentnosti gospodarstva konkretnim mjerama”, rekao je Jakovčić u izjavi za Hinu i dodao kako je pad BDP-a osobno najavio još prije nekoliko mjeseci. Po njegovim riječima, Hrvatskoj nedostaju prave gospodarske aktivnosti, što će, smatra on, “rezultirati potrebom za rebalansom državnog proračuna”.

“Moramo biti vrlo jasni prema biračima, ne možemo u kratkom roku očekivati ništa dobroga, već će se pad gospodarskih aktivnosti, nažalost, nastaviti”, procijenio je Jakovčić, ističući kako je “u ovoj situaciji turizam od iznimne važnosti i može donijeti puno pozitivnih stvari, ali ne može nas izvući iz krize”. Jakovčić se zauzima za stvaranje povoljnih uvjeta za domaća i strana ulaganja.

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja izjavio je da su pogoršane prognoze Europske komisije za Hrvatsku zabrinjavajuće te je ocijenio da će se stanje “teško popraviti bez nacionalnog konsenzusa”.

“To su zabrinjavajući podatci. Ova dva-tri tjedna teško je očekivati bilo kakav konstruktivan razgovor jer su svi zaokupljeni lokalnim izborima, ali nakon njih treba početi razgovarati, uvažavajući mišljenje svakog tko može na bilo koji način pridonijeti da riješimo probleme jer bez nacionalnog konsenzusa teško da će ići”, rekao je Hrelja za Hinu.

Ministar financija Slavko Linić smatra da je ta korekcija prognoze uslijedila zbog loših prognoza za Europu i naše susjedne zemlje.

“Vladine projekcije računaju na značajan učinak državnih investicija, ulaganja u elektroprivredu. Moramo natjerati Inu da napokon počne ulagati u Rijeku i Sisak te bušotine, pripremamo i prve koncesije za plin u Jadranu”, kazao je Linić danas u Rijeci na upit novinara.

Istaknuo je također da turizam ima visok potencijal za ulaganja, da predstečajne nagodbe daju rezultate, da je nelikvidnost pala sa 44 na 37 milijardi kuna te da se dugovi dobrim dijelom plaćaju.

“Vlada čvrsto ostaje pri svojim prognozama o rastu za 0,7 posto. U prvom kvartalu se vidi da i banke nešto više sredstava daju prema gospodarstvu, a sve to potvrđuje da naš optimizam nije samo pusta želja, nego je temeljen na pretpostavkama o promjenama u 2013. godini. Imamo vlastite snage, a još puno toga treba proizvesti za domaće tržište, tako da kriza u Europi ne bi trebala imati tako jaki udar, kao što prognozira EK”, kazao je Linić.

Europska komisija procjenjuje i da bi ove godine prosječna stopa nezaposlenosti mogla dosegnuti 19,1, a iduće godine 20,1 posto.

“Nerealno je govoriti o tome da će biti još veća nezaposlenost”, kaže Linić, ističući da je u Hrvatskoj vrlo niska zaposlenost, jer je manje od 1,4 milijuna ljudi koji aktivno rade.

“Vladin će posao biti da investicijama poveća zapošljavanje i u tome se razlikujemo, jer su naše prognoze temeljene na investicijama, a ne na plasmanu roba prema Europi”, zaključio je Linić.

Recesija u Europi se nastavlja, a Hrvatska ne može ostati izvan toga jer nije otok, rekao je danas za Hinu potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije (EU) Branko Grčić, osvrnuvši se na najnovije snižene prognoze Europske komisije o hrvatskom i europskom gospodarstvu.

“U tom smislu kako su korigirane stope rasta na razini EU, a posebno u zemljama koje su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, korigirane su i stope za Hrvatsku”, izjavio je Grčić.

Kako dodaje, naše uvjete posebno obilježava proces restrukturiranja gospodarstva, kojeg Vlada intenzivno podržava prije svega kroz proces više od 4.000 predstečajnih nagodbi.

“Zajedno s vjerovnicima pomaže restrukturiranje tih tvrtki, u kojima je više od 35 milijardi kuna prijavljenih obveza i više od 30.000 zaposlenih. Prvi sramežljivi rezultati se ostvaruju kroz pomake u industrijskoj proizvodnji, blagi oporavak u sektoru graditeljstva, izuzev u dijelu stanogradnje. No, ipak je još uvijek nužan oprez i puno posla da dođemo na put stabilnog oporavka”, navodi Grčić.

Jedna od pozitivnih okolnosti je i ulazak u EU, ističe Grčić, budući da Vlada priprema novi ciklus velikih investicija u željeznicu, vodoopskrbu, odlagališta otpada i veliki broj manjih regionalnih projekata. Idućih nekoliko godina bit će investirano nekoliko milijardi eura, a većina tih investicija bit će financirana iz strukturnih fondova EU, napomenuo je.

“Ipak, većina investicija dolazi iz privatnog sektora, tako da je oporavak tih investicija uvjet za ukupni gospodarski oporavak. A tu značajno ograničenje predstavlja sve teža dostupnost kredita bankarskog sektora, što je problem i u Europskoj uniji. Zato nade polažemo u intenziviranje izravnih stranih investicija nakon ulaska Hrvatske u EU. I u drugim zemljama, koje su ranije ulazile u EU, nakon relativno kratkog vremena dotok izravnih stranih investicija značajno je porastao. Naravno, valja biti na oprezu zbog recesije u EU, koja je još uvijek izražena”, zaključuje Grčić.