Ivan Herak: "Najveći će izazov za turizam biti da održi glavu iznad vode"

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

U okviru europskog Mehanizma za oporavak Hrvatskoj će biti raspoloživa bespovratna sredstva od oko 5,95 milijardi eura i 3,40 milijardi eura zajmova, a dio sredstava bit će namijenjen za potrebe oporavka i razvoja turizma i sporta

povezane vijesti

Ivan Herak imenovan je za posebnog savjetnika za turizam ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac. Nakon što je u siječnju 2000. okončao svoj mandat ministra turizma, u mandatu prethodnog ministra Garija Cappelija ponovo se vraća u resorno Ministarstvo kao posebni savjetnik ministra turizma za strateško planiranje razvoja turizma i EU fondove, dok je sada njegova savjetnička nadležnost proširena. Velik dio posla na novoj dužnosti odnosit će se na privlačenje europskog novca, ali i prevladavanju najveće krize u kojoj se našao hrvatski turizam. Da podsjetimo, Herak je ministarstvo turizma vodio 1999. kada su u proljeće započeli NATO napadi na Srbiju, tako da mu djelovanje u kriznim uvjetima nije nepoznanica.

Strateški plan

Što su vam trenutno prioriteti na mjestu savjetnika za turizam u resornom ministarstvu?

– Prioritete je odredila ministrica i upoznala me s njima. Prioritet je rad vezan uz definiranje mjera kojima bi se očuvala radna mjesta i osigurala likvidnost turističkog sektora. To uključuje i aktivnosti na izradi smjernica Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2023. Naime, u okviru instrumenta EU-a za sljedeće generacije uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost, u okviru kojeg će Hrvatskoj biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu od 5,95 milijardi eura i oko 3,4 milijardi eura zajmova. Dio sredstava bit će namijenjen za potrebe oporavka i razvoja turizma i sporta. Preduvjet za korištenje ovih sredstava upravo je izrada spomenutog Nacionalnog plana. Radi se intenzivno i na programiranju vezanom uz višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje 2021.-2027., a započelo se i s pripremama za izradu nove Strategije održivog razvitka hrvatskog turizma, nakon koje slijedi izrada niza akcijsko-provedbenih programa. Izuzetno je važno u ovim novim okolnostima donijeti i provediv novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma. Neću otkriti »toplu vodu« ako kažem da je pred ministricom teška i odgovorna zadaća. Nije to više ona komotna situacija od prije samo godinu dana, u vrijeme prije izbijanja pandemije.

Turizam na autopilotu

Vi ste i kao ministar turizma krajem 90-ih godina, četiri godine nakon okončanja rata i godinu dana nakon reintegracije Podunavlja, bili u situaciji da »dižete turizam« gotovo od nule, a sada smo ponovo u situaciji da ćemo polako morati vraćati brojke iz vremena prije korone.
– Rat je hrvatskome turizmu nanio enormnu štetu. Samo u noćenjima ostali smo kraći za otprilike 160 milijuna. Koliko to kontradiktorno zvučalo, ova koronakriza je pokazala koliko je za Hrvatsku važan turizam i koliko je važno njime upravljati. Do prije dvije-tri godine po pitanju upravljanja sektorom bili smo na »automatskom pilotu«. Iz bivše države i bivšeg sektora naslijeđena je sintagma o turizmu kao »zlatnoj koki« koji se razvija sam po sebi. Taj turizam prije 90-ih izrastao je na deviznim stimulacijama, kursnim razlikama, swap poslovima, odnosno otkupima dugova bivše države u inozemstvu po diskontnim cijenama i slično, a ne na realnom poslovanju turističkog sektora, što nas je dovelo u zabludu koja je trajala gotovo 30 godina.

Što će biti najveći izazov u idućem razdoblju?

– Najveći će izazov za turizam biti, da se slikovito izrazim, »da održi glavu iznad vode«. Bit će jako zahtjevno i teško i upravo se zbog toga ubrzano radi na Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, koji u naravi predstavlja plan reformi koje je Europska komisija strukturirala prema komponentama zelene i digitalne tranzicije, javne uprave i pravosuđa, obrazovanja, znanosti i istraživanja, tržišta rada i socijalne sigurnosti, zdravstva, sigurnosti za stabilan razvoj i obnovi od potresa. Dakle, novci iz EU-a ni kada je u pitanju Mehanizam za oporavak i otpornost neće »pasti s neba«, jer ćemo realizaciju svega onoga što programiramo morati dokazati kroz mjerljive pokazatelje razvoja turizma.

Konsenzus struke

O čemu je konkretno riječ?

– Radi se o pokazateljima kojima mjerimo utjecaje turizma na gospodarske, društvene, okolišne i prostorne aspekte destinacije, što doprinosi sagledavanju šire slike i objektivnijem razumijevanju utjecaja turizma na destinaciju. U Hrvatskoj se u spomenutom kontekstu koristi 15-ak pokazatelja koji se baziraju na dva osnovna skupa pokazatelja, Europskom sustavu održivosti turizma ETIS, koji je razvila Europska komisija i UNWTO-ovim pokazateljima. Tipični pokazatelji su broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika, udio stalnih stanovnika destinacije koji su zadovoljni turizmom, izravna zaposlenost u turizmu kao dio ukupne zaposlenosti, postotna godišnja popunjenost smještajnih kapaciteta, potrošnja vode i energije turista u odnosu na potrošnju stalnog stanovništva, broj ležajeva u domaćinstvu po kvadratnom kilometru ukupne izgrađene površine građevinskog područja naselja…

Dobro, u kojem smjeru bi se trebao razvijati hrvatski turizam u idućem programskom razdoblju?

– Mislim da je postignut konsenzus struke da okolišno i prostorno održivi turizam, turizam koji će stvarati višu dodanu vrijednost i razvijati se na cijelom prostoru Hrvatske tijekom većeg dijela godine, nema alternativu.

Turistička 2021. je vrlo blizu. Što turistički sektor može ustvari očekivati u idućoj godini?

– Ne bih se usudio ići toliko daleko. Puno ovisi o tome hoćemo li uskoro imati cjepivo i lijek protiv korone. U svakom slučaju, sada nam preostaje da se kao građani ponašamo odgovorno i poštujemo mjere stožera. Ovogodišnja iskustva neka nam budu pouka. Da su se i u nekim drugim dijelovima jadranske Hrvatske građani odgovorno ponašali kao primjerice u Istri i na Kvarneru, imali bismo turističku sezonu do početka listopada.