REUTERS
Komisija želi preusmjeravanje novca u zelene i digitalne gospodarske projekte. Kad je riječ o raspodjeli 750 milijardi eura iz europskog fonda, predsjednica Komisije smatra da bi u nacionalnim planovima oporavka 37 posto novca trebalo uložiti u ciljeve iz Europskog zelenog plana, a 20 posto za digitalnu transformaciju
povezane vijesti
ZAGREB – Pandemija koronavirusa pokazala je krhkost Europe, pa je sada trenutak da se ona izvede prema novoj vitalnosti, poručila je jučer predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, dok je zastupnicima Europskog parlamenta podnosila izvješće o stanju u Uniji.
Govoreći o naporima Komisije za ublažavanje posljedica korone, Von der Leyen zauzela se za stvaranje snažne europske zdravstvene unije. Najavila je da će EU osnovati vlastitu agenciju za biomedicinska istraživanja, uz jačanje Europske agencije za lijekove i Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Sljedeće godine Unija će sazvati globalni samit o zdravlju, kako bi se svijet bolje pripremio za buduće pandemije.
Osvrnuvši se na stanje u svijetu, šefica Komisije je upozorila da je globalni sustav, utemeljen na pravilima, postao paraliziran dok se velike sile povlače iz međunarodnih institucija ili ih čine svojim taocima. Von der Leyen pozvala je na obnovu poljuljanih veza sa Sjedinjenim Državama, istaknuvši kako je Europa »spremna sagraditi novi transatlantski program rada«, sa željom unapređenja odnosa u područjima, trgovine, tehnologije, porezne politike i drugih pitanja.
Brojne zapreke
Kako bi Europa našla put »prema novoj vitalnosti« nakon pandemije, Ursula von der Leyen iznijela je planove prema kojima bi se milijarde eura usmjerile u promjenu strukture europskoga gospodarstva, odnosno u zelene i digitalne projekte, uz pomoć novca iz Plana za oporavak od 750 milijardi eura, dogovorenog u lipnju. Kao primjer, navela je investicije u punionice za električne automobile, u energiju iz vodika, bolju izolaciju zgrada te ulaganja u europski »oblak« za digitalne podatke.
Kad je riječ o raspodjeli 750 milijardi eura, predsjednica Komisije smatra da bi u nacionalnim planovima oporavka 37 posto novca trebalo uložiti u ciljeve iz Europskog zelenog plana, a 20 posto za digitalnu transformaciju. Oko 30 posto sredstava u najavljenom planu oporavka od 750 milijardi eura, prema riječima njezine predsjednice, Komisija planira nabaviti izdavanjem zelenih obveznica.
O izlaganju predsjednice Komisije raspravljali su jučer ne samo zastupnici Europskog parlamenta nego i skupine stručnjaka. Primjerice, ured Europskog parlamenta u Zagrebu priredio je videokonferenciju, na kojoj je šestoro stručnjaka iz Hrvatske iznijelo svoje prijedloge o tome kako olakšati prijelaz Europe u zeleno i digitalno gospodarstvo. U raspravu su se svojim videoprilozima uključili hrvatski zastupnici iz Europskoga parlamenta Tomislav Sokol (EPP), Željana Zovko (EPP), Predrag Fred Matić (S&D), Valter Flego (Renew Europe) i Ruža Tomašić (ECR).
– Pustite nas da radimo jer sada u svom poslu imamo zapreka, poručila je Hajdi Ćenan, direktorica start-upa AIRT za umjetnu inteligenciju. U ime svojih kolega iz područja novih tehnologija, Ćenan je rekla da je digitalizacija neminovna, a pandemija je taj proces samo ubrzala. Međutim, problem je što u EU-u ima previše regulative koja sprječava eksperimentiranje s novim tehnologijama i njihovo pokretanje.
Prevelika EU-regulativa
Primjerice, u Kini i SAD-u polazište je sljedeće: »Hajdemo nešto napraviti i isprobati, a poslije ćemo to regulirati«. U Europi je obrnuto: »Hajdemo nešto najprije regulirati, a onda ćemo nešto napraviti«, rekla je Ćenan. Zbog toga, kaže, mnogi start-upovi napuštaju Europu i odlaze u Ameriku. U Europskoj uniji mora se napraviti zakonski okvir koji će tvrtkama omogućiti lakše eksperimentiranje novim tehnološkim rješenjima, kao i lakši pristup »velikim podacima«, primjerice iz javnih uprava, a to je nužno za unaprjeđivanje tih rješenja, naglasila je Ćenan.
I ostali sudionici slažu se da bi prevelika EU-regulativa, iako je ona dobrim dijelom nužna, mogla usporiti proces inovacije. Vuk Vuković iz tvrtke Oracle Intelligence smatra da je za ekonomsku obnovu Europe nužno jačati jedinstveno europsko tržište, slobodan protok ljudi i roba. Europske su zemlje svoje dosadašnje uspjehe postigle upravo zahvaljujući sobodnoj razmjeni, naglasio je. Prema Vukoviću, važno je osigurati da novac iz europskog fonda za oporavak dođe onim tvrtkama i djelatnostima kojima najviše treba.
Korona je već utjecala na ubrzavanje digitalizacije tvrtki u poljoprivredi, kao i na preusmjeravanje građana na lokalno proizvedenu hranu, što je pozitivno, smatra Matija Žulj, direktor tvrtke Agrivi za digitalnu poljoprivrednu strategiju. Međutim, hrvatski mali poljoprivredni proizvođači su rascjepkani, pa bi država trebala isplaćivati poticaje za njihovo udruživanje, za stvaranje kooperativa, predložio je Žulj.
Rizici tješnjih veza s RusijomU povodu navodnog trovanja ruskog oporbenjaka Alekseja Navljanog, Von der Leyen je upozorila članice EU-a na rizike u stvaranju tješnjih veza s Rusijom te istodobno pozvala Kinu da ispuni svoje obveze u borbi protiv klimatskih promjena. O Zapadnom Balkanu rekla je kako mu je mjesto u EU-u. »Mi dijelimo istu povijest, istu sudbinu. To je dio Europe, a ne postaja na ‘putu svile’«, kazala je Von der Leyen, aludirajući na sve veće kineske investicije u gospodarstva balkanskih zemalja. Komisija, kaže njezina predsjednica, predlaže nove ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu. Sadašnji je cilj smanjenje od 40 posto do 2030., ali to nije dovoljno za ispunjavanje Unijinog cilja o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. |
Sadržaj omogućio Europski parlament Ured u Republici Hrvatskoj.
