U Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu predstavljene su knjiga i izložba »Nematerijalna baština Gacke«. O knjizi su govorili urednica dr. sc. Katarina Bušić iz Etnografskog muzeja u Zagrebu, recenzent dr. sc. Tvrtko Zebec iz Instituta za etnologiju i folkloristiku te autorica Snježana Bogdanić iz Muzeja Gacke pri GPOU Otočac.Urednica Bušić posebno je istaknula važnost zajednica i pojedinaca koji u suvremenom hiperpovezanom svijetu žive i prakticiraju svoju tradiciju i koji su, kako to definira i Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, ključni čimbenici u očuvanju baštine – njezini sljednici, nositelji, sustvaratelji i čuvari. Nematerijalna baština istovremeno odražava vrijednosti prošlosti, prilagođava se datostima sadašnjosti i u transgeneracijskom prijenosu vještina, izvedbi, izričaja, znanja i umijeća stremi budućnosti: ona je važan dio kulturnoga amćenja kojim se u društvenoj mijeni osigurava kontinuitet i oblikuje kulturni identitet zajednice. Osvrnula se i na to da je kontinentalni dio Ličko-senjske županije, nekadašnje povijesno-geografske cjeline Gacka, Lika i Krbava, koji je tijekom 20. stoljeća pretrpio mnogo ratnih stradanja, često određen kao ruralni, pasivni kraj dugoročno obilježen depopulacijom. Ipak, od 1990-ih naovamo zavičajni dionici u kulturi – ustanove, kulturno-umjetnička društva, udruge i pojedinci – predanim su radom uspjeli pokrenuti oživljavanje kulturnoga života sa snažnim osloncem u kulturno-povijesnom nasljeđu i tradiciji.

Recenzent Zebec osvrnuo se na ulogu Gackoga pučkog otvorenog učilišta u Otočcu, istaknuvši kako se ono razvilo u važno središte koje uz prezentacijske i edukativne sadržaje okuplja i brojne korisnike, polaznike tečajeva, seminara, radionica, predavanja, članove Folklornog društva Otočac i Dječje folklorne skupine Čerišnjice te organizira i važne smotre amaterskoga stvaralaštva, baš kao što povezuje i potiče brojne udruge, kulturno-umjetnička društva iz okolnih mjesta koja gravitiraju Otočcu pa i medije koji podupiru kulturno stvaralaštvo i očuvanje kulture u najširem smislu. Posebno je naglasio važnost Smotre folklora koju organizira Učilište te njezino 25. izdanje u lipnju, što je bio povod nastanku te knjige. Autorica Bogdanić prikazala je strukturu knjige i sadržaja te istaknula da ta monografija donosi pregled devet nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i četiri elementa nematerijalne kulture lokalnog značaja. Predstavljeni su redom gacki čakavski govori s područja Otočca, umijeće izrade coklji, umijeće izrade solističke tambure kuterevke, umijeće izrade bukare i suska, umijeće gradnje gacke plavi (čamca), priprema tradicijskoga sira škripavca, umijeće izrade šindre za pokrivanje krovova, »ličko« prelo, glazbeni izričaj ojkanje, umijeće izrade masnice, tradicija i umijeće mlinarenja, kolijani u Gackoj i svetkovanje zaštitnika župe. Iako Registar ima i više dobara s prostora Gacke, odabrana su ona dobra koja imaju izraženiju lokalnu specifičnost, neposredniju vezu s identitetom Gacke i uporište u onima koji tu baštinu čuvaju.

Za svoju knjigu, podsjetila je autorica, koristila je postojeću literaturu, ali je djelo dopunjeno nedavnim terenskim istraživanjem koje je podrazumijevalo neposredan rad s nositeljima pojedinih kulturnih dobara – udrugama, društvima i pojedincima – koji su intervjuirani i snimani. Posebnost ove knjige čine fotografije, videozapisi i zvučni zapisi, čiji su autori fotografi Goran Vranić i Hrvoje Kostelac, a većina objavljenoga materijala nastala je upravo za potrebe toga projekta, čiji je nositelj Gacko pučko otvoreno učilište Otočac.

Foto: GPOU