Mladi arhitekti Nina Mattich i Filip Perušić u Startup inkubator su ušli s projektom naziva Pljuska i Zviz. Radi se o automatiziranim uslugama za kratkoročni najam kišobrana i suncobrana putem samoposlužnih automata, smještenih na frekventnim lokacijama, kao što su između ostalog plaže, šetnice, gradski trgovi, hoteli i poslovne te stambene zgrade. Pljuska se odnosi na kišobrane, a Zviz na suncobrane. Sustav omogućuje jednostavan i brz najam: korisnik može provjeriti dostupnost i lokaciju najbližeg automata putem web stranice, na njega prislanja karticu i pokupi “pljusku“ ili “zviz“, odnosno kišobran ili suncobran. Nakon korištenja, kišobran ili suncobran može se vratiti u isti ili bilo koji automat na nekoj drugoj lokaciji. Cilj ove poslovne ideje je ponuditi održivo, fleksibilno i urbano rješenje onda kada je korisnicima najpotrebnije, bez kupnje, bez kompliciranja i uvijek nadohvat ruke.

Prvo je bila kiša, a poslije kiše – sunce. Jesu li tako nastali Pljuska i Zviz?

Da, točno tako. Pljuska je bila prva ideja. Nastala je u Rijeci, gdje nikada ne znate kada će pljusnuti kiša. Dok smo razrađivali tu ideju, shvatili smo da bi početak s kišobranima bio logistički zahtjevan zbog vremenske nepredvidivosti. Zato smo dodali i Zviz, sustav za najam suncobrana, koji je sezonski jasniji i lakši za testiranje. Imena su spontano došla – “pljuska” kao iznenadna kiša, “zviz” kao sunce koje “zvizne” ljeti. Zviz pokrećemo prvi jer je sezonski predvidljiviji, posebno na jadranskoj obali gdje je potražnja za suncobranima velika. Automati će biti postavljeni na turističkim i rekreacijskim zonama, dok Pljusku planiramo proširiti na urbane sredine poput Rijeke i Zagreba.

Osim funkcionalne vrijednosti, želimo da Pljuska i Zviz imaju i vizualni identitet koji odražava duh grada. Planiramo suradnju s riječkim underground umjetnicima na oslikavanju kišobrana i suncobrana, čime bismo spojili dizajn, javni prostor i lokalnu kulturu. Na taj način svaki suncobran ili kišobran može postati mali, pokretni dio riječke umjetničke scene.

Tko je sve u timu i za što je zadužen?

Tim čine Nina Mattich i Filip Perušić. Oboje smo po struci arhitekti. Odluke donosimo zajedno, koristeći znanja i iskustva koja smo stekli kroz arhitektonsko obrazovanje i praksu. Razmišljamo kroz prizmu korisnika, prostora i dizajna te uvijek tražimo funkcionalna, estetski kvalitetna i kontekstualno prilagođena rješenja. Takav način rada pomaže nam razvijati projekte koji su i praktični i vizualno privlačni, ali i dugoročno održivi. Nina vodi komunikaciju, koordinaciju s partnerima i brine o financijama projekta, a Filip je zadužen za tehničku razradu, digitalne komponente sustava i koordinaciju samog projekta. Svatko od nas doprinosi projektu na svoj način – kroz različite vještine i poglede koji se međusobno nadopunjuju.

U kojoj je fazi vaš projekt i jeste li postavili financijski model?

Projekt je trenutno u fazi izrade prototipa automata. Paralelno komuniciramo s proizvođačima i potencijalnim partnerima. Financijski model je definiran i temelji se na najmu suncobrana i kišobrana s dodatnim prihodima od oglašavanja. Početnu investiciju planiramo osigurati kroz kombinaciju vlastitih sredstava, potpore za poduzetništvo i investitora.

S idejom Pljuska ušli ste u program Startup inkubatora u kojem ste dobili više vrsta podrške. Što vam je najviše pomoglo u razvoju ideje i što se promijenilo tijekom inkubacije u odnosu na inicijalnu ideju?

Inkubator nam je dao strukturu: znali smo da imamo ideju, ali ne i kako je razviti u održiv projekt. Kroz predavanja i radionice naučili smo postaviti poslovni model, definirati ciljnu skupinu i tržište, razviti financijski plan te se pripremiti za komunikaciju s partnerima i investitorima. Najkorisnije su nam bile konkretne povratne informacije mentora, edukacije o financijama i pitch prezentaciji. Inkubator nam je omogućio da steknemo sveobuhvatnu sliku poslovanja, što je za nas bilo ključno. Kroz savjete i podršku dao nam je uvid i pripremio nas za izazove poslovnog svijeta. Veliku podršku pružila nam je Emilija Vodička, savjetnica za razvoj poduzetništva i koordinatorica u Startup inkubatoru Rijeka. Kroz cijeli proces pratila nas je s velikim entuzijazmom, pomogla nam da svoju ideju oblikujemo u konkretan projekt te je uvijek bila spremna podijeliti svoje znanje i iskustvo. Ono što nam je bilo posebno vrijedno – povezala nas s ljudima koji su nam pomogli da razvijemo ideju i napravimo korak dalje.

Što je najveća prednost, a što najveći izazov ove poslovne ideje? Ne radi se o jednostavnom projektu, već o projektu koji zahtjeva izradu proizvoda, nabavu suncobrana i kišobrana, izradu aplikacije/web stranice i napokon – postavljanje na javne i privatne površine, što nije zanemariv posao.

Najveća prednost je što rješavamo stvaran, svakodnevan problem – bilo da se radi o iznenadnoj kiši ili jakom suncu, ljudi često nemaju pri ruci odgovarajuću zaštitu od vremenskih neprilika. Naš sustav je jednostavan i fleksibilan jer ne traži da unaprijed planirate ili sa sobom nosite kišobran ili suncobran. Uz to, riječ je o potpuno novom konceptu na našem tržištu, što nas dodatno motivira, ali i stavlja pred izazove. Najveći među njima je operativna izvedba – osmisliti pouzdan stroj, pronaći odgovarajuće partnere za proizvodnju, logistiku i distribuciju, te sve uskladiti s regulacijama u javnim prostorima. To zahtijeva dobru koordinaciju, puno testiranja i strpljenja.

Hoćemo li Pljusku i Zviz gledati u našem kraju uskoro, a za koju godinu i šire od Kvarnera?

Planiramo prve automate postaviti već ove godine. Krenut ćemo s pilot projektom koji će nam dati podatke o ponašanju i interesu korisnika, učestalosti najma i logističkim izazovima. Dugoročno želimo proširiti uslugu na cijelu obalu, uključujući Istru i otoke, a kasnije i ostale veće gradove. Vizija je da Zviz i Pljuska postanu dio svakodnevice – dostupni, jednostavni i uvijek tu kad zatrebaju.