Jedino službeno ronilačko natjecanje koje se odvija ispod leda, na jezeru Baikal u Sibiru, posjetili su drugu godinu zaredom članovi naše ronilačke reprezentacije Vitomir Maričić, Petar Klovar i Sanda Delija, te su i ove godine uspjeli u svojim planovima, da ubilježe još jedan rekord, ovaj puta u disciplinama ispod leda. Uvjeti su ove godine bili puno teži nego prošle, temperatura vode je stabilnih 1 stupanj, ali je zato vanjska temperatura padala do -25 po danu, što je u kombinaciji s vjetrom predstavljalo dodatni izazov za naše sportaše, jer se doslovno sve trenutno ledi, a i disanje postane otežano.

Sanda Delija zaronila je 57 metara duboko u svojoj disciplini FIMi, čime je popravila svoj rekord od prošle godine. Klovar i Maričić napravili su u istoj disciplini muški rekord na 66 metara dubine. Maričić je time popravio svoj stari rekord, a pokušao je i postaviti dublji na 70 m, međutim neuspješno. Klovar je bio uspješan i u CWTi disciplini gdje je uspio zaroniti 75 metara perajama, što bi bio još jedan rekord u disciplini CWTBi (ronjenje perajama), međutim, kako je nastupio u CWTi, rekord nije služben.

„Ovo je bilo prvo iskustvo u ledu za mene, ronjenje je puno kompleksnije zbog opreme i načina pripreme, nema opuštanja ili zagrijavanja, ustvari je cilj što manje se pothladiti prije i do kraja zarona i presvući se ili skloniti. Bez grijanih šatora to ne bi bilo moguće, temperatura vani je preniska. Svakako vidim potencijal u ovakvim pripremama, ali pravi posao tek čeka u ovoj sezoni.“ – Klovar

„Ove godine je bilo najteže do sada što se uvjeta tiče, ali smo mi došli i najbolje spremljeni. Stvarno smiješne stvari postanu nezgodne, moraš držati usne suhima jer se zalede i ne možeš zadržati zrak, moraš paziti što diraš jer se lako zalijepiš za sve i rasparaš odijelo. Štipaljka za nos se zaledi i ne može se skinuti s nosa. Baratanje opremom u rukavicama je smiješno. Čak se i sponke sigurnosnih dijelova opreme moraju držati u vodi jer se znaju raspasti kad se smoče i zalede, a to se desi u roku odmah. Zrak je tako suh da većini nos stalno krvari. A ronjenje, zapravo kad se jednom krene je fora, jer je termoklin obrnut pa s površinskih 1 stupanj nakon nekog vremena dođete u 3-4 stupnja, što otežava opuštanje i kompenzaciju, ali taj dio izazova je fora i vjerujem da je pozitivan za razvoj te vještine.“ – zaključio je Maričić

Intenzivni uvjeti i pripreme u istima na ovoj udaljenoj lokaciji bili su uspješni za naše ronioce, a nadamo se da je to poslužilo kao najava dobrih rezultata u ovoj sezoni koja upravo započinje. Iz sjevernog Sibira, naša ekipa stigla je u tople Filipine, gdje kreću pripreme za prvo natjecanje u sezoni, Depth Quest, gdje su najavili ponovo nekoliko rekorda, o čemu se nadamo čuti za nešto više od mjesec dana.