Leon Marchand/Foto REUTERS
Francuski plivač Leon Marchand slavio je za sedam glasova
ZAGREB Francuz Leon Marchand, četverostruki olimpijski prvak u plivanju s Igara u Parizu, pobijedio je u 67. izboru Poljske tiskovne agencije (PAP) za najboljeg sportaša Europe, u kojem je sudjelovala 21 europska novinska agencija, a među njima i HINA.
Marchand je slavio tijesnu pobjedu od sedam glasova razlike nad slovenskim biciklističkim asom Tadejom Pogačarom. Dvadesetdvogodišnji Marchand, koji je uz četiri zlata na ovogodišnjim Olimpijskim igrama osvojio još jednu broncu, u glasovanju je skupio 155 bodova.Drugo mjesto zauzeo je pobjednik Gira i Toura te svjetski prvak Pogačar, koji je ove godine otkazao sudjelovanje na Igrama u Parizu. Ukupno je 26-godišnji Slovenac skupio 148 bodova.
Olimpijski prvak iz Pariza i svjetski rekorder u skoku s motkom Šveđanin Armand Duplantis završio je na trećem mjestu (142 boda).
Prva sportašica na listi je ukrajinska atletičarka Jaroslava Mahučih, europska atletičarka godine, zauzela je osmo mjesto sa 43 boda.
1958. Zdzislaw Krzyszkowiak (Poljska/atletika) 1959. Vasilij Kuznjecov (SSSR/atletika) 1960 Jurij Vlasov (SSSR/dizanje utega) 1961. Valery Brumel (SSSR/atletika) 1962. Valery Brumel 1963. Valery Brumel 1964. Lidia Skoblikova (SSSR/brzo klizanje) 1965. Michael Jazy (Francuska/atletika) 1966. Irena Szewińska (Poljska/atletika) 1967. Jean-Claude Killy (Francuska, alpsko skijanje) 1968. Jean-Claude Killy 1969. Eddy Merckx (Belgija/biciklizam) 1970. Eddy Merckx 1971. Juha Vaeaetainen (Finska/atletika) 1972. Lasse Viren (Finska/atletika) 1973. Kornelia Ender (DDR/plivanje) 1974. Irena Szewińska (Poljska/atletika) 1975. Kornelija Ender 1976. Nadia Comaneci (Rumunjska/umjetnička gimnastika) 1977. Rosemarie Ackermann (DDR/atletika) 1978. Vladimir Jaščenko (SSSR/atletika) 1979. Sebastian Coe (Velika Britanija/atletika) 1980. Vladimir Salnjikov (SSSR/plivanje) 1981. Sebastian Coe 1982. Daley Thompson (Velika Britanija/atletika) 1983. Jarmila Kratochvilova (Čehoslovačka/atletika) 1984. Michael Gross (NJEM/plivanje) 1985. Siergiey Bubka (SSSR/atletika) 1986. Heike Drechsler (DDR/atletika) 1987. Stephen Roche (Irska/biciklizam) 1988. Steffi Graf (BRD/tenis) 1989 Steffi Graf 1990. Stefan Edberg (Švedska/tenis) 1991. Katrin Krabbe (Njemačka/atletika) 1992. Nigel Mansell (Velika Britanija/Formula 1) 1993. Linford Christie (Velika Britanija/atletika) 1994. Johan Olav Koss (Norveška/brzo klizanje) 1995. Jonathan Edwards (Velika Britanija/atletika) 1996. Svetlana Mastierkova (Rusija/atletika) 1997. Martina Hingis (Švicarska/tenis) 1998. Mika Haekkinen (Finska/Formula 1) 1999. Gabriela Szabo (Rumunjska/atletika) 2000. Inge de Bruijn (Nizozemska/plivanje) 2001. Michael Schumacher (Njemačka/Formula 1) 2002 Michael Schumacher 2003 Michael Schumacher 2004. Roger Federer (Švicarska/tenis) 2005. Roger Federer i Jelena Isinbajeva (Rusija/atletika) 2006 Roger Federer 2007 Roger Federer 2008. Rafael Nadal (Španjolska/tenis) 2009 Roger Federer 2010. Rafael Nadal 2011. Novak Đoković (Srbija/tenis) 2012. Sebastian Vettel (Njemačka/Formula 1) 2013.Sebastian Vettel 2014. Lewis Hamilton (Velika Britanija/Formula 1) 2015. Novak Đoković (Srbija/tenis) 2016. Cristiano Ronaldo (Portugal/nogomet) 2017. Cristiano Ronaldo 2018. Novak Đoković 2019. Lewis Hamilton 2020. Robert Lewandowski (Poljska/nogomet) 2021. Novak Đoković (Srbija/tenis) 2022. Iga Świątek (Poljska/tenis) 2023 Novak Đoković 2024. Leon Marchand (Francuska)
