RIJEKA  Već osmi Riječki dani sportskog prava, politika u sportu i sportske diplomacije, zapažena međunarodna priredba započeta jučer na Pravnom fakultetu svrstava iznova Rijeku na istaknuto mjesto Starog kontinenta. Međunarodna konferencija o trima područjima, sportskom pravu, politikama u sportu i sportskoj diplomaciji, segment je jučerašnjih događanja u sklopu kojih je prezentirana i knjiga u izdanju prestižnog britanskog izdavača Routledge (Taylor & Francis) o Europskom modelu sporta Mith o Reality čiji su urednici kao i jedni od autora dr. Borja Garcia (Loughborough) i izv. profesor dr. Vanja Smokvina s Pravnog fakulteta u Rijeci, ujedno i organizator događanja.

Prijavljeno je čak stotinjak sudionika sa svih kontinenata, pokroviteljstvo su dali Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske i Grad Rijeka uz podršku Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj.

Superliga i biznis

– Prezentacija knjige o europskom modelu sporta tiče se vrlo važne i zanimljive teme i u fokusu je i stručne i akademske javnosti te velike armije ljubitelja sporta od one odluke o europskoj Superligi. Problematiziramo da li Europi treba otvoreni model sporta koji se temelji na uspjehu ili onaj zatvoreni, koji se temelji na nečijem bogatstvu. Tako bi bogati uzeli veliki dio kolača, a siromašni bi imali mrvice – kaže Vanja Smokvina, spiritus movens ovoga kao i tolikih značajnih međunarodnih događaja u Rijeci. – U nogometu konkretno, nezamisliv je sustav s nekih 40 klubova kada znamo da svako veće mjesto u našoj maloj Hrvatskoj ima svoj klub. Europske vrijednosti su bitne, sport nije samo biznis i samo industrija, on je nešto puno više od toga. Sport ima i društvene vrijednosti, a tu je povezanost s mladima. Sport ima i obrazovnu funkciju, trebao bi odgajati mlade u temeljnim ljudskim vrijednostima i osuđivati ono što ne valja te tako slati jasnu i glasnu poruku. To su sve vrijednosti europskog modela sporta, u tih pedesetak zemalja nemamo isti model sporta, ali imamo jednake vrijednosti. Ali, kao što volimo reći u Rijeci, različiti smo, ali ujedinjeni u različitosti. Dio toga je naravno i biznis. Nogometna Liga prvaka je najveći europski globalni proizvod. Liga prvaka i Europska liga su projekti svjetske vrijednosti. SAD tu pokušava provesti »amerikanizaciju« kroz europski NBA, zatvoreni sustav koji će pokušati »amerikanizirati« košarku. To se u nogometu nije dogodilo radi ogromnog interesa javnosti za taj sport, navijači, pogotovo britanski su praktički zaustavili Superligu – dodao je Smokvina.

Brendiranje

Pogled na kretanje između vatre i vode, sporta oko kojeg je profesionalizam ovijen kao bršljan, iznio je nekadašnji košarkaš Aramis Naglić, igrač nezaboravnog finala Olimpijskih igara u sudaru Hrvatske s američkim Dream Teamom.

– Teško je pomiriti sve te vrijednosti jer danas živimo u svijetu novca, ja dijelim sport na onaj profesionalni te na bazični. Ono prvo više nije sport, to je šou biznis. Nije riječ samo o sportašima, oko sporta se razvila cijela grana biznisa, to je kao gladijatorstvo. Nogomet je najveći globalni sport, tu ne samo da se skoro pa svakog ljeta igra SP ili EP nego sada i Svjetsko klupsko prvenstvo. Dobro plaćeni igrači su izloženi enormnim naporima da se opravda taj novac, a u krugu je jako veliki broj ljudi u svemu tome. Zaboravljamo onu drugu stranu sporta, a to je ono najljepše, o tome trebaju razmišljati lokalne zajednice i država. Individualni sportovi poput atletike, plivanja, gimnastike… trebaju dobiti veću važnost, također i rekreacija. Društvo je danas okrutno, vlada nesigurnost, ljudi se jako bore da prežive, u svemu nam sport zato treba biti prisutniji.

Predsjednik Vaterpolo kluba Primorja Erste bank, najtrofejniji riječki sportaš kroz silna desetljeća svjedoči promjenama u sportu.

– Kroz protekla tri-četiri desetljeća sport je najviše evoluirao u marketingu, svi pribjegavaju sportskom brendiranju. To stoga jer su svi svjesni važnosti sporta u društvu dok smo mi kao država nažalost zapeli definirati sport kao poticaj, najviše za mlade ljude. On znači zdrav način života, dobru socijalizaciju, zdravlje. Ne smijemo sport tretirati kao zakrpu ili nužno zlo već kao plemenitu vještinu, kada se to odmah prihvati plebiscitom onda će u ovoj državi sport dobiti na važnosti. Kada se država odrekne dijela kolača koje gospodrastvenici daju sportu moći ćemo reći da živimo u državi koja želi i voli sport – rekao je Samir Barać.