ZAGREB  Hrvatski sport nije razočarao u 2025. godini. Proteklih dvanaest mjeseci bilo je protkano uspjesima na svim razinama međunarodnih natjecanja, čime se još jednom potvrdilo da stanovnici ove zemlje imaju dara i smisla za brojne sportske discipline. Prema statističkim podacima Hrvatskog olimpijskog odbora, godina na izmaku donijela je 577 medalja u svim dobnim kategorijama, s time da 311 odličja otpada na seniore, 200 na juniore i 66 na kadete.

Povrh toga, napravljeni su kvalitativni pomaci na polju investicija u sportsku infrastrukturu, klubove i nacionalne saveze na državnoj razini. Isti trend trebao bi se nastaviti i u 2026. godini, u kojoj se očekuju nove porezne olakšice za financiranje sporta, odnosno jače uključenje gospodarstva u sponzorstva i donacije. U ovom trenutku Vlada Republike Hrvatske je osigurala više od 180 milijuna eura za ulaganja u sport. To bi trebalo značiti da bi godine koje dolaze trebale nadmašiti 2025., koja uopće nije bila loša.

Prošli siječanj donio je Svjetsko prvenstvo u rukometu, koje su zajednički organizirale Hrvatska, Danska i Norveška. Od Dagura Sigurdssona se očekivalo da hrvatsku reprezentaciju vrati u krug onih koje se smatra ozbiljnim kandidatima za osvajanje medalja, s time da je bilo dosta stručnjaka koji su sumnjali u takav ishod, unatoč ulozi domaćina. Nije tajna da je jedinu konstantu hrvatskog muškog rukometa tijekom posljednjih nekoliko godina predstavljalo lagano poniranje prema prosječnosti.

Najveću prednost za Sigurdssonovu momčad predstavljala je Arena Zagreb u kojoj su odigrali sve utakmice prve dvije faze natjecanja po skupinama, uz saznanje da na istom mjestu mogu nastupati sve do polufinala. Pobjede nad Bahreinom (36:22) i Argentinom (33:18) rasplamsale su euforiju, a poraz od Egipta (24:28) otvorio je prostor za pesimizam. No, nadahnute izvedbe protiv Zelenortskih Otoka (44:25), Islanda (32:26) i Slovenije (29:26) utabale su put prema četvrtfinalu, u kojem je nakon infarktne završnice poražena Mađarska (31:30).

Hrvatska je na toj utakmici visila na tankoj niti i činilo se da će bajka završiti prije očekivanja. Ipak, nevjerojatna serija golova u zadnjih nekoliko minuta otpuhala je Mađare s turnira i ugovorila dvoboj s Francuskom u polufinalu. Jedna od najboljih utakmica ove generacije donijela je novu pobjedu (31:28) i finale s nedodirljivom Danskom u Norveškoj. Ta zadnja utakmica okončana je porazom (26:32), no to nije umanjilo sreću i zadovoljstvo zbog povratka na najveću pozornicu. Sa srebrom oko vrata od reprezentacije su se oprostili Domagoj Duvnjak, Igor Karačić i Ivan Pešić.

Snježne radosti

Nešto slično doživjelo je i hrvatsko žensko skijanje zahvaljujući Zrinki Ljutić, koja je prošle sezone stigla do prvih pobjeda u karijeri i osvajanja Malog kristalnog globusa u slalomu. Zapravo, nije pretjerano reći da je taj uspjeh bio krajne senzacionalan. Naime, na početku sezone od Zrinke Ljutić očekivalo se pokoje postolje i uredno osvajanje bodova, a ona je stigla do pobjeda u Semmeringu, Kranjskoj Gori i Courchevelu.

Zrinka Ljutić/Foto PIXSELL

Uz to je nanizala više nego pristojan broj dobrih plasmana, što joj je donijelo prvo mjesto u ukupnom poretku slalomašica uoči zadnje utrke sezone u američkom Sun Valleyju s prednošću od 41 boda nad Švicarkom Camille Rast, odnosno 51 boda nad Austrijankom Katharinom Liensberger. Deseto mjesto bilo je više nego dovoljno da Zrinka Ljutić vrati Mali kristalni globus u Hrvatsku.

Nije tajna da Hrvatska već dugi niz godina predstavlja jednu od vodećih svjetskih sila u streljačkoj disciplini trap. Giovanni Cernogoraz te braća Josip i Anton Glasnović pogodili su pregršt medala na najvećim svetskim najecanjima u bližoj i daljnjoj prošlosti, a taj trend nastavili su i u 2025. godini. Na Svjetskom prvenstvu u Ateni osvojeno je ekipno zlato sa sedam pogodaka više od srebrne reprezentacije SAD-a i brončane Češke.

Jere Hribar vratio je hrvatsko plivanje na stare staze slave/Foto INSTAGRAM/EUROPEAN AQUATICS

Velik uspjeh dodatno je začinio Josip Glasnović trijumfom u pojedinačnom dijelu natjecanja. Njegova dominantna izvedba omela je konkurenciju, s time da je malo nedostajalo da se na postolju nađe i njegov brat. Naime, Anton Glasnović na kraju je osvojio četvrto mjesto iza srebrnog Španjolca Andresa Garcije i brončanog Indijca Zoravara Singha Sandua. Na Europskom prvenstvu u Chateurouxu osvojeno je ekipno srebro, a Josip Glasnović opet je bio zlatni. Njegov brat i Cernogoraz ostali su kratki u pojedinačnoj konkurenciji zauzevši četvrto, odnosno peto mjesto u finalu.

U sportovima koji zahtijevaju mirnu ruku i potpuni fokus bilo je još medalja. Miran Maričić okitio se broncom na Europskom prvenstvu u disciplini zračna puška 10 metara, a tome je dodao i ekipno srebro s Petrom Goršom i Josipom Sikavicom. Naravno, to nije sve. Malokalibarski pištolj (50 m) donio je ekipnu europsku broncu Urošu Kačavendi, Ivanu Petričeviću i Željku Posavcu.

Gađanje samostrelom već desetljećima predstavlja trofejni hrvatski sport, a ni 2025. godina nije bila iznimka. Valentina Mrnjavčić Pereglin poharala je Svjetsko prvenstvo osvojivši tri zlata. Dva su joj donijele pojedinačne discipline field-classic i field-match play, a treće je stiglo u ekipnoj konkurenciji, gdje su uz nju precizno gađale Valentina Kozumplik i Mihaela Oborovečki.

 Josip Glasnović s ministrom Tončijem Glavinom/Foto PIXSELL

Kada su u pitanju sportovi u kojima se koristi reket, hrvatski badminton je konačno dočekao svoje prvo odličje na međunarodnoj sceni. Konkretnije, na Europskom prvenstvu u Danskoj osvojena je brončana medalja s indonezijskim potpisom. Naime, proboj na postolje je donio Aria Dinata, 22-godišnjak rođen u Jakarti, koji od 2024. godine nastupa za hrvatsku reprezentaciju.

Borilački sportovi

Stolnotenisači su pak došli do četvrtfinala na momčadskom Europskom prvenstvu, što je održano u Zadru. Ozračje pod svodovima dvorane Krešimir Ćosić bilo je vrlo dobro i nadasve poticajno za hrvatske reprezentacije koje su uspješno odradile preliminarni dio natjecanja po skupinama. Ženska vrsta zapela je na Slovačkoj u osmini finala (1:3), dok je muška u toj fazi uspješno apsolvirala Grčku (3:2). Međutim, već na idućoj stepenici previsoku prepreku predstavljala je Njemačka (1:3), koja se na kraju okitila broncom.

Hrvatske kuglačice s Tončijem Mikcem

Ana Bacan Schneider, Venesa Bogdanović, Valentina Gal, Amela Nicol Imširović, Matea Juričić, Sara Pejak, Paula Polanščak, Nataša Ravnić, Klara Serdar i Anja Vicković članice su kuglačke reprezentacije koja je nastupila na Svjetskom prvenstvu u Szekesfehervaru. Djevojkama su očigledno savršeno odgovarali uvjeti u Mađarskoj jer su ekipni dio natjecanja okončale na prvom mjestu, osvojivši novu zlatnu medalju za Hrvatsku.

Borilački sportovi bili su tradicionalno uspješni u 2025. godini, s time da je Gabrijel Veočić vratio hrvatski boks među osvajače kontinentalnih medalja nakon dva desetljeća čekanja. Njegova bronca u poluteškoj kategoriji na Europskom prvenstvu u Liverpoolu potvrdila je da strategija HBS-a počinje donositi plodove.

Tekvandoaš Matija Črep osvojio je broncu na globalnoj smotri u Kini, a džudašica Lara Cvjetko okitila se srebrom na Svjetskom prvenstvu održanom u Budimpešti. To odličje je pokazalo da hrvatska ima kontinuitet u džudu, s time da je nova potvrda stigla na Europskom kupu u Dubrovniku, na kojem su Iva Oberan i Tina Radić osvojile zlato, Nina Simić i Lorena Perković srebro, dok je Nini Cvjetko pripala bronca.

Ivan Kvesić, Ema Sgardelli i Anđelo Kvesić

Karate također spada u kategoriju borilačkih sportova koji Hrvatskoj uredno donose medalje. Tako je na Europskom prvenstvu u Armeniji Riječanka Ema Sgardelli drugu godinu zaredom osvojila zlato u kategoriji do 50 kilograma. Medalju od istog plemenitog metala priskrbio je Ivan Kvesić u kategoriji do 84 kilograma, a njegov brat Anđelo stigao je do srebra u kategoriji preko 84 kilograma. Nikolina Golomboš, Siščanka s riječkom adresom, osvojila je broncu u kategoriji preko 68 kilograma. Braća Kvesić tome su dodala i ekipno srebro zajedno s Ivanom Martincem, Ivanom Peharom, Dinom Šimunecom, Boranom Berakom, Tomom Miletom i Mislavom Plesivčakom.

Hrvatski karatisti bili su uspješni i na Svjetskim igrama u Chengduu, gdje su braća Ivan i Anđelo Kvesić osvojili srebro, dok je Ema Sgardelli bila brončana.

Voda

U studenome je održano Svjetsko prvenstvo u Egiptu, i to prvi put s novim sustavom natjecanja koji uključuje prethodne kvalifikacije, natjecanje po skupinama i nokaut fazu od osmine finala. Tamo je Ivan Kvesić osvojio brančano odličje.

U Zagrebu je održano Svjetsko prvenstvo u hrvanju, na kojem je Karlo Kodrić stigao do bronce u grčko-rimskom stilu u kategoriji do 82 kilograma. Zvuči paradokslano, ali 2025. godina Ivanu Hukleku je donijela olimpijsko odličje. Naime, Sportski arbitražni sud (CAS) odbio je žalbu Zuraba Datunašvilija, Gruzijca sa srpskim državljanstvom, kojem je dokazano korištenje nedozvoljenih sredstava na Olimpijskim igrama u Tokiju. Njegovi rezultati su poništeni, a to je značilo da bronca s Igara odlazi u Hrvatsku. Iako je medalja vrhunski doseg, Hukleku nitko neće moći nadomjestiti osjećaj koji donosi stajanje na pobjedničkom postolju.

Hrvatski nogometaši na Rujevici su proslavili plasman na SP/M. GRACIN

Sportovi vezani uz vodu također su iznjedrili dosta uspjeha. Bratski četverac bez kormilara, koji čine Martin i Valent Sinković te blizanci Patrik i Anton Lončarić, odveslao je do srebra na Europskom prvenstvu u bugarskom Plovdivu, a neočekivani junak godine bio plivač Jere Hribar, koji je na Europskom prvenstvu u kratkom bazenu osvojio tri medalje različitog sjaja. Utrka na 50 slobodno donijela mu je naslov europskoga prvaka. Povrh toga, postignuto vrijeme 20.70 sekundi bilo je dovoljno za izjednačavanje nacionalnog rekorda Duje Draganje. Prije toga Hribar si je priskrbio srebro na 100 slobodno, a do bronce u štafeti 4×50 slobodno s njim su doplivali Nikola Miljenić, Božo Puhalović i Luka Cvetko.

Preostala dva bazična sporta donijela su gorko-slatke emocije. Tin Srbić je na Svjetskom kupu u Antlayji osvojio zlatnu medalju na preči, a zatim mu je sezona patila zbog problema s ključnom kosti. Na Svjetskom prvenstvu u atletici nastupilo je osam hrvatskih predstavnika, ali nitko od njih neće pamtiti Tokio po nečemu spektakularnom. Iako je peto mjesto Sandre Elkasević u bacanju diska respektabilan rezultat, za njezine standarde optočene medaljama to ipak nije nezaboravan doseg.

Nikola Zdrilić s trenerom Leom Škerjanecom

Godina na izmaku servirala je pregršt kvalitetnih rezultata hrvatskom sportu. Kada se u obzir uzmu najave Vlade RH vezane uz još veća ulaganja, iduća bi trebala biti još bolja i uspješnija na svim razinama. Naravno, i na veliku radost navijača, simpatizera i svih ljubitelja sporta u Hrvatskoj.

Parasportaši osvojili mnoštvo medalja Ni slučajno ne treba zaboraviti fantastične dosege sportaša paraolimpijaca koji su još jednom potvrdili svoju vrijednost na međunarodnoj sceni. Na Svjetskom paraatletskom prvenstvu u New Delhiju zlato su osvojili Deni Černi u bacanju kugle (F33) i Ivan Katanušić u bacanju diska (F64), a broncom su se okitili Luka Baković u bacanju kugle (F46) i Velimir Šandor u bacanju diska (F52). Globalna smotra paraplivača u Singapuru također je iznjedrila odličja. Dva srebra osvojili su Emma Mečić na 400 slobodno (S9) te Dino Sinovčić na 100 leđno (S6). Na Europskom prvenstvu u para stolnom tenisu u Anđela Mužinić Vincetić stigla je do dvije zlatne medalje, pojedinačno te u paru s Helenom Dretar Karić u kategoriji WD10. Među mješovitim paroima broncu su osvojili Borna Zohil i Mirjana Lučić u kategoriji XD 17. Daniela Topić je ove godine osvojila naslove svjetske i europske prvakinje u parakaratetu, i to u kategoriji K22 za sportaše s intelektualnim poteškoćama. Stipe Barić je pak u istoj kategoriji došao do srebra na EP-u i bronce na SP-u, dok je Josip Šteko bio treći u kategoriji K10 za slijepe i slabovidne. Laura Štefanac/FB HDO Europsko prvenstvo u parastreljaštvu donijelo je srebra za Ružu Markešić, Petra Jelakovića i Frana Skračića, a paratekvanodaši su na Europskom prvenstvu u formama osvojili impresivnih jedanaest medalja, odnosno pet zlata, dva srebra i četiri bronce. Još bolji su bili kuglači na Europskom prvenstvu za slijepe i slabovidne, s dvanaest zlata, četiri srebra i tri brončane medalje. Svjetsko prvenstvu u para obaranju ruke donijelo je devet odličja, s time da su najbolji su bili Domagoj Cvitković, u kategoriji kolica (100kg) i Luka Drokan u kategoriji stojećih (70 kg) obranili naslove na lijevu ruku. Šlag na tortu stavljen je na Deflimpijskim igrama na kojima je osvojeno čak devet odličja. Zlato su osvojili hrvatski rukometaši, Laura Štefanac u bacanju koplja, Mia Nekić u bacanju diska i tekvandoašica Matea Kolovrat (preko 67 kg), dok su se broncama okitili plivač Nikola Zdrilić na 100 i 200 prsno te 200 mješovito, Petra Goleš u tekvandou do 49 kilograma i Boris Gramnjak u zračnom pištolju 10 metara.