Samir Barać/Foto S. DRECHLSER
Zakon u svojoj suštini mora zaštiti male i velike, ali u biti mora zaštititi male zbog svega onoga što se dešava na velikom polju. Neće mali sportovi biti žrtve nečijega previranja. A to se trenutačno dešava u Hrvatskoj – kaže Samir Barać
RIJEKA » S 84 glasova za i 26 protiv prijedlog nacrta izmjena Zakona o sportu uvršten je u hitnu saborsku proceduru, što samo po sebi ukazuje i da će uskoro ti isti ljudi taj isti prijedlog i usvojiti. Zakon o sportu, dakle, promijenit će se na inicijativu udruge »Naš Hajduk« i Hrvatskog nogometnog kluba »Hajduk«, a sve s primarnim ciljem da se osnaže pozicije posrnulog dalmatinskog diva u Hrvatskom nogometnom savezu, što predlagači, uostalom, i ne kriju. Da nije apsurdno bilo bi smiješno. I ne samo zbog toga što predlagači izmjena dolaze iz redova navijačke udruge dijelom povezane s Torcidom, koja je nakon velikog derbija na Poljudu priredila lijepo iznenađenje splitskim »plavcima« (zanimljivo, jedan od prijedloga je i da se onemogući klubovima da kreiraju svoje crne liste), već i zbog toga što u isto vrijeme Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta priprema novi Zakon o sportu, koji bi baš ovih dana trebao ići u redovnu proceduru. Ono što čitavoj priči daje dodatnu notu apsurdnosti jest činjenica da su sportaši i oni ljudi koji sport žive 24 sata dnevno – konsternirani. I prijedlozima udruge »Naš Hajduk« i onima resornog ministarstva.
– Nakon što je prijedlog izmjena Zakona o sportu ušao u hitnu proceduru došli smo u situaciju da ponovno bez adekvatne analize, usuglašavanja s lokalnim sportskim zajednicama, krovnim institucijama, ljudima koji su svakodnevno u sportu, i bez ikakvih konzultacija pokušavamo progurati neadekvatan zakon, što apsolutno ne rješava problem sporta. Taj Zakon jedino ide u korist onih koji ga predlažu i to je najsmješnije od svega. Sport pokušava biti neovisan i nepolitičan, a sve ukazuje da to nije tako. Sport je u najvećoj krizi od hrvatske samostalnosti. I to zbog nedostatka financijskih sredstava, nepraćenja glavnih institucija, a tu u prvom redu mislim na lokalni sport, zbog krize upravljanja na relaciji Hrvatski olimpijski odbor – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta… Zakon o sportu je u nekom procesu donošenja, Kineziološki fakultet je dao jedan prijedlog, udruga »Naš Hajduk« drugi, vaterpolo, košarka, nogomet, rukomet neki treći prijedlog. Nitko ne uvažava ničije mišljenje, nitko ne gleda drugoga, svi misle samo na sebe. Ne mislimo na široko što znači sport.
Kriza odlučivanja
Osim toga, nepojmljivo mi je da udruga navijača može kontrolirati Zakon o sportu. Naravno, mi živimo u demokratskom društvu i svatko ima pravo na svoje mišljenje. No, je li to mišljenje dobro? Hoćemo li se mi sportaši baviti Zakonom o kulturi? Ne želim da se itko uvrijedi, ali činjenica da su saborski zastupnici prihvatili da ovakav prijedlog Zakona uđe u hitnu proceduru meni ukazuje na to da smo mi na svim granama u teškoj krizi odlučivanja.
– Ako prođe Zakon bit ćemo u velikom problemu. Mi u tom slučaju kao Riječki sportski savez možemo sve proglasiti profesionalcima i ugasiti RSS. Ili ćemo smanjiti stipendije do te mjere da više nemamo natjecatelje amatere nego natjecatelje rekreativce. I to će dovesti do gašenja sporta. Budimo amateri, uvedimo olakšice. Zašto oporezivati ionako male stipendije mladim sportašima? Da se na takav jedan način uvedu olakšice automatski bi se uvelo mnogo više reda, uostalom svi bi se okrenuli legalnim računovodstvima.
Apsurdni prijedlozi
Jedan od apsurdnijih prijedloga jest da svaki sportaš, bez obzira na dob, koji prima stipendiju od 2.500 kuna ili veću bude proglašen profesionalcem?
– To nije normalno. Za politiku je sport nužno zlo, o njemu se priča samo kada se ostvare neki rezultati. Ali kada govorimo o statusu sporta mi dođemo u situaciju da političari i ministarstvo financija misle da je sport u sivoj zoni i da moraju napraviti takve regule u kojima će se sve to staviti u nekakve zakonske okvire. To je nemoguće. To se odnosi i na klubove koji imaju više od deset posto tih nazovimo ih profesionalaca. Prijedlog je da ti klubovi automatski dobiju status profesionalnog kluba. Osim toga, nemoguće je da ljudi kojima je posao trenera drugi posao i tjedno s djecom rade po pet sati državi daju ista davanja kao i da rade puno radno vrijeme. Ministarstvo financija i Zakon o radu to moraju riješiti. Zašto kod nas nitko ne razmišlja o uvođenju posebnog postotka poreza kod sporta, kao što je slučaj u mnogim zemljama koje su na taj način privukle i ulagače i natjerale klubove da rade transparentno. U Hrvatskoj Ministarstvo financija nikada nije sjelo za stol sa sportašima, a mi ne možemo funkcionirati bez poreznih olakšica. Mađarska je jedan fiksni postotak dobiti uvela u poreznu olakšicu ako je taj novac namijenjen mladima. Italija je kroz njihov olimpijski odbor potpisala ugovor s nogometnim savezom gdje se od nogometa uzima postotak za funkcioniranje sportova. Turska ima porezne olakšice za ulaganje u sport. Mi ćemo prenormiranošću sporta izgubiti volontere, entuzijaste koji drže klubove i troše svoje vrijeme, a nerijetko i novac. Izmijenjeni su zakon o sportskoj inspekciji, Zakon o udrugama, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga RH, Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa od interesa zaopće dobro, Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. A gdje je sport?
Volonter sam u Riječkom sportskom savezu, apolitičan sam i imam pravo na svoje mišljenje. Nelogično je da je sport dio ministarstva znanosti i obrazovanja. On je neravnopravan partner u toj priči. Sport se jedino može mjeriti s turizmom. Zašto? Prvo, i sport i turizam su promotori svoje zemlje. Drugo, mi smo dodana vrijednost turizmu. U svim ostalim resorima mi nismo dodatna vrijednost, mi smo nužno zlo, opterećenje. Znanosti i obrazovanju ne možemo biti ravnopravan partner. Štoviše, sve obrazovne institucije su apsolutno bez razumjevanja prema sportašima i njihovim prilagođenim programima.
Kriza institucija
Samir Barać, predsjednik Riječkog sportskog saveza i legendarni kapetan hrvatske vaterpolske reprezentacije, koji je u karijeri osvojio sve što jedan sportaš osvojiti može gost je večerašnjeg talk showa Orlando (21 sat) na Kanalu Ri. Glavna tema, naravno, bit će aktualna hrvatska sportska problematika, donošenje novoga Zakona o sportu, ali i situacija u riječkom sportu.
Strategija
– Nemamo strategiju, nemamo cilj, nemamo smjer, ali imamo kazne. Svaka čast. Male klubove uglavnom vode volonteri, pa zar će si netko od njih dopustiti da odgovara. Što sa predsjednicima raznih zadrova, cibona, splitova, mladosti… Sada će netko odgovarati za njihove dubioze? Apsurd.