ZAGREB – Derbi između Dinama i Rijeke zaokružio je prvih devetnaest kola HT Prve lige za ovu sezonu, a ujedno je i označio kraj ere obilježene nepovjerenjem i učestalim prozivanjem djelitelja pravde. Naime, od iduće kalendarske godine u elitni razred hrvatskog nogometa stiže VAR.

Naravno, to ne znači da će zauvijek prestati rasprave o sucima i njihovim odlukama, koje su u proteklih 27 godina prečesto bile predmet dugotrajnih analiza. Na kraju krajeva, odluke donesene u pomoć video tehnologije ove se jeseni izazvale brojne kontroverze širom nogometne Europe. No, VAR edukacija hrvatskih sudaca bila je opsežna i temeljita, a to, pak, predstavlja nagovještaj kvalitativnih pomaka opsega pojave koja se popularno naziva »kmečanje«.

Zadnja polusezona bez video tehnologije donijela je novu demonstraciju moći najboljeg hrvatsko kluba, onog iz Maksimirske 128. Modri su u prvih devetnaest kola stekli ogromnih dvanaest bodova prednosti pred najbližom konkurencijom, iako im je tijekom jeseni koncentracija uglavnom bila usmjerena prema nastupima u Ligi prvaka.

Budući da u proljetnom dijelu sezone neće nastupati u Europi, za pretpostaviti je da će Dinamo barem sačuvati tu veliku zalihu u preostalih sedamnaest prvenstvenih utakmica. Uostalom, radi se o jedinoj hrvatskoj momčadi čija je tržišna vrijednost probila sto milijuna eura. Jednostavno, Dinamo je apsolutni favorit u ovoj konstelaciji snaga, čak i u slučaju da ove zime klub napuste neki ključni igrači.

Borba za drugo mjesto

To, međutim, ne znači da će HT Prva liga biti lišena velike neizvjesnosti. Suvišno je podsjećati da ove sezone prvo i drugo mjesto donose plasman u kvalifikacije Lige prvaka, a u igri su i tri »ulaznice« za istu fazu natjecanja u Europskoj ligi. Samim time je savršeno jasno da proljeće donosi pregršt uzbuđenja.

Naime, pet klubova smještenih iz Dinama nagurano je unutar osam bodova. Povrh toga, Hajduk, Rijeka i Osijek doslovno pušu jedni drugima za vrat i teoretski se mogu međusobno preskakati iz kola u kolo. Pri tome ne treba otpisati Goricu i Lokomotivu, koje tri-četiri vezane pobjede mogu lansirati prema drugom mjestu. Uostalom, statistički pokazatelji govore više nego dovoljno u porastu interesa za HT Prvu ligu.

U proteklih devetnaest kola svaku utakmicu je u prosjeku pratilo 3562 gledatelja. Istina, u odnosu na etablirane europske lige ta brojka nije razlog za padanje u nesvijest, no ovdje svakako budi nadu jer hrvatsko prvenstvo nije imalo toliku gledanost u zadnja dva desetljeća. Preciznije, u povijesti su veći interes izazvale samo sezone 1992./93. (4264), 1994.95. (3664), 1997./98. (3602) i 1998./99. (4158). Pri tome u obzir svakako treba uzeti činjenicu da u ta vremena nije bilo disciplinskih mjera u obliku zatvaranja tribina. Osim toga, brojke za ovu sezonu nisu konačne.

Rekordi gledanosti

Budući da proljeće donosi toplije i ugodnije vremenske prilike i rasplet bitke za europske pozicije, a brojni klubovi su najavili dovođenje pojačanja na svim razinama u zimskom prijelaznom roku, nije pretjerano reći da bi HT Prva liga ove sezone mogla postaviti novi rekord gledanosti. Pogotovo kada se zna da razliku između Hajduka, Rijeke, Osijeka, Gorice i Lokomotive čine nijanse.

U tom kontekstu se nikako ne smije zanemariti donji dom. Kako sada stoje stvari, žestoku bitku za očuvanje prvoligaškog statusa vodit će Inter, Istra 1961 i Varaždin, koji su stisnuti unutar dva boda, dok je Slaven Belupo ima tek nešto bolju poziciju. Ti klubovi su ove jeseni znali iznenaditi suparnike gornjeg dijela tablice, pa nije teško pretpostaviti da bi i na proljeće mogli utjecati na poredak.

Prvi dio sezone definitivno je potvrdio da HT Prva liga može ponuditi više nego solidna natjecateljska uzbuđenja. No, kronični problem i dalje predstavlja infrastruktura za koju se slikovito može reći da uglavnom debelo zaostaju za standardima koji su već godinama normalni u Europi. Jednostavno, većina hrvatskih prvoligaških stadiona i dalje je zarobljena u prošlim vremenima, te stoga nije ni čudno da pomak kvalitete nogometa ne prati odgovarajući rast ljudi na tribinama.

Šest smjena, Toplak poput Guya Rouxa

​Prvi dio sezone servirao je i neizbježni nastavak stare hrvatske nogometne tradicije, u obliku učestalih smjena trenera. Hajduk je već »potrošio« Sinišu Oreščanina i Damira Burića, Rijeka Igora Bišćana, Osijek Dinu Skendera, Slaven Belupo Ivicu Sertića, a Varaždin Borimira Perkovića.

Jedini stručnjak koji prkosi toj tradiciji je Samir Toplak, za kojeg se slobodno može reći da je hrvatski Guy Roux. Doduše, legendarni Francuz je u kontinuitetu vodio Auxerre više od dva i pol desetljeća, a varaždinski stručnjak na klupi Intera sjedi već pet godina i osam mjeseci. No, u okruženju hrvatskog klupskog nogometa, to je nevjerojatno puno.