Ivan Turčić: volio bih vidjeti šeike na Kantridi
U klupskom restoranu stadiona na Kantridi osvanula je umjetna jelka s koje blješte lampice, ali ispod nje nema darova. Neće ih ni biti. Financijska budućnost riječkoga nogometnoga prvoligaša je sve samo ne blistava. HNK Rijeka grca u financijskim problemima, igrači i radna zajednica uoči Božića nadaju se – plaći za kolovoz.
Dovoljno razloga da se na Kantridi sve češće poteže priča o starteškom partneru koji bi, u što je moguće kraćem roku, financijski sanirao klub. Potencijalni ulagač navodno stiže iz Saudijske Arabije, riječ je o naftnom magnatu iz Jede, koji kani razvijati posao u ovom dijelu Europe i po mogućnosti se skrasiti u riječkoj luci. Pritom nema ništa protiv toga da dio kapitala uloži u nogometni kolektiv koji je pokrenuo postupak preoblikovanja. S jednim uvjetom – žele biti stopostotni vlasnici.
Priča nije od jučer. Predstavnici spomenute arapske tvrtke boravili su u Rijeci tijekom listopada i preko svojih posrednika raspitivali se o stanju u riječkoj privredi, ali i mogućnostima da u skoroj budućnosti postanu vlasnici riječkoga nogometnoga prvoligaša.
S obzirom da kratkoročno ne mogu računati na profit kad je u pitanju HNK Rijeka, bogataši s Bliskoga istoka u idućih nekoliko dana svoj će dolazak najprije najaviti čelnicima lokalne samouprave, a tek onda posjetiti Kantridu. Iako je zanijekao kontaktke s potencijalnim ulagačima iz Saudijske Arabije, predsjednik Rijeke Ivan Turčić nema ništa protiv priljeva šeičkih dolara.
– Klub ni sa kim nije razgovarao, meni bi bilo drago kad bi na Kantridu došli šeici, ali nitko nas nije službeno kontaktirao. Dakle, ako nisu razgovarali s predsjednikom i direktorom, onda ne znam s kime su mogli. Sve su to glasine, poručio je Turčić.
Vrijeme će pokazati misle li gospoda iz Jede ozbiljno kada najavljuju godišnja ulaganja na Kantridi u iznosu od četiri milijuna eura dok čekaju kako će teći proces preoblikovanja kluba iz udruge građana u sportsko dioničko društvo, prepun administrativnih prepreka nepojmljivih ozbiljnom poslovnom svijetu.
Preoblikovanje je u Hrvatskoj zaživjelo samo na primjeru Hajduka, ostali prvoligaši (Rijeka, Cibalia) još uvijek nisu ni blizu kraja. Stvar je prilično jasna, teško je u vrijeme recesije pronaći ozbiljne ulagače bez kojih preoblikovanje klubova, opterećenih gubicima, gubi pravi smisao.
Dug Rijeke iznosi 16 milijuna kuna, što će biti prepušten lokalnoj samoupravi, konkretno gradu Rijeci, u obliku većinskog paketa dionica. O temeljnom kapitalu ovisi s kolikim će udjelom Grad Rijeka participirati u vlasništvu kluba, procjenjuje se da će Grad Rijeka steći otprilike 55 posto udjela u vlaništvu kluba, što Obersnelu i društvu u ovom trenutku ne odgovara. Stoga su arapski šeici na adresi Korzo 16 itekako dobrodošli.