RIJEKA Mišo Cvijanović – Cvijo, umirovljeni kolega s višedesetljetnim novolistovskim stažom čiji novinarski opus i doprinos nogometnoj histografiji na ovim prostorima će teško netko tako brzo nadmašiti, svojevremeno je iznio zanimljiv podatak do tada nepoznat široj javnosti. Znate li tko je bio prvi nogometni reprezentativac s područja gradova koja je nekada dijelila, a danas spaja Rječina?

Danijel Danco Paškvan pozvan je u reprezentaciju SHS 1921. godine kao igrač zagrebačkog HAŠK-a, u redove kojega je stigao iz – »Orijenta«. Dali su kasnije Sušak i Rijeka/Fiume mnoge nogometne reprezentativce prijeratne i poslijeratne Jugoslavije, Hrvatske, Italije, SAD-a…, ali Paškvan je bio prvi u tom nizu. Puno poznatija je činjenica da je prvi poslijeratni riječki nogometaš koji je zaigrao za reprezentaciju Jugoslavije bio Vladimir Lukarić. Barba Luka je debitirao za »plave« 18. lipnja 1961. godine u prijateljskoj utakmici s Marokom. Na istoj utakmici svoje prve reprezentativne minute (ušao je u drugom poluvremenu) upisao je i Lukarićev suigrač, pokojni Pero Radaković, koji će godinu dana kasnije postati i prvim igračem »Rijeke« na svjetskim prvenstvima. Radaković je ušao u legendu postigavši opjevani pogodak kojim je Jugoslavija na Mundijalu u Čileu svladala u četvrtfinalu Njemačku.

Italija i SAD

Iako je postao prvi igrač »Rijeke« s nastupom na Mundijalu Pero Radaković nije prvi Riječanin koji je zaigrao na svjetskoj nogometnoj smotri. Prije njega su to uspjeli Mario Varglien s Italijom na SP-u u Italiji 1934., vratar Gino Gardasanich s reprezentacijom SAD u Brazilu 1950. godine i Gudio Gratton četiri godine kasnije u Švicarskoj, također u sastavu talijanske vrste. Varglien, bivši igrač »Fiumane«, je do Mundijala stigao kao igrač »Juventusa«. Gardasanicha, bivšeg igrača »Orijenta«, »Kvarnera«, »Fiorentine«, »Marsale« i »Reggine«, reprezentativni poziv dočekao je u redovima »Slovak Cluba« iz Chicaga. Doduše, Guido Gratton nije rođeni Riječanin, ali svoje prve nogometne korake učinio je upravo na riječkom tlu gdje je poslije Drugog svjetskog rata njegova obitelj doselila iz rodnog Monfalconea u potrazi za poslom (3. maj). Gratton je igrao za podmladak »Kvarnera«, a kasnije je kroz odlične partije u redovima »Fiorentine« stigao do reprezentacije.

Dva Riječana

Varglien (1934.), Gardasanich (1950.), Gratton (1954.), Radaković (1962.)… Niz je 1982. godine u Španjolskoj nastavio Mišo Hrstić – Štrklja. Upisao je i jedan nastup protiv Sjeverne Irske. I to kao igrač »Rijeke«! Inače, na Mundijalu 1982. »Rijeka« je imala dvojicu predstavnika. Osim Hrstića u Miljanovićevu kadru bio je i Ive Jerolimov (rođen u Preku, a u Rijeku je stigao preko Nehaja). Nakon SP-a, na kojem nije upisao ni minutu, Jerolimov je prešao u »Hajduk«. Točno dvadeset godina nakon Hrstića prvi put su na Mundijalu bila čak dvojica nogometaša rođenih u Rijeci – Danijel Šarić i Boško Balaban. Šarić kao igrač »Panathinaikosa«, a Balaban kao igrač »Aston Ville« na posudbi u »Dinamu«. Balaban (riječki rekorder po broju nastupa za reprezentaciju Hrvatske; u 35 utakmica zabio je deset golova), je svojom asistencijom za pogodak Bokšića protiv Belgije u odlučujućoj utakmici kvalifikacija odveo »kockaste« na SP gdje na kraju nije odigrao ni minute za razliku od Šarića koji je zaigrao u sve tri utakmice u skupini – prije neslavnog ispadanja.

Močinićeva ozljeda 

Ivan Močinić trebao je prije četiri godine postati osmi Riječanin na Mundijalu, no ozljeda skočnog zgloba stajala ga je povratka iz Brazila neposredno uoči početka SP-a. Pred nama je Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji na kojem sigurno neće nastupiti niti jedan rođeni Riječanin, ali je otputovao jedan igrač »Rijeke«. Filip Bradarić, Splićanin s dugogodišnjom riječkom adresom, postat će tek treći igrač koji bi mogao nastupiti na Mundijalu kao igrač »Rijeke«. Do sada je to uspjelo samo pokojnom Peri Radakoviću davne 1962. godine, odnosno Miši Hrstiću dvadeset godina kasnije. Usput, prije dvije godine u Francuskoj »Rijeka« je dobila i prvog igrača s nastupom na Europskom prvenstvu u albanskom reprezentativcu – Odiseju Roshiju.

Od Krpana i Cimerotiča do Kramarića i Gavranovića

U redovima prvoligaša s Rujevice/Kantride zaigralo je mnoštvo igrača koji su prije dolaska ili po odlasku iz »Rijeke« zaigrali na svjetskom prvenstvu. Sebastijan Cimerotič, Nastja Čeh i Senad Tiganj igrali su za Sloveniju na SP-u 2002. godine, na istom prvenstvu za Hrvatsku su nastupili Davor Vugrinec i Jurica Vranješ. Petar Krpan bio je dijelom trofejne hrvatske vrste, a Georgi Ivanov bugarske reprezentacije na SP-u u Francuskoj 1998. godine. Maria Gavranovića teška ozljeda koljena odvojila je od minutaže u Brazilu prije četiri godine, no zato bi taj peh mogao naplatiti ove godine u Rusiji gdje putuje u sklopu švicarske vrste. Prve minute mogao bi za »kockaste« upisati i Andrej Kramarić koji je puno igračku afirmaciju stekao u bijelom dresu.

Pilčićev peti Mundijal

Riječki nogomet možda nije iznjedrio nogometaša koji će u reprezentaciji potrajati nekoliko velikih natjecanja, ali zato je dao jednog od najdugovječnijih članova stručnog stožera »kockastih« kojemu će ovo biti čak peti nastup na SP-u. Nekadašnji ekonom »Rijeke«, Mladen Pilčić – Šujo, dio je stožera reprezentacija još iz vremena francuske bronce. Bio je i četiri godine kasnije u Japanu, potom i 2006. u Njemačkoj, te 2014. u Brazilu. Osim Pilčića na svim SP-a na kojima je nastupila Hrvatska u stožeru je bio i dr. Boris Nemec, Varaždinac s dugogodišnjim riječkim »stažom«.