ZAGREB Svakome je jasno da je nogomet puno više od statističkih podataka dobivenih usporedbama, ali osnovne matematičke operacije će u ovom slučaju najbolje dočarati razmjere najgore Dinamove sezone u posljednjih dvadeset godina. Nakon subotnjeg remija na »gostovanju« kod Lokomotive na stadionu Maksimir (1:1), više nema sumnje da će ova modra generacija ostati zapamćena u novijoj povijesti kluba Maksimirske 128. Ali po lošem.

Dosad je to mjesto držala momčad iz sezone 2017./18, iako je Dinamo tada osvojio naslov prvaka, bodovni učinak bio je ispod svih očekivanja, s 22 pobjede te po sedam poraza i neriješenih rezultata. Iz aktualne perspektive to izgleda kao čudesni doseg. Štoviše, tadašnja momčad je nakon 28 odigranih prvenstvenih utakmica imala 63 boda, odnosno jedan više od onoga što danas, kolo prije kraja SuperSport HNL-a, stoji uz Dinamovo ime.

Dodatna dimenzija

Godinu dana prije toga Rijeka je osvojila dvostruku krunu. Te sezone 2016./17. u Maksimirskoj 128 na snazi je bila opća mobilizacija jer u klub nije stigao niti jedan trofej. No, ta modra momčad je zaključila prvenstvo na drugom mjestu s 27 pobjeda, pet remija i četiri poraza. Povrh toga, deset kola prije kraja te sezone imala je 64 boda, odnosno dva više od današnje generacije.

Dodatnu dimenziju aktualnom učinku definitivno daje tržišna vrijednost modre svlačionice u odnosu na ostatak SuperSport HNL-a. Naravno, jasno je da na terenu ne igra novac, ali te cifre ipak definiraju razinu kvalitete igračkoga kadra. Ukupna tržišna vrijednost kompletnog SuperSport HNL-a u ovom trenutku iznosi 241,1 milijun eura, a na Dinamo otpada 82,6 milijuna eura, odnosno nešto više od 34 posto.

Uzmu li se u obzir isti odnosi između klubova po najjačim europskim ligama, ta brojka govori još više. Najbliži Dinamu je PSG, koji čini 30 posto tržišne vrijednosti među deset najskupljih momčadi u Francuskoj (923.50/3,043.93). Zatim, Real Madrid daje 28 posto među deset najskupljih momčadi Španjolske (1,270/4,518.9), Bayern 22 posto među deset najskupljih momčadi Njemačke (859/3,846.68), Inter 17 posto među deset najskupljih momčadi Italije (663.8/3,998.45), a Manchester City 16 posto među deset najskupljih momčadi Engleske (1,310/8,163.25).

Kut gledanja

Naravno, za takvu usporedbu mogu poslužiti i nešto slabije europske lige. Na primjer, Ludogorec iz Razgrada ove je sezone osvojio četrnaesti uzastopni naslov prvaka. Taj bugarski pandan Dinamu stoji na 32 posto vrijednosti deset najskupljih klubova u svojoj državi (48.15/151.08). Celje pak drži četvrto mjesto u Sloveniji s najskupljom momčadi, a ta svlačionica daje 19 posto vrijednosti tamošnje lige koja broji deset klubova (13.5/71.65).

Nogomet je puno više od statistike, ali bez obzira na kut glednja, nemoguće je pobjeći od zaključka da je ova generacija Dinama odigrala sezonu ispod svake kritike. Zapravo, nije pretjerano reći da učinak od osamnaest pobjeda, osam remija i devet poraza u prvenstvu, uz gol-razliku 68:41, s takvim igračkim kadrom predstavlja određeni oblik umjetnosti u sportu. Jednostavno, Dinamo nije ni zaslužio više od onoga što sad ima.