RIJEKA  Nedjelja je, očekivano, bila dan zatišja na Rujevici. Najtopliji dan ovog ljeta, dan u kojem se sigurno ne potpisuju pojačanja i donose konačne krucijalne odluke. Uostalom, od danas ulazimo u tjedan ždrijeba sljedeće SHNL sezone (utorak), ždrijeba drugog pretkola Lige prvaka (srijeda), početka ljetnih priprema osvajača dvostruke krune (četvrtak).

Za očekivati je i klupske novosti vezane uz pretplatničke pakete tj. cijene ulaznica za domaće i europske utakmice. Te, naravno, možda ipak i pokoje novo ime u dobro poznatom sastavu koji je prije dvadesetak dana Dinamu, Hajduku i svima ostalima uzeo sve.

U Rijeku se vratio predsjednik, uskoro se vraća i šef struke. Ljudi su imali daleko manje odmora, a daleko više obveza, no ono što navijače zanima da su se dobro odmorili pa se gladni novih trofeja vraćaju – igrači. Oni koji su svibanj ove godine pretvorili u jednu od najljepših uspomena, nešto što će se doslovno pamtiti cijeli život.

S Rujevice ne gledaju ni prema onome što se u ljetnom remontu radi u Maksimiru, niti ih zanima kako Poljud slaže svoju kadrovsku politiku. Jer ništa ne mijenja ono što je Damir Mišković ustoličio i dostojno provodi kao modus operandi i modus vivendi Hrvatskog nogometnog kluba Rijeka.

I za sljedeću sezonu cilj je biti u vrhu hrvatskog nogometa tj. osigurati plasman u Europu, ganjati finale Kupa, a ako se u finišu ukaže šansa onda, naravno, opet pokušati uzeti jedan ili oba trofeja.

Zarada i izlog

Osvajanje naslova donijelo je »novitadu« kad su europski nastupi u pitanju. Treba sačekati četvrtak i konferenciju za novinare Radomira Đalovića prvog dana priprema kad će se i javno predočiti klupske europske ambicije, želje i ciljevi s kojima će Bijeli u svoju europsku avanturu.

Za pretpostaviti je da ni u tom konkretnom slučaju neće biti odmaka od klasične riječke priče, dati sve od sebe, nadati se povoljnom ždrijebu pa ćemo vidjeti što će nam donijeti kolovoz.

Ako bacimo pogled samo malo dalje u budućnost, objektivno je procijeniti kako je plasman u skupinu Lige prvaka vjerojatno lagana »znanstvena fantastika«, plasman u skupine Europske lige doseg za kojeg bi trebalo imati puno sreće, da se »zvijezde jako dobro poslože« kako bi Rijeci donijele toliki uspjeh, ali zato igranje skupina Konferencijske lige, barem na papiru djeluje kao istinski dostižan cilj i najrealniji put ne samo do sudjelovanja u Europi nego i europske zarade.

Jer veći ili manji novac je samo u tome. Kvalifikacijski susreti, posebno ako ždrijeb odvede momčad na daleki put, mogu u financijskom smislu zapravo ispasti trošak.

No kako primjeri iz susjedstva (Borac, Celje) svjedoče, uz malo naklonosti sudbine ulazak u skupinu Konferencijske lige ne mora biti ni kraj europskog puta nego se može i dalje, u nokaut-fazu. Već samo igranje u skupinama donosi novih šest utakmica (na onih šest koje su već zajamčene), a to onda nije samo zarada putem plasmana nego i onaj famozni, a uvijek blagotvorni europski izlog za momčad.

Zavjet šutnje

Kako Rijeka 90 posto budžeta skuplja od prodaje igrača, onda nema bolje okolnosti od toga da se ti isti igrači pokažu u europskim utakmicama. Jer nogometašima iz razvojnih liga kakva je SHNL tržišnu vrijednost daleko više od ičeg drugog dižu dva statusa, igranje za reprezentaciju (seniorsku ili U-21) te dokazivanje potencijala ili već formirane klase u europskim nogometnim okršajima.

Da bi neki igrač donio baš veliku zaradu od transfera onda mora biti reprezentativac i(li) se u klupskom dresu dokazati u Europi. Bez toga, morao bi odigrati baš čudesno dobru SHNL sezonu da samo na temelju toga netko ponudi izdašnu sumu za njega.

Što se bombastično najavljivane prodaje kluba tiče, ako nekih novosti i ima, drže se tamo gdje im je i mjesto. Van dometa javnosti. A isto načelo slijedi i kad su u pitanju kombinacije vezane uz prijelazni rok. Svako isticanje imena samo potiče licitaciju i vojsku »dobronamjernika« koji jedva čekaju pokušati se ubaciti u posao. Ili ga pokvariti.

Naravno, nemoguće je sve držati »iza spuštenih škura«. Previše je ljudi upleteno u svaki transfer da netko ne progovori iz čisto osobne koristi, ali u narednim tjednima ne očekujte plimu informacija s Rujevice kad su pojačanja u pitanju. Ponešto će vjerojatno procuriti, ali ne iz riječkih izvora. »Zavjet šutnje« dok se ne stavi potpis na ugovor bio je, ostaje i bit će najbolji mogući način rada u svakom prijelaznom roku.

A to je ionako jedna od baš klasično riječkih karakteristika. Dok se drugi guraju na naslovnice, Rujevica radi u tišini. O tome kako radi… Sve govori broj trofeja i europskih plasmana u 13 blistavih godina Miškovićeve ere. Fenomenalni rezultati jedino su meritorno mjerilo. I najbolja reklama. Nema jačeg PR-a od pobjeda i osvojenih trofeja.