Analiziramo

Neumoljivi ples brojki: Rijeka iz 2014. bi istekom 2015. bila ispred Dinama

Ivan Volarić

Snimio Roni BRMALJ

Snimio Roni BRMALJ

Dok god omladinski pogon Rijeke ne bude u stanju proizvoditi  igrače za visoke domete, rezultatski pomaci prve momčadi izravno će ovisiti o učincima prijelaznog roka. Tu leži odgovor na pitanje može li Rijeka u 2016. napraviti dodatni rezultatski iskorak prema Dinamu



S prvim proljetnim kolima iduće godine navršit će se četiri godine otkada je Damir Mišković, potaknut kapitalom Gabrielea Volpija, preuzeo posrnulog riječkog nogometnog prvoligaša koji je bio na najboljem putu da doživi sudbinu »Varteksa« ili »Šibenika«, te sklizne u bankrot. Pokojni predsjednik Robert Komen održavao je »Rijeku« uz pomoć povremenih intervencija gradonačelnika Vojka Obersnela, a ona je sigurnim korakom išala prema Drugoj HNL i stečaju. Mišković je svojim ulaskom u klub u najkraćem roku sanirao financijske dubioze, osovio klub na zdrave noge u svakom smislu te uložio velika sredstva u klupsku infrastrukturu, kadrove, omladinski pogon, igrače, trenere…


Ulazak svježega kapitala u osiromašenu sredinu vrlo brzo je počeo donositi rezultate. Nakon jedne sezone stabilizacije uslijedio je streloviti uzlet. »Rijeka« je dvije godine zaredom osvojila drugo mjesto, u dva navrata igrala skupine Europske lige, zatim osvojila Kup i Superkup, a ove jeseni propustila prvi put u povijesti osvojiti i jesenski naslov. Rezultatski i organizacijski »Rijeka« je prerasla »Hajduk« i dodatno se približila apsolutnom vladaru hrvatskih nogometnih prostora u posljednjem desetljeću – »Dinamu«. Koliko je »Rijeka« doista stigla blizu »modrima«?


Pet pobjeda Rijeke


»Rijeka« i »Dinamo« odigrali su protekle četiri godine (era Mišković) 17 međusobnih utakmica u tri različita natjecanja. Sedam susreta dobili su »modri«, pet ih je završilo remijem, a pet pobjedom »bijelih«. U direktnim sučeljavanjima za trofeje »Rijeka« je uspjela osvojiti Kup i Superkup, »Dinamo« je također dobio jedan Kup, te osvojio tri naslova prvaka. Ljestvica učinka ovih  momčadi od ožujka 2012. do prosinca 2015. godine u svim službenim utakmica otkrit će da je »Rijeka« osvojila 63, a »Dinamo« 71 posto bodova.




Riječane je u ovom sučeljavanju skupo stajala  prva godina stabilizacije nakon koje je slijedio veliki uzlet. Posebno u 2014. godini, kada je »Rijeka« osvojila 76 posto bodova u svim natjecanjima, ali je te godine i »Dinamo« bio na rekordnoj razini u posljednje četiri godine (75 posto!). »Modri« su u godini na isteku imali ispodprosječan učinak (69 posto), ali je i »Rijeka« bila slabija nego godinu prije (66 posto) s time da je zbog ranijeg ispadanja iz Europe odigrala puno manje utakmica. Kada se uzme u obzir samo jesenski učinak, dolazi se otprilike do onoga što pokazuje ljestvica: obje momčadi vrtjele su se na 64 posto učinka. Doduše, može se na sve to gledati i iz jednog drugog kuta: »bijeli« su svojim angažmanom uvijek tjerali modre na dodatni napor kako bi sačuvali svoje mjesto na tronu.


Ispodprosječna godina


Razdvoji li se učinak klubova u posljednje četiri godine po natjecanjima, dolazi se do objašnjenja zbog čega »Rijeka« do ove jeseni nije uspjela osjetnije ugroziti »modru« dominaciju u prvenstvu. »Dinamo« je osvojio 78, a »Rijeka« 61 posto bodova računa li se samo prvenstveni učinak. Godina 2015. je u tom dijelu za »modre« bila ispodprosječna (74 posto), ali ni »Rijeka« (64 posto) nije uspjela ponoviti svoju najbolju 2014. godinu (73 posto). Da su bijeli uspjeli u tome, 2015. godinu sigurno bi dočekali na čelu prvenstvene ljestvice s osjetnom bodovnom prednošću!


Ako se želi objektivno ocijeniti prvenstveni učinak, momčad iz Maksimira treba uzeti u obzir i neke olakotne okolnosti. Od one da »modri« gotovo u pravilu svake sezone upišu 12 bodova u susretima s »Lokomotivom«, preko uobičajenih sudačkih poguranaca. U Kupu Hrvatske se ti efekti manje osjećaju, a u Europi ne postoje, što objašnjava činjenicu da je »Rijeka« uspješnija od »Dinama« u Kupu Hrvatske (87 posto Rijeka; 73 posto Dinamo) i Europi (56 posto Rijeka; 49 posto Dinamo). Naravno da pritom treba uzeti u obzir Zagrepčanima nenaklonjenu činjenicu kao što je težina suparnika u Europi (igraju Ligu prvaka), ali na drugoj strani vage stoji i podatak da su »modri« od ožujka 2012. godine odigrali gotovo dvostruko  više utakmica pod ingerencijom UEFA-e od »bijelih«.


Ulaganja


Ono što u cijeloj priči treba uzeti u obzir i što sigurno znatno opterećuje riječka nastojanja da sruše modru dominaciju su još uvijek  velike razlike u ulaganjima u igrače, te posljedično tome – kretanja igrača unutar »Rijekine« svlačionice. Na početku 2014. godine »Rijeka« je izgubila prvoga strijelca Leona Benka, ali već imala spremnu i uigranu zamjenu – Andreja Kramarića. Bila je to godina dovođenja za riječke okvire značajnih igračkih imena poput Marina Leovca, Moisesa, Mirala Samardžića, Ermina Zeca ili Mate Jajala. Sve to se naravno odrazilo u pozitivnom smislu i na rezulate. I »Dinamo« je u tom razdoblju  izgubio nekoliko itekako vrijednih igrača, ali uhodani sustav stvaranja i za hrvatske prilike nedostižna ulaganja u dovođenje igrače iz inozemstva ipak su puno lakše amortizirali gubitke nego što je to slučaj na Kantridi/Rujevici.


Mamić i Mišković


Za razliku od 2014. godine, »bijeli« su u 2015. godini ostali bez četvorice igrača (Kramarić, Jajalo, Leovac i Tomečak), koji su bili zaštitni znak  momčadi koja je osvojila dva trofeja i odigrala zapaženu rolu u skupinama Europske lige. Naravno da su se pritom i dovodila neka igračka imena, koja su potvrdila kvalitetu (Tomasov, Bezjak, Ristovski…), ali opći je dojam da (još) nisu u potpunosti nadomješteni odlasci udarnih snaga. Doduše, treba u cijeloj priči uzeti u obzir da je 2015. godina bila godina ogromnih ulaganja u klupsku infrastrukturu. U izgradnju trening centra i zamjenskog stadiona uloženo je preko 20 milijuna eura.


Damir Mišković, za razliku od Zdravka Mamića, u tom dijelu nije mogao očekivati osjetniju financijsku pomoć lokalne samouprave. Jasno je da Mišković u eri velikih ulaganja u infrastrukturu neophodnu za pravila sportski razvoj kluba nije  mogao povećati ulaganja u prvu momčad, ali isto tako treba jasno reći da će dok god omladinski pogon ne bude u stanju proizvoditi  igrače za visoke domete, rezultatski pomaci prve momčadi izravno ovisiti o učincima prijelaznog roka. Tu leži odgovor na pitanje može li »Rijeka« u 2016. godini napraviti dodatni rezultatski iskorak prema »Dinamu«. Puno toga će biti jasnije kada završi zimski prijelazni rok, a jedno je sigurno: »Dinamu« se teško ponavljaju ispodprosječne godine kao što je bila 2015.