Direktor »Rijeke« Vlado Čohar i klupski uposlenik Alen Rivetti (Rijekin časnik za vezu s UEFA-om i član Natjecateljske komisije ECA-e), tijekom prošloga tjedna boravili su u Ženevi na Skupštini Europskog udruženja klubova (ECA). »Rijeka« je kao i »Dinamo« punopravni član tog tijela, a »Hajduk« u statusu pridruženog člana. Na Skupštini se raspravljalo o formatu natjecanja u Ligi prvaka i Europskoj ligi za period od 2018. do 2021. godine. Doneseni su zaključci koje će UEFA u visokom postotku i potvrditi, ali pokrenute i neke zanimljive inicjative. Naime, prvi put se na jednom skupu pod UEFA-inom ingerencijom počelo govoriti o mogućnosti osnivanja regionalnih liga, što je bio poticaj predstavnicima klubova s područja bivše Jugoslavije da nakon skupštine odrade neformalni sastanak i dogovore termin skorašnjeg okupljanja u Podgorici.

– Prije svega bitno je reći da inicjativa nije došla direktno iz UEFA-e, već od vodsta ECA-e, konkretnije člana Natjecateljske komisije tog tijela iz Podgorice Nikole Premtića – započeo je Vlado Čohar. – Dakle, ostavljena je klubovima mogućnost za formiranje, oni to zovu Transkontinentalnih liga. Znači, nije nužno riječ primjerice o klubovima s područja bivše Jugoslavije, nego se radi o klubovima koji su regionalno povezani. Naravno da će se tu sada početi spominjati Skandinavska liga, Baltička liga ili liga koju bi činili klubovi s područja bivše Jugoslavije. No, nije rečeno da se tu ne bi javio interes mađarskih ili bugarskih klubova. Sve to još uvijek nije došlo na neku službenu razinu, ali prvi put je netko iz službenih nogometnih tijela spomenuo takvu ligu kao opciju za one klubove koji se nisu uspjeli plasirati u skupine Lige prvaka ili Europske lige. Možda bi jedno takvo natjecanje kompenziralo financijski i sportski gubitak uslijed ne ulaska u grupne faze natjecanja. Ideja je da određene skupine klubova sjednu, počnu o tome pričati i daju određene prijedloge na koje će se onda UEFA-e očitovati.

Nadomjestak

Na neformalnom sastanku u hotelu »President Wilson« u Ženevi sudjelovali su predstavnici »Rijeke«, »Hajduka«, »Dinama«, »Širokog Brijega«, »Sarajeva«, »Maribora«, »Domžala«, »Partizana«, »C. zvezde«, »Budućnosti«, »Olimpije«…

– Dogovorili smo prelimirani sastanak u prosincu u Podgorici gdje se očekuje dolazak Michelea Centenara, glavnog tajnika ECE, zatim Giorgia Marchettija, direktora natjecanja UEFA-e, gdje bi se prvi put ozbiljno sjelo i pričalo na tu temu, a gdje bi se onda vidjelo što je uopće moguće napraviti u tom smjeru. Naravno, da bi se uopće išlo u tom smjeru treba prvo dobiti podršku matičnog saveza jer to nije samo stvar klubova. Bitno je bilo da se sjednu zainteresirani klubovi i da se vidi razmišljamo li svi u istom smjeru. UEFA nije ta koja će potaknuti formiranje tih liga, ali načelno nije protiv toga. Dozvolila je klubovima da se sami organiziraju i probaju potaknuti neko takvo natjecanje o kojem će u konačnici naravno odlučiti UEFA-a.

Na Skupštini ECA-e raspravljalo se i o prijedlogu europskih natjecanja od 2018. do 2021. godine, što znači da se iduće sezone apsolutno ništa neće mijenjati.

– Veliki klubovi iskoristili su taj jedan specifičan trenutak, da UEFA jedno vrijeme nije imala predsjednika, i iznijeli neke prijedloge, koji je na neki način već usvojen jer su svi kandidati za čelnika UEFA-e sugerirali da se to usvoji kako taj prijedlog ne bi predstavljao adut u predizbornoj kampanji. Činjenica je da će nešto u ovom stilu sigurno proći. Postojala je i ranije ideja većih klubova da se odvoje u zasebno natjecanje, no UEFA je to apsolutno odbila i nikakva Superliga u periodu do 2021. godine, a izvjesno je i do 2024. godine, ne dolazi u obzir. Uvijek se u ovim situacijama javljaju dva mišljenja. Veliki klubovi misle da UEFA zapostavlja komercijalni i sportski dio natjecanja, a UEFA kroz vjerodostojnost ovog ujedinjenog mišljenja klubova želi i manjim klubovima omogućiti da se natječu u Ligi prvaka ili Europskoj ligi. Mislim da je u konačnici kompromis ipak postignut, iako naravno nisu svi zadovoljni. Svi klubovi treće skupine uputili su protestnu notu jer smatramo da sve to nije prezentirano adekvatno, da su materijali dostavljeni kasno… Međutim, smatram na temelju onoga što sam vidio da u toj borbi nemamo baš previše aduta. Ipak, ovi glavni klubovi diktiraju tempo.

Ustupak velikima

Najveće promjene doživjet će Liga prvaka (od 2018.), ne sam njezin format već način na koji će se dolaziti do skupne faze.

– Prve četiri zemlje na rejting listi dobit će zajamčena četiri mjesta u Ligi prvaka. Trenutno bi to značilo Engleska, Njemačka, Španjolska i Italija. Dakle, oni ne bi imali klubove u kvalifikacijama. Riječ je dakle o pet mjesta u skupinama koja će se dobiti tako da će se smanjiti broj mjesta u kvalifikacijama. To je razlog zbog kojega Hrvatska gubi potencijalnog drugog predstavnika. Osim toga savezi na 11. i 12. mjestu rejting liste gube prvaka koji ide direktno u skupine, tako da će u onoj takozvanoj »champions ruti«, koju je koristio prvak Hrvatske, sigurno biti jača konkurencija. Dobro je što je ostala »champions ruta« i tu UEFA smatra da je zadržala taj kompromis između malih i velikih. Postoje još neki modeli, koji će se definirati na radnim sastancima, a to je koliko će klubova sudjelovati u kvalifikacijama i hoće li savezi od 11. do 15. mjesta dobiti još jednog predstavnika i u kojem pretkolu.

Bez drugog kluba

U kontekstu Hrvatske to bi značilo da bi se moralo dogoditi malo sportsko čudo da bi se tako skoro dobilo drugoga predstavnika u kvalifikacijama Lige prvaka.

– Iako je trenutno na 13. mjestu Hrvatska je realno 16. ili 17. na UEFA-inoj renking ljestvici s vrlo velikom vjerojatnošću da će tu i ostati. Ono što je bitno naglasiti, ne toliko zbog hrvatskih klubova, jest da je došlo do promjene u sustavu računanja koeficijenata. Do sada se gledao zadnjih pet godina, a od od ciklusa 2018. godine gledat će se učinak i koeficijent u zadnjih 10 godina. Ukida se državni koeficijent (klubovi su koristili 20 posto), koji se do sada pribrajao, ali će se dobivat bonusi na temelju trofeja pa će se time nastojat malo bolje posložiti situacija među klubovima iznad nas. Želja je da se time zaštiti nogometna tradicija velikih klubova koji možda sada nisu u najboljoj financijskoj situaciji, na uštrb klubova koji potaknuti kapitalom bljesnu kroz nekoliko sezona. Sve ove promjene koje se događaju po meni najmanje će pogoditi klubove iz treće skupine, poput »Rijeke«. Naravno mislim i na klubove iz našega okruženja, koji imaju slične probleme kao i mi. Puno više će oštetiti klubove poput »Red Bull Salzburga«, kojima će biti otežan put prema gore, a na neki način moraju slušati nas koji imamo potpuno drugačije probleme od njih.

U Europskoj ligi sve ostaje isto.

– Tu se ništa nije mijenjalo osim u onom financijskom dijelu. Bit će više novaca za klubove. Do sada je omjer između Lige prvaka i Europske lige bio 1:8, a sada je 1:4. Konkretnije to znači da će dvije milijarde ići u Ligu prvaka, a 504 milijuna eura u Europsku ligu. To je način na koji UEFA želi malo smanjiti tenzije među manjim klubovima – objasnio je Čohar.