RIJEKA   Krilni napadač Tornike Morchiladze jučer je i službeno predstavljen na Rujevici. Gruzijac, 23 godine, ima ugovor do ljeta 2028. godine, uz klupsku opciju produljenja na još jednu sezonu.

Nogometno je školovan u akademiji Dinama iz Tbilisija u kojem je postao standardni prvotimac i mladi reprezentativac Gruzije. U prošloj sezoni Morchiladze je u 30 službenih nastupa postigao 12 pogodaka, a bio je i član gruzijske reprezentacije na U-21 Europskom prvenstvu (gol i asistencija).

Nije mu prvi put da je na Kvarneru, u Rijeci i na Rujevici. S mladom reprezentacijom Gruzije u studenome 2024. godine gostovao je na stadionu HNK Rijeka s mladom selekcijom svoje zemlje u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo.

Može igrati na oba krila, ako treba i špicu ili polušpicu. Brz, dinamičan, pozitivno drsko redovito traži prolaz jedan na jedan, ima osjećaj za nalaženje pravog mjesta u međuprostoru protivničkih linija obrane, a ima i »nos za gol«.

Tornike Morchiladze, prvi Gruzijac u povijesti Hrvatskog nogometnog kluba Rijeka.

– Znam da je Rijeka, gledano povijesno, jedan od najboljih klubova u Hrvatskoj i jedva čekam istrčati na travnjak te dati svoj maksimum za ovaj klub. Zašto Rijeka? Rijeka je aktualni prvak, a moje ambicije poklopile su se s ambicijama kluba. Neću govoriti o tome koja mi je pozicija na terenu najdraža, neću govoriti o tome što sam mislim o tome koji su mi najjači aduti kao igraču. Ne volim to. Navijači će to shvatiti i sami jer u nogometu se sve jako dobro vidi tamo gdje je jedino važno, na travnjaku – govorio je Morchiladze za službenu klupsku web-stranicu.

Živa vatra

Nije se posvetio nekom dugotrajnom studiranju HNL-a, ali… Jako dobro zna gdje dolazi. I u kakvu ligu i u kakav klub.

– Znam ponešto o hrvatskim klubovima i ligi. Svjestan sam da tri ili četiri kluba odskaču i jedva čekam zaigrati protiv njih. Očekivanja u dresu Rijeke? Davat ću svoj maksimum. Ono što sigurno znam jest koliko navijači vole Rijeku, kako grad živi za ovaj klub i jedva čekam svima pokazati što mogu dati za Rijeku – rekao je Gruzijac u svojoj prvoj izjavi u opremi s riječkim grbom na prsima.

Dosta tečni engleski, dosta tih, govori »sotto voce«, ali na terenu bi i po ovim snježnim uvjetima trebao biti »živa vatra« i veliki napadački adut više u rukama Victora Sancheza.

Sad je, valjda, napokon pokrivena i ta toliko deficitarna krilna pozicija. Pa se, posebno ako Fruk ode ove zime, Samuele Vignato može premjestiti na »desetku«. Inače, u tom bi slučaju možda i Dominik Iankov valjda našao unutarnje rezerve da podigne vlastiti moral pa umjesto odlaska na posudbu uvjeri glavnog trenera da nije »samo« bogomdani talent nego i fajter koji odmah može u startnih 11. Čisto nogometnu kvalitetu ima, jako veliku. No, zasad mu nedostaje one grinte, onog »krepat ma ne molat« koje mu se još nije primilo u ovih šest mjeseci koliko je na Kvarneru.

Radna večera

Nakon propalog transfera u Fenerbahče te jeseni ispod njegovog prosjeka, sad se i od Nike Jankovića, »oboružanog novim ugovorom«, očekuje da opet bude jedan od ključnih igrača riječke momčadi.

A Morchiladze je potpisao dan prije no što je klub to i službeno objavio. Prvog dana priprema, u srijedu. Nakon treninga su trener Victor Sanchez te sportski direktori Darko Raić Sudar i Antonini Čulina do kasne večeri još jednom prolazili i »osvježavali« sve planove i odluke o posudbama, dvojnim registracijama, izgledima za dovođenje priželjkivanih pojačanja. Pa, prije odlaska obiteljima i na zasluženi počinak, s Rujevice otišli još i na radnu večeru s predsjednikom Damirom Miškovićem. Tako se u Rijeci donose odluke. A Victor Sanchez del Amo je od prvog dana sto posto »uronjen« u tu priču. S užitkom. Španjolac bi valjda danima bez prestanka mogao pričati o nogometu. U pauzama nakon treninga i učenja igrača kako se nogomet treba igrati.

Mišković je odobrio novac za pojačanja. Stoper, veznjak i već poznati lijevi bočni/krilo – Dimitri Legbo. Naravno, pojačanja će doći ako pristanu funkcionirati u riječkim budžetskim okvirima. A kod Bjelokošćanina Legba u pitanju je i ishodovanje schengenske vize za koje je jedino zajamčeno da će – potrajati.

Donesene su i odluke o dvojnim registracijama.

Lovro Kitin i Cherno Saho idu kod Zorana Bogolina. Na Kantridu, u prvoligaša Opatiju. Mišković i Bogolin odavno su jedan drugog prepoznali kao biznismene i sportske djelatnike od riječi. Svi dogovori na toj relaciji bit će, kao i obično, ispoštovani. Na svojoj razini, Bogolin je s Opatijom napravio svojevrsno nogometno čudo kao Mišković s Rijekom.

Rijeka maksimalno ozbiljno i bez zadrške računa na Kitina i Saha. Da se u Opatiji razviju pa na ljeto Rijeci dođu kao igrači za prvu momčad. Direktori, trener, kompletna struka vjeruje u mladog stopera (18) iz vlastite akademije i u gambijskog napadača (20). Kitin će tijekom proljetnog dijela sezone biti na relaciji Kantrida – Rujevica, njegov će se napredak pratiti pomno i s velikim nadama u značajni iskorak.

Na Mavrince, u Grobničan idu Lukas Murica (17 godina – veznjak), Marino Miškulin (17 – lijevi bočni), Petar Pfeifer (19 – veznjak) i Leonardo Draguzet (18 – napadač).

Moguće je da još netko od »klinaca« ode na dvojnu registraciju. Rijeka želi što više crpiti igrače iz vlastite Škole nogometa. Novi Frigani, Smolčići, Hodže, Galešići… Bili bi, kao i uvijek, najbolje moguće i najisplativije investicije. I nisu se tek tako na popisu igrača koji su počeli pripreme s prvom momčadi našli još neki tinejdžeri.

Dominik Thaqi, Noel Bodetić, Fran Škalamera, Vito Kovač, Niko Vučetić, gambijski duo Talib Sibi i Alasana Samateh… Sve su to talenti čiji se razvoj detaljno i pomno prati, njihovom se nogometnom razvitku apsolutno vjeruje.

Dragulj

Samateh je oduševio igrajući za juniore. Tehnika, dribling, udarac, asistencija… Veliki dragulj, 18 godina. Dominik Thaqi već je pokazao koliki je talent i u HNL-u i Europi. I nominalno drugi vratar, Aleksa Todorović (21) mogao bi dobiti više minuta u proljetnom dijelu sezone. Dečko je već dvije i pol godine na Kvarneru, a pratilo ga se te kao golemi vratarski potencijal prepoznalo i ranije.

Jedini kriterij u nogometu je ono što igrač pokaže na travnjaku, ali u HNL-u koji je prije svega razvojna liga sumanuto je samim pogledom na datum rođenja nekome prilijepiti etiketu »taj ima još vremena«. Ako vrijedi – neka igra! Neka barem dobije šansu. Kad svoje klince u najžešće obračune mogu slati najveći klubovi svijeta, onda to sigurno može i Rijeka.

Naravno, ne govorimo o nekoj masovnoj migraciji juniora odjednom u početnu postavu prve momčadi. Ipak je Rijeka klub koji traži određeni rezultat i lovi trofeje. No, postupno uvođenje i davanje minutaže moralo bi se samo po sebi podrazumijevati. Ne može istinski nadareni igrač biti premlad da bi… Dobio šansu u – HNL-u!

Duboko u klupskim odajama, iza hermetički zatvorenih vrata, radi se i na onome od čega klub živi. Na izlaznim transferima. Idealni rasplet bila bi jedna prava, onako baš poštena lukrativna prodaja koja bi omogućila da se u apsolutnom miru do kraja složi mozaik igračkog kadra za drugi dio sezone.

Naravno, nisu isključeni ni transferi s manjim iznosima, posebno kad su u pitanju igrači na koje se više ne računa.

Snijeg se otopio, ali glavni teren se čuva pa prva momčad trenira u savršenim uvjetima glavnog pomoćnog terena, najnovije Mixto podloge. Jedini koji je zbog viroze još van punog pogona je mladi vratar Vito Kovač. Trofejna generacija priprema nove pobjede, a navijači iščekuju novitade vezano uz pojačanja i odlaske. Klasični siječanj.

Za momčad se ne brinite, bit će prava kad bude najpotrebnije. Kao i uvijek. Bit će i novosti oko prijelaznog roka, ali vjerojatno kasnije nego što bi svi htjeli. Kao i uvijek.