ZAGREB Po svemu sudeći, druga uzastopna medalja hrvatske nogometne reprezentacije na Mundialu definitivno je pokrenula projekt gradnje novog stadiona u Zagrebu. Prema riječima Tomislava Tomaševića, zagrebačkoga gradonačelnika, trenutno se radi na raščišćavanju imovinsko-pravnih odnosa sa Zagrebačkom nadbiskupijom, koja je vlasnik dijela zemljišta u Maksimirskoj 128.

Uz to, ne treba zaboraviti da je Aleksander Čeferin, predsjednik UEFA-e, prije dva mjeseca boravio na Hvaru i najavio određenu financijsku pomoć za izgradnju i obnavljanje ovdašnje nogometne infrastrukture. Katarska bronca samo je još jednom potvrdila da takvi zahvati predstavljaju nužnost.

– Stadion u Maksimiru je sramotan, pogotovo sad kada je zatvorena jedna tribina. Čudo je kakve rezultate imate s takvim stadionom. Dugo pričamo o tome, ali moraju pomoći Vlada i lokalne vlasti. Mi iz UEFA-e svim nogometnim federacijama dajemo novac za infrastrukturu. Na primjer, u Sloveniji je osamdeset posto sredstava za stadione došlo iz UEFA-e, rekao je tada Čeferin.

Novi zakon

U međuvremenu se dosta stvari pomaknulo, počevši od čelnih ljudi Grada Zagreba. Prema dostupnim informacijama, razgovori sa Zagrebačkom nadbiskupijom ušli su u završnu fazu, s time da se tu treba uključiti i Vlada RH te taj dio zemljišta u Maksimiru mora obeštetiti država. Financijski dio, pak, ne bi trebao predstavljati problem.

Naime, Vlada će već iduće godine u proračunu osigurati nekoliko stotina milijuna kuna za sufinanciranje gradnje i obnove stadiona na kojima bi svoje utakmice igrala i Hrvatska nogometna reprezentacija, zahvaljujući novom Zakonu o sportu, koji stupa na snagu u siječnju iduće godine. Preciznije, tamo postoji odredba prema kojoj se mogu proglasiti sportske građevine od nacionalnog interesa. A tu je nogomet prvi u redu, pogotovo nakon srebra i bronce na dva zadnja svjetska prvenstva.

Kako sada stvari stoje, sadašnji stadion Maksimir, na koji je u zadnjih četvrt stoljeća potrošeno oko osamsto milijuna kuna, bit će srušen, a na istom mjestu niknut će novo, moderno zdanje. Prve procjene kažu da bi sve to stajalo oko pola milijarde kuna. U planu je također i obnova Poljuda, čiji trošak bi trebao iznositi između sto i dvjesto milijuna kuna.

Kada su u pitanju rokovi izgradnje, cilj predstavljaju kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026. godine, iako u ovom trenutku to djeluje prilično ambiciozno. Naime, u ovom trenutku stručne projekcije govore da bi radovi najranije mogli započeti početkom 2024. godine, a trajali bi barem osamnaest mjeseci.

Kranjčevićeva

Istodobno bi se krenulo u rekonstrukciju stadiona u Kranjčevićevoj ulici, koji je također u vlasništvu Grada Zagreba.

Prema riječima zagrebačkoga gradonačelnika, u gradskom proračunu za iduću godinu predviđena su sredstva za projektnu dokumentaciju vezanu uz obnovu i proširenje kapaciteta tog objekta sa sadašnjih četiri na dvanaest tisuća mjesta za gledatelje.

– To je trostruko povećanje kapaciteta i zadovoljavanje uvjeta za četvrtu kategoriju UEFA-e, kako bi se tamo mogle igrati međunarodne utakmice. S obzirom na javne nabave, očekujem da bismo mogli početi s radovima krajem iduće godine – zaključio je Tomašević.