Na šahovskoj su ploči bitni samo dobri potezi – slavna je izjava Roberta Jamesa Fischera, jednog od najvećih igrača u povijesti šaha, a takvog pravila se pridržava i dr. sc. Patrick Levačić sa Sveučilišta u Zadru, koji od 1998. godine nosi titulu međunarodnog majstora u šahu. Nama je privukla pažnju ta činjenica i odlučili smo upoznati ovog zanimljivog docenta na Odjelu za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru.

Patrick Levačić rođen je u Francuskoj. Diplomirao je francuski i ruski jezik i književnost. Tijekom studija je radio u Cannesu kao međunarodni šahovski učitelj. Sad radi na Odjelu za francuski jezik i književnost.

Doktorirao je 2011. godine na temu »Dalmacija u francuskim putopisima 1806. – 1914.« Kao što smo već i istaknuli, međunarodni je šahovski majstor od 1998. godine, radio je u Francuskoj kao šahovski trener i s djecom kao trener hrvatske kadetske reprezentacije 2011. godine na prvenstvu Europe u Albeni (Bugarska). Član je Šahovskog kluba Zadar.

Više od sporta

Što je šah? Je li to znanost, sport ili borba? Neka preslika vojne strategije?

“Šah je više od sporta u onom smislu da je stvar opće kulture znati tko je prvak svijeta u šahu. Zašto praktički nitko ne zna tko je prvak svijeta, na primjer, u brzom klizanju? Zato jer taj podatak nije stvar opće kulture.

Šah nije sport u onom smislu strogog kineziološkog definiranja sporta kao znanosti o kretanju. U šahu zapravo nema fizičkog kretanja. Međutim, šah je sport jer ima dugu tradiciju natjecanja.

Nogomet kao najpopularniji sport na svijetu ima instituciju prvenstva svijeta 1930. u Urugvaju. Mečevi za titulu prvaka svijeta u šahu, usporedbe radi, započinju u New Yorku davne 1886. godine. Šah nije znanost, ali u sebi sadrži znanstvene koncepte promišljanja. Primjerice kad se na šahovskoj tabli pojavi pozicija koja se zove kritičan moment tada je pravilo nabrojati poteze kandidata i procesom eliminacije se dolazi do rješenja, tj. do pravog poteza.

On je dobar alat pri brušenju logičkog zaključivanja jer kultivira onaj oblik promišljanja koji nije motiviran nikakvim svjetonazorom, ideologijom i slično. Pri prenošenju šahovskog znanja bitno je stvarati paralele i analogije sa životom jer se tada lakše pamti i može biti zabavno. Da, neki put se tako mogu raditi analogije i s vojnom strategijom, ali u razgovoru s različitim sportašima, posebice s košarkašima i nogometašima, ustanovio sam da govorimo u biti istim sportskim jezikom. To je jezik borbe, nadmudrivanja, karaktera i fair playa. To je ono što želim prenijeti svojim sinovima Mateju i Damjanu”.

Sa sinom Matejem

Znači šah je ipak jedna vrsta borbe, a cilj je svake borbe pobjeda, zar ne?

“Da, postoji beskrajan niz različitih kombinacija i varijanti gdje svaki igrač, kako bi pobijedio protivnika, mora pokrenuti svoju sposobnost logičkog zaključivanja, maštu, intuiciju i biti uporan u traženju skrivenih mogućnosti. Ali neovisno o pobjedi ili porazu, uvijek treba čestitati ili zahvaliti protivniku na igri. I pobjede i porazi su dijelovi šahovske partije. Čak i najbolji svjetski igrači nerijetko gube. Stoga treba biti uljudan kada dvoboj završi, a onda si uzeti vrijeme za razmišljanje o tome što se može izvesti bolje sljedeći put”.

Po vašem odgovoru zaključila sam da je šah i igra mudrosti?

“Da, šah nam uvijek pruža prostor za poboljšanje, da više učimo i proučavamo”.

Poseban klinac

Kad ste počeli igrati šah i što je bilo presudno da ste odlučili i dalje nastaviti baviti se šahom?

“Šah sam naučio od starijeg brata Damira. On je u Cannesu vodio šahovsku sekciju 1976. godine u okviru MJC-a, Kuće za mlade i kulturu. Imam tri anegdote: kad sam krenuo u prvi razred osnovne škole, mislio sam da je škola mjesto gdje svako dijete pokazuje nekome, nastavniku ili školskoj djeci, neku vještinu.

Ja sam prvi dan škole došao sa šahom ispod pazuha. Učiteljica, pokojna Perica Zorica u OŠ »Veljko Vlahović«, danas OŠ »Šime Budinić«, me gledala i smijala se. To mi je rekla 1996. ili 1997. i podsjetila me na to. Danas pamtim kako me gledala neka velika učiteljica – kad si mali, ona je poput diva – i jako se smijala. Mogu misliti kako je to njoj izgledalo vidjeti me sa šahom ispod pazuha. Pomislila je, to mi je rekla poslije: »Koji je ovo poseban klinac«.

Nastupao sam kao klinac na otočnim igrama za otok Ist jer sam ja s tog otoka. Imao sam sedam ili osam godina i bilo je puno otočnih ekipa – košarka, šah, stolni tenis… Pobijedio sam nekog starijeg čovjeka i svi su u toj sali za igranje čudno gledali. Toliko je bilo ljudi da mi je i dalje ta masa ispred očiju. Znam da sam kao klinac pomislio: »Ma što se ovi ljudi čude, ja samo volim igrati šah!« Na otoku

Istu sam često sa župnikom don Anđelom Kolićem igrao šah. Na otoku se govorilo: »Ca Patrick s popum igra šah«? On je bio dobar pedagog i znao je raditi paralele sa životom, filozofijom i teologijom, primjerice crne i bijele figure kao simbol borbe dobra i zla…

Jednom me pozvao na misu da sjednem sa strane oltara i onda je u okviru mise spomenuo kako sam dobar primjer drugoj djeci. Meni je bilo neugodno. Jednom u sakristiji, iza oltara, bilo je svjetla. On je našao šibicu i mogli smo vidjeti gdje se nalazi svijeća.

Dok je tražio svijeću rekao mi je: »Vidiš, Patrick, i malo svjetlo, mala šibica može osvijetliti i dosegnuti najdalji kut prostorije.« Pomislio sam: »ok, ali što sad«. On nastavi: »Tako i mi trebamo biti kršćani – malo svjetlo i ne baviti se tamom.« To mi se usjeklo u pamet. Svaki put kad čujem grupu Majke i stih »Samo stoj na svjetlu i doći će kraj tami«, pomislim na tu šibicu. Eto imam puno toga. Čudan je život.

Postigli ste ekipne i pojedinačne uspjehe?

“U listopadu 2022. igrao sam za Šahovski klub Novi Zagreb. Kao ekipni pobjednici II. lige ostvarili smo pravo sudjelovanja na kvalifikacijskom turniru za 1.B Hrvatsku šahovsku ligu, nakon čega je ŠK Novi Zagreb stekao prestižni prvoligaški status. Zbog obaveza sam igrao samo dvije partije, jedna pobjeda i jedan remi, no u 1. B ligi ću vjerojatno igrati više partija.

Što se tiče pojedinačnog uspjeha na brzopoteznom šahovskom turniru koji se održao 21. siječnja 2023. u prostorijama ŠK-a »Goran Bibinje« u povodu 30. obljetnice VRO-a Maslenica, sjećanja na ponosne dane iz 1993. godine, osvojio sam prvo mjesto s osam bodova iz devet partija (sedam pobjeda i dva remija).

Brzopotezni šah

Nas laike zanima što znači brzopotezni šah?

“To je šahovska partija koja se igra ubrzanim ritmom, ograničava se trajanje partije ili vrijeme razmišljanja za jedan potez, odnosno svakom od igrača je znatno smanjeno vrijeme njihovih poteza u odnosu na normalan način igranja od 60 do 180 minuta po igraču”.

Recite nam nešto i o vašem trenerskom napredovanju?

“Velemajstor i glavni tajnik HŠS-a »Alojzije Janković« delegirao me kao hrvatskog predstavnika za izobrazbu budućih FIDE licenciranih trenera.

Intenzivni šahovski seminar održao se online putem Zooma od 27. do 29. siječnja ove godine, svaki dan od 14 do 22 sata, na kojem je sudjelovao 61 sudionik iz 27 zemalja. Posebnost ove izobrazbe je da se on održao u okviru AIDEF-a, Association Internationale des Echecs Francophones odnosno Frankofonske šahovske asocijacije, pa su se nastava i završni ispit isključivo odvijali na francuskom jeziku.

Imao sam priliku slušati praktički najbolje šahovske trenere svijeta kao što su Josif Dorfman, bivši trener Kasparova, Mihail Gurevich, koji je bio u top 10 igrača svijeta u razdoblju od 1989. do 1991., te Viktor Bologan, pobjednik mnogih turnira s najvišim rejtingom od 2.734 u karijeri.

Hrvatska je 2022. ušla u AIDEF, tako da sam mogao biti njezin predstavnik. Uspješno sam položio ispit za FIDE trenera, a to je najviša trenerska titula. Postoji još veća od FT-a, a to je Fide Senior. Moji nastavnici na izobrazbi su dakle Fide Senior”.