Kultivacija

Piše Kim Cuculić: Zašto volim britanske serije

Kim Cuculić

Foto Screenshot

Foto Screenshot

Osobno zaista više - zbog kvalitete, a često i specifičnog engleskog humora - preferiram UK televizijske proizvode



Ponekad se pitam što bismo gledali na hrvatskim televizijama, državnoj i komercijalnima, da nema britanskih serija. Po ne znam koji put reprizirali su »Mućke«, »Poirota«, »Allo ‘Allo!«, »Umorstva u Midsomeru«…, trenutačno se prikazuje i »Jeste li posluženi?« na kulturnom HRT-u 3.


Moglo bi se zaključiti da televizijski proizvodi iz Ujedinjenog Kraljevstva zauzimaju dobar dio hrvatskih programa, a barem što se mene tiče i zasluženo jer je britanska produkcija naprosto bolja u odnosu na mnoge druge zemlje.


Ovome se mogu pridodati i BBC-jevi dokumentarni programi. No, prema pisanju The Guardiana, EU se sprema djelovati protiv »nesrazmjerne« količine britanskih televizijskih i filmskih sadržaja koji se prikazuju u Europi nakon Brexita.




To je protumačeno kao udarac na britansku industriju zabave i »meku moć« te zemlje u inozemstvu. Navodi se da je Velika Britanija najveći europski producent filmskog i televizijskog programa koji je potaknulo 1,4 milijarda funti od prodaje međunarodnih prava.


Ta dominacija opisana je kao prijetnja europskoj »kulturnoj raznolikosti«. Cilj Bruxellesa ovoga je puta trajna definicija britanskih programa i filmova kao »europskih djela«.


Prema EU direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, takav se europski sadržaj na zemaljskoj televiziji mora dati većini emitiranog vremena i on mora činiti najmanje 30 posto broja naslova na platformama za video na zahtjev (VOD), poput Netflixa i Amazona.


Zemlje poput Francuske otišle su dalje, postavivši kvotu od 60 posto za europska djela na VOD-u i zahtijevajući da se 15 posto prometa platformi troši na proizvodnju europskih audiovizualnih i kinematografskih djela.


Prema dokumentu EU-a koji je dostavljen diplomatima, vjeruje se da je nakon Brexita uključivanje britanskog sadržaja u takve kvote dovelo do onoga što je opisano kao »nesrazmjerna« količina britanskog programa na europskoj televiziji.


Objašnjava se da velika dostupnost UK sadržaja u uslugama videozapisa na zahtjev može ometati veći broj europskih djela, uključujući ona iz manjih zemalja ili manjih jezika.


Podaci iz industrije kažu da bi potez da se britanski sadržaj definira kao nešto drugo osim europskog doveo do gubitka tržišnog udjela. Posebno bi pogodio britansku dramu, primjerice serije poput »Downton Abbey« i »Krune« jer iste pomoću pretprodaje međunarodnih prikazivačkih prava zatvaraju budžete.


Adam Minns, izvršni direktor Udruženja komercijalnih prikazivača, smatra da bi gubitak pristupa tim novcima ozbiljno naštetio britanskim producentima, prikazivačima i kreativcima. Kako prenosi Jutarnji list, britanska je televizijska industrija od prodaje međunarodnih prikazivačkih prava europskim televizijskim kanalima i platformama za video na zahtjev u sezoni 2019./20. zaradila 490 milijuna funti, što europsko tržište čini drugim najunosnijim za Britance (prvo je tržište Sjedinjenih Američkih Država).


Prema podacima Europskog audiovizualnog opservatorija, britanski sadržaj čini pola europskog sadržaja na europskim platformama za video na zahtjev i britanski se sadržaj najaktivnije promovira na tim platformama.


The Guardian piše da bi ova inicijativa mogla napredovati kada Francuska 1. siječnja 2022. preuzme predsjedanje Vijećem EU-a te da će je podržati Španjolska, Grčka, Italija i Austrija. Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama za tri godine ide na reviziju, a izvori su za The Guardian rekli da bi spomenute promjene tada mogle stupiti na snagu.


Glasnogovornik Vlade Velike Britanije rekao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo ponosno što ugošćuje filmsku i TV-industriju svjetske klase koja globalno zabavlja gledatelje i koju je Vlada podržavala tijekom cijele pandemije, uključujući shemu ponovnog pokretanja filma i TV-a.


Vratimo se na početak teksta. Možda je ova inicijativa EU-a protiv »nesrazmjerne« količine britanskih televizijskih i filmskih sadržaja koji se prikazuju u Europi nakon Brexita u redu.


Možda bi na hrvatskim televizijama doista trebalo biti više talijanskih, francuskih, njemačkih, skandinavskih i drugih serija, ali osobno zaista više – zbog kvalitete, a često i specifičnog engleskog humora – preferiram UK televizijske proizvode.