Dubrovački Stradun dodan je na prestižan popis Europske filmske akademije koja je pokrenula Odjel za baštinu i tom prigodom dodala 22 nova mjesta na popis »Blaga europske filmske kulture«, među kojima i uglancanu dubrovačku šetnicu koja je do sada ugostila brojne filmske ekipe.

Europska filmska akademija proširila je opseg djelovanja i promiče europski film od klasika do suvremenih naslova, slaveći bogatstvo i raznolikost europske filmske baštine. To uključuje i dobitnike počasnih nagrada kao što su Europska nagrada za životno djelo i Europska nagrada za postignuće u svjetskoj kinematografiji, kojima će 2022. biti ovjenčani Margarethe von Trotta i Elia Suleiman. Od ove godine Akademija će se posvetiti i posebnim obljetnicama te posebnim tematskim programima koji se odnose na europski film.

Povijesna vrijednost

Europska filmska akademija osnovala je novi Odjel za europsku filmsku baštinu, pod vodstvom Pascala Edelmanna s idejom o početku izgradnje paneuropske mreže filmske baštine koja bi povezivala kinoteke, filmske arhive i institucije u razmjeni informacija o obljetnicama filmskih umjetnika, filmova, institucija ili specifičnim temama relevantnima za povijest kinematografije u različitim europskim zemljama i regijama.

Time bi Akademija nastojala aktivno povezati različite inicijative i učiniti ih vidljivijima među ljubiteljima europskog filma.

Uoči ovogodišnje 35. dodjele Europskih filmskih nagrada dodana su 22 nova mjesta na popis »Blaga europske filmske kulture«, čime se ukupan broj baštinskih mjesta povećao na 35. Odabrana su mjesta, prema stavu Akademije, od povijesne vrijednosti te bi ih trebalo održavati i štititi, kako u sadašnjosti, tako i u budućnosti za nadolazeće generacije.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Inspiracija mnogima

Direktor Europske filmske akademije Matthijs Wouter Knol tom je prilikom izjavio:

– Umjesto da svoje djelovanje ograničimo na organizaciju dodjele Europskih filmskih nagrada, Europska filmska akademija prigrlit će europsku filmsku povijest i pojedince koji su zadužili europski film. To će dovesti do novih projekata s uzbudljivim partnerima, ali i postati prepoznatljivo u svim programima koje ćemo organizirati tijekom godine: u programima za mladu publiku, u dodjelama nagrada, te u novim uslugama koje ćemo uvesti za naše članove.

Osobito sam ponosan na sve duži popis blaga europske filmske kulture, posebice na novim lokacijama u dijelovima Europe koji dosad nisu bili uključeni, poput Hrvatske, Danske, Grčke, Latvije i Škotske. Želja nam je svake godine pronaći nove lokacije i veselimo se suradnji s EUFCN-om, Europskom mrežom filmskih komisija.

U svojoj stogodišnjoj filmskoj povijesti, dubrovačke ulice, zidine i palače bile su inspiracija brojnim filmskim umjetnicima, a očuvanost arhitektonskog sklada Dubrovnika, posebice Straduna, čiji izgled datira iz 17. stojeća, osim što je omogućio različite umjetničke izraze i planetarno je pronio glas o Gradu.

Od vesterna do SF-a

Prisjetimo se kako je Stradunom prolazila konjica meksičke vojske u eurowesternu »Okus nasilja« (Le gout de la violence, 1961.), okupatorska fašistička vojska u domaćem filmu »Okupacija u 26 slika« (1978.) inspiriranom stvarnim događajima iz Drugog svijetskog rata. Uz minimalne izmjene Stradun se kasnije pretvorio u Goyin Madrid (Goya – oder Der arge Weg der Erkenntnis, 1971.) ali i papinski Rim (The Pope Must Die, 1991.).

Nisu ga zaobišli ni superheroji, poznati Kapetan Amerika (1990.) i nešto manje poznata, ali jednako uspješna »Tri fantastična superčovjeka« (The Three Fantastic Supermen, 1967.). U novije vrijeme popularizacije Dubrovnika kao filmske lokacije, središnju gradsku ulicu prelijetale su letjelice iz daleke galaksije (»Ratovi zvijezda: Posljednji jedi«, 2017.), kao što su njome marširali pobunjenici predvođeni Robinom Hoodom (Robin Hood, 2018.).

Sve ih je privukla toplina i svjetlost Straduna, dubrovačkog dnevnog boravka, gdje se svatko osjeća kao kod kuće.