Ničije dijete otvorilo 12. ZFF

Priča o teretu identiteta

Maja Hrgović

Velika tema Johna Lockea – sukob prirode i odgoja, divljine i civilizacije – u Ršumovićevom je filmu fino iznijansirana kroz sitne balkanske apsurde



ZAGREB Rijetki su filmovi kojima djeca glumci priskrbe oduševljene kritike – a uspjeh filma »Ničije dete« redatelja Vuka Ršumovića počiva u najvećoj mjeri upravo na zapanjujuće uvjerljivoj glumi petnaestogodišnjeg Denisa Murića, nadarenog tinejdžera koji tumači ulogu bezimenog dječaka odraslog s vukovima u šumama izvan Travnika.


Film kojim je preksinoć u Kinu »Europa« otvoreno 12. izdanje Zagrebačkog filmskog festivala, srpsko-hrvatska koprodukcija, Ršumoviću je priskrbio čak tri nagrade na festivalu u Veneciji. 


Istinita priča o divljem dječaku čiji povratak u okrilje civilizacije prati film, proganjala je Ršumovića godinama. Kad je dječak otkriven kako gol i bos četveronoške lunja šumom nadomak Travnika, jugoslavenski je tisak ekstatično izvještavao o »bosanskom Tarzanu« i neko vrijeme znatiželjno pratio njegov razvoj: učenje uspravnog hodanja, jedenja iz tanjura, učenje jezika…



Na ovogodišnjem festivalu očekuje se više od sto filmova u 12 programa, osam dana projekcija, predstavljanja, predavanja, druženja i stotinjak gostiju – najavio je direktor ZFF-a Boris T. Matić. Izvršni direktor festivala Hrvoje Laurenta izrazio je zadovoljstvo što je u konkurenciji veliki broj filmova kojima je Zagreb jedna od prvih stanica za svjetske festivale i koji su premijere imali prije manje od mjesec dana. Njih su dvojica zajednički otvorili festival zbog »izvanrednih okolnosti«, s obzirom da ga tradicionalno otvara zagrebački gradonačelnik. Festivalska konkurencija donosi pedeset filmova, a ove je godine u znaku hrabrih djevojčica i dječaka. Druga važna tema je pitanje pravde i suđenja, a čak je sedam od trinaest filmova konkurencije dugometražnog igranog filma inspirirano stvarnim događajima.    Filmskom autoru i producentu, osnivaču nezavisne dokumentarne produkcije Factum i festivala ZagrebDox Nenadu Puhovskom dodijeljena ovogodišnja nagrada Hrvatske udruge producenata »Albert Kapović« za dugogodišnji doprinos hrvatskom dokumentarnom filmu.    Dio programa ove će se godine predstaviti u Art-kinu Croatia u Rijeci, kinu Galerija u Varaždinu, tijekom studenog i prosinca na Hvaru, Visu i Lastovu, a paket filmova poslat će se i u SOS dječja sela Ladimirevci i Lekenik te poplavljena područja. (H)


Dječaku je, kad je pronađen, nadjenuto ime Haris Pućurica i pod tim je imenom smješten u dom za nezbrinutu djecu u Beogradu, gdje se školovao za tesara. No, egzotičnost njegova slučaja naglo je oslabjela kad je u Bosni izbio rat, a Haris postao meta antimuslimanske opresije u Beogradu – i to zbog njegova imena. 


Velika tema Johna Lockea – sukob prirode i odgoja, divljine i civilizacije – u Ršumovićevom je filmu fino iznijansirana kroz sitne balkanske apsurde: nasilno guranje u tijesnu i krutu identitetsku, vjersku i etničku ladicu, progon i prisila za opredjeljenjem i trpljenjem posljedica za stvari u kojima nije imao nikakva udjela.


Pod teretom identiteta travničkog muslimana, Haris je primoran zauzeti stranu u ratu. Na kraju se krug zatvara: on je opet dječak u blatu koji tumara šumom, samo što ovaj put posrće pod teretom puške i nosi uniformu, ukopan u rov.


Nadmoć civilizacije najednom prestaje biti samorazumljiva, a ono što ostaje je dojam da je civilizacija (ova naša, balkanska verzija) uzela nevinog dječaka za taoca, učinila od njega žrtvu i prljavo ga iskoristila za svoje bitke. 


Festival traje do nedjelje i donosi više od stotinu naslova iz cijelog svijeta.