Vijećnici Županijske skupštine s 23 glasa “za” i 13 suzdržanih podržala je drugi rebalans proračuna kojim se konsolidirani proračun s početnih 250,5 milijuna eura povećava za 5,8 milijuna eura na razinu od 256,4 milijuna eura.

Najveći dio povećanja, ukupno 3,8 milijuna eura ide na zdravstvo, a ustanove iz školstva dobit 1,4 milijuna eura koliko i rastu njihovi rashodi pri čemu se najveći dio odnosi se na plaće.

Spašavanje zdravstva i socijale

– Ovaj drugi rebalans se često naziva tehničkim, a ove godine kao i prošle imamo situaciju da županija s drugim rebalansom uskače radi pomaganje svojim proračunskim korisnicima i sektora zdravstva i socijale kako bi ostali likvidni i ne bi imali problema kod izvršavanja svojih obaveza, istaknuo je Krešimir Parat pročelnik Upravnog odjela za financije u PGŽ-u.

Povećanje proračuna rezultat je povećanja prihoda tekuće godine, primitaka od financijske imovine i zaduživanja te smanjenja prenesenog neto viška prihoda i primitaka iz 2022. godine.

Na sjednici vijećnici Županijske skupštine jednoglasno su podržali odluke za dugoročno kreditno zaduženje za nabavku deset sanitetskih vozila za Zavod za hitnu medicinu PGŽ-a, odluke o usklađivanju županijskih lučkih uprava sa zakonskim izmjenama, kao i proširenju djelatnosti Specijalne bolnice Insule na Rabu i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.

Naime, specijalna bolnica na Rabu bit će proširena na djelatnost interne i opće medicine te radne terapije jer je porasla kroničnih incidencija bolesti koje ne zahtijevaju upućivanje u Klinički bolnički centar Rijeka.

Bolnica ima tri specijalista iz tog područja i prostore, a ovo bi proširenje djelatnosti trebalo podignuti standard stanovnika Raba i njihovih gostiju.

Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a proširio je djelatnost na medicinu sporta i medicinu rada, područja koja su već zastupljena u Domu zdravlja PGŽ-a. Vijećnici su također jednoglasno podržali potpisivanje Zajedničke izjave o suradnji sa Saveznom pokrajinom Štajerskom.

Opet predstavili projekt Žičare Učka

Nezavisni vijećnik Leo Pavela i Milorad Stanić iz projektnog tima Žičara Učka predstavili su vijećnicima ovaj, kako su ga nazvali, generacijski projekt kojim bi ovaj kraj dobio najveću žičaru u Europi.

– Planirano je 320 tisuća posjetitelja godišnje, a vrijednost se procjenjuje na 40 milijuna eura. Bez EU fondova sredstva bi se vratila za 16 godina, ali vjeruje se da bi se moglo izvući i do 60 posto sredstava iz fondova.

Cijena karate mogla bi biti 20-ak eura, a ovaj bi projekt bio ekološki, sigurnosni, zdravstveni, edukacijski i gospodarsko-turistički, rekao je Pavela za žičaru koja bi do vrha Učke vozila s donja stanica koja bi iza auto-kampa u Medveji, a za što je PGŽ posljednjim rebalansom predvidjela sredstva za izgradnju pristupne ceste.

Milorad Stanić usporedio je učkarsku žičaru sa žičarama u Dubrovniku, Gardi i Bodenseeu koje su visokoprofitabilni projekti s mnoštvom posjetitelja.

On smatra da žičara može biti brend PGŽ-a, a to je bilo i očekivanje projektnog društva Žičara Učka koji je, prema njegovim riječima, od osnivanja udvostručio broj dionika.

Inače, predviđeni kapacitet žičare je 310 putnika s dvije kabine i trajanjem vožnje od osam i pol minuta. Također, očekuje se da će građevinska dozvola za pristupnu cestu stići u studenom, a time će biti stvoreni uvjeti da se dobije dozvola za cijeli projekt.

Tko će to isfinancirati?

Županijske vijećnike najviše je zabrinulo financiranje cijelog projekta u kojem bi PGŽ uskoro trebala povećati svoj udio s 22 na 42 posto.

Pritom je Orjen Petković iz Možemo! skeptičan prema brojci od 320 tisuća posjetitelja godišnje dok je Vice Sep iz HDZ-a podsjetio da je zagrebačka žičara koštala 72 milijuna eura, a kraća je upola od učkarske te da bi županija mogla upasti u financijske probleme s ovim projektom.

– Ova žičara ne bi radila sve mjesece, zapravo bi radila pola godine čime se dolazi do brojke od 2.000 posjetitelja dnevno. Smatram da je ovo sve lijepo, ali i optimistično te se pribojavam da ne bi palo na kraju sve na nas i da kod slaganja proračuna u budućnosti imamo problema.

Svakako ne bih išao na to da udio županije bude veći nego što je sada jer ćemo na taj način imati i veću odgovornost u budućnosti, rekao je Sep, a Morena Lekan Štiglić iz Možemo! ustvrdila je da ovakvi projekti mogu imati i najbolje studije utjecaja na okoliš, no postavlja se pitanje je li svaka ta intervencija u prirodu bolja od netaknute prirode.

O avio-gostima i zračnoj luci

Na aktualnom satu Sanjin Vrkić iz HDZ-a dotaknuo se Zračne luke Rijeka i izjave župana Zlatka Komadine da naša regija ne podržava avio-goste.

– Kako to mislite da naša regija ne podržava avio-goste? Onda ne podržava ni zadarska jer je zahvaljujući auto-cesti put do te destinacije što se tiče primjerice gostiju iz Njemačke zanemarivo duži, pa ipak je zadarski aerodrom primjer uspješnosti kao i suradnja te Zračne luke s Turističkom zajednicom koja je izuzetno kompatibilna i uspješna.

Ne braneći nikoga, ali direktoru Zračne luke Rijeka ostali su očito samo mediji na raspolaganju za komunikaciju jer komunikacije s TZ Kvarnera nema, a nažalost i aviokompanije imaju istu primjedbu da komunikacija u pravilu izostaje.

Kao predsjedniku TZ Kvarnera postavljam pitanje da li se osobno i dublje možete involvirati u postojeći problem i komunicirati sa svim dionicima, a sve u interesu opstanka i boljeg prometa naše začne luke, rekao je Vrkić.

Pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić pojasnila je kako je vlasnička struktura riječkog aerodroma sljedeća: 55 posto čini Republika Hrvatska, a slijedi PGŽ s dvadeset posto, a zatim grad Rijeka s deset posto.

– To diktira i ulaganja. Županija ulaže, a u posljednjoj godini poticali smo zračnu luku s 80 tisuća eura. Uvjerila sam se svojim očima da su ulaganja izvršena i direktor je odradio svoj posao, rekla je resorna pročelnica dok je Komadina ustvrdio da je svaki gost je dobrodošao pa tako i oni koji dolaze avionom.

Komadina: Ispada da sam ja direktor svega…

– Ispada da sam ja direktor svega što je u teškoćama. Strukturu vlasništva ste vidjeli, a samo i stalno se pita nas. Vaše pitanje ću proslijediti direktoru da se očituje zašto je tako kako je.

Samo mi ulažemo, drugi ne ulažu ništa, kazao Komadina koji dodao da je u udruženo oglašavanje uloženo 10 milijuna eura, no emitivna tržišta PGŽ-a su bliža, a naši najbrojniji turisti dolaze automobilima.

– Govorio sam o problemu u kontekstu turizma zato sam vam postavio pitanje kao direktoru TZ Kvarnera. Država je uložila četiri milijuna eura unazad nekoliko godina i neće valjda tražiti aviokompanijie po Europi. Mislim da se svi moramo udružiti kako bismo se vratili barem na promet od 2019. godine, uzvratio je Vrkić.

Što s četverosedežnicom na Platku?

Marka Borasa Mandića iz Unije Kvarnera zanimalo je što je s četverosedežnicom na Platku na što je dobio odgovor resornog pročelnika Ljudevita Krpana da se u Županiji nadaju da će Platak po tom pitanju biti spreman za sljedeću skijašku sezonu,,

– Sve je to lijepo, ali zahtijeva nova sredstva. Četverosedežnica dovodi duplo više skijaša i traži otvaranje Radeševa 2. Ideja je i da se natjecanja sa Sljemena prebaci na Platak, a to zahtijeva nabavku topova, bolju stazu, a nešto od toga i jesmo stavili u proračun za iduću godinu, dodao je Komadina koji je na aktualnom satu govorio i o izgradnji doma za starije osobe u Kostreni kojem je nedavno odobreno više od šest milijuna eura iz europskih fondova, što je nešto više od četvrtine ukupne vrijednosti ovog projekta.

O domu za starije u Kostreni

– Točno je da je bio natječaj ministarstva na koji je Kostrena prijavila dom jer je jedina imala građevinsku dozvolu i odobren joj je maksimalan iznos.

Općina kad je projektirala taj dom, ne znam zašto projektirala dom od 20 i više milijuna eura kojem sad mora biti investitor. Daleko od toga da županiji ne trebaju takvi kapaciteti, no mi prihodujemo vrlo malo sredstava po tom pitanju.

Županija to ne može financirati i ja vam to predlagati neću. Maksimalno možemo dati dva milijuna eura. Našao sam se s načelnicima istočnog dijela županije i rezultat tog sastanka je da će se općine uključiti i da svatko uzme dio kapaciteta koji mu je potreban.

Kostrena će morati podignuti kredit i sklopiti ugovore s drugim općinama i gradovima koji će u tome sudjelovati. Zasad je to model, inače će se morati zahvaliti na sredstvima, ali mislim da će biti pomoći u gradovima jer svaki grad i općina trebaju te kapacitete, zaključio je Komadina.