NOVOST U SUSTAVU OBRAZOVANJA

Zagreb i Split mijenjaju način izbora školskih odbora. Što čeka Rijeka?

Ingrid Šestan Kučić

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Gradonačelnici Zagreba i Splita odlučili su se depolitizirati školske odbore i učiniti proces imenovanja članova transparentnijim, no u Rijeci su mandati aktualnih članova tek započeli pa se o novom načinu može razmišljati tek za četiri godine. Sindikati pozdravljaju najavljene poteze iz Splita i Zagreba.



RIJEKA/ZAGREB – Troje od sedmero članova školskih odbora prema važećem zakonodavstvu danas biraju osnivači škola, odnosno gradovi ili županije. Split i Zagreb prvi su hrvatski gradovi u kojima članove školskih odbora više neće birati gradonačelnici iako na to imaju zakonsko pravo.


Mandati tek počeli


Gradonačelnici tih gradova odlučili su se depolitizirati školske odbore i učiniti proces imenovanja članova transparentnijim, a to će postići javnim pozivima na koje se mogu javiti svi građani neovisno o političkoj opciji kojoj pripadaju. Split je već raspisao javni natječaj za imenovanje troje predstavnika grada po školi, a u Zagrebu će se dva člana birati putem natječaja, dok će treći biti predstavnik mjesnog odbora na čijem se području nalazi škola.


Riječki gradonačelnik, Marko Filipović, trenutačno o takvoj praksi ne razmišlja, a glavni je razlog činjenica da su mandati aktualnih riječkih školskih odbora tek započeli.




– Članove školskih odbora, predstavnike osnivača, imenovao je gradonačelnik u travnju 2021. godine sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi tako da će se eventualne promjene o načinu imenovanja razmatrati tek u nekom predstojećem razdoblju. Podsjećam i da Grad Rijeka pri ovom imenovanju vodi računa o zastupljenosti predstavnika mjesnog odbora na području kojeg se škola nalazi – ističe Filipović. S obzirom na to da mandat članovima školskog obora traje četiri godine, zaokreta u načinu izbora članova školskih odbora neće biti sve do kraja njegovog mandata.


Sindikati zadovoljni


Sindikati u području obrazovanja jednodušno su podržali poteze gradonačelnika Zagreba i Splita jer je izbor upravljačkih tijela u školama već desetljećima generator nezadovoljstva u tom resoru. Poznato je, naime, da su škole često poligon političkog kadroviranja, gdje i ravnatelj i školski odbor moraju imati političko zaleđe ako žele opstati, a smjena vlasti sobom najčešće nosi i smjenu na upravljačkim mjestima u školama.


Splitski i zagrebački slučaj

O politizaciji školskih odbora upravo zbog članova koje imenuju osnivači škola već se godinama raspravlja, a biranje članova putem javnog poziva u slučaju splitskog gradonačelnika bilo je predizborno obećanje. Na splitski javni poziv mogu se javiti svi građani koji zadovoljavaju tri uvjeta, odnosno nisu pravomoćno osuđivani protiv određenih kaznenih djela, imaju završen barem preddiplomski studij i ne rade u školi za čiji se odbor prijavljuju. Zagreb pak planira raspisati natječaj za čak 600 članova školskih odbora, a na taj način u svakoj će se školi birati dva člana školskog odbora, dok će treći biti predstavnik mjesnog odbora.

Vijest o novom načinu imenovanja predstavnika osnivača u školskim odborima razveselila je predsjednika Hrvatskog školskog sindikata Preporod, Željka Stipića, koji je ocijenio da se radi o značajnom iskoraku prema depolitizaciji upravljanja školama.
– Ako se oslobađanjem škola iz zagrljaja političkih stranaka u dva najveća grada unaprijedi kvaliteta najvažnijeg upravljačkog tijela škole, vlast će se morati okrenuti prema napuštanju jednog odavno potrošenog modela upravljanja – poručio je Stipić. Pozvao je Ministarstvo znanosti i obrazovanja da izmjenama zakona napokon osigura dominantan utjecaj radnika u školskom odboru, čime bi se u svim školama otvorio prostor za ovakve pozitivne promjene.


Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) najavljuju da će pitanje školskih odbora biti razmatrano prilikom izrade novog Zakona o odgoju i obrazovanju koji će u proceduru krenuti iduće, 2022. godine.
– Do tada je prerano govoriti o sastavu školskih odbora, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da i predstavnici osnivača traže da imaju većinu u školskim odborima, navodeći kao argument da oni kao vlasnik školske ustanove osiguravaju financiranje te su najodgovorniji za funkcioniranje škole, a bez većine u školskom odboru ne mogu upravljati ustanovom – poručuju iz MZO-a.


Trenutačno u školskom odboru sjede tri predstavnika osnivača, odnosno vlasnika škola koji osigurava većinu financijskih sredstava za funkcioniranje školske ustanove, tri predstavnika zaposlenih, od toga dva nastavnika i stručna suradnika te jedan predstavnik roditelja. Tako je u svim školama u zemlji, a Split i Zagreb prvi su osnivači koji su odlučili »olabaviti« imenovanje svojih predstavnika i dati priliku zainteresiranima da se jave na javni natječaj i dobiju pravo donošenja odluka važnih za život škole. U sindikatima se nadaju da bi to mogli biti i nastavnici, jer su oni prvi motivirani za kvalitetno vođenje školske politike.


– Vjerujem da će se na natječaje javiti ljudi koji su stručni. Nadam se da će to biti i dio nastavnika, jer su oni zainteresirani da škola radi kvalitetnije i bolje, da ima bolje materijalne uvjete. To će sigurno pridonijeti razvoju cijelog obrazovnog sustava, smatra Nada Lovrić predsjednica Nezavisnog sindikata srednjih škola. I ona objeručke pozdravlja poteze dvojice gradonačelnika, jer je to, kaže, koračić u demokratizaciji sustava. Ako su predstavnici radnika i roditelja prošli nekakve izbore za školski odbor, red je da proces izbora i provjere kvalifikacija prođe i ostatak školskog odbora koji postavlja osnivač, dodaje.


Sveobuhvatan posao


Grad Zagreb uvijek je plaćao naknadu za rad članova školskog odbora, dok ostali gradovi i županije to ne čine. Zagrebački gradonačelnik sada je najavio smanjenje tih naknada, dok će školski odbori u ostatku zemlje nastaviti raditi bez ijedne kune naknade. U sindikatu nisu zadovoljni takvim rješenjem, jer je rad članova školskog odbora, kažu, sveobuhvatan posao, koji traži dosta angažmana. Pokušali su, kaže Lovrić, provući tu temu kroz pregovore s Vladom, jer se zbog različite prakse stvorio neravnopravan položaj na tržištu rada, no uvijek su čuli istu ispriku, da Grad Zagreb raspolaže s većim proračunom.
– Objašnjenje je uvijek bilo da se radi o lokalnoj vlasti, a mi pregovaramo s državom. Malo je zaposlenih u školskim odborima da bismo zbog toga ulazili u velike okršaje, ali da su oštećeni, jesu – ističe čelnica srednjoškolskog sindikata.


Zadaće školskih odbora

Jedna od najvažnijih zadaća školskih odbora biranje je ravnatelja, a sama ta uloga dovoljno govori o mogućnosti utjecaja školskog odbora na rad škole. Osim imenovanja i razrješenja ravnatelja članovi školskog odbora daju prethodnu suglasnost kad je riječ o zapošljavanjima u školskoj ustanovi, a obveza je školskog odbora na prijedlog ravnatelja donijeti i godišnji plan i program rada, financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun. To tijelo odlučuje i o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa te donosi statut i druge opće akte.

Bilo bi, smatra i ona, poželjno primijeniti takav model izbora članova školskog odbora javnim natječajem na sve škole u Hrvatskoj. Postojeće se rješenje nije pokazalo najboljim, tvrdi. Vanjski su članovi odbora koje bira grad ili županija već samim imenovanjem ograničeni u radu, a ljudi koji se sami jave za to volontersko mjesto bit će više zainteresirani, pomoći će da se privuku sredstva europskih fondova, da se u široj javnosti prezentiraju problemi škole…


– Motiv nastavnika za mjesto u školskom odboru svakako je dobrobit škole. Uvijek misle da se mi samo borimo za plaće, ali prioritet nam je da imamo radno mjesto gdje se osjećamo sigurno, gdje se ne osjećamo poniženi i podcijenjeni. Ravnatelj je tu prva osoba, suradnja ravnatelja i zbornice jako je važna da bi učenicima u školi bilo dobro. A ima ravnatelja koji ne poštuju nikoga, ističe Lovrić. Upravo bi novi način imenovanja školskih odbora mogao, smatra, svesti politička imenovanja ravnatelja škola na minimalnu mjeru.
– Problem je što sada županija postavlja svoje ljude u školske odbore, oni odlučuju o ravnatelju, i tako imate ravnatelje koji nemaju povjerenje zbornice, ali pomoću vanjskih suradnika dobivaju daljnje mandate. Vjerujem da bi se ravnatelji više posvetili poslu da nije tako. Ne treba se cijeli život boriti da ostaneš u mandatu, upozorava Lovrić.