Bolja pozicija

VELIKI USPJEH Riječko sveučilište u elitnoj skupini najboljih na svijetu

Ingrid Šestan Kučić

Foto arhiva NL

Foto arhiva NL

Među 18 tisuća sveučilišta na svijetu na RUR Clarivate Analytics ljestvici, Sveučilište u Rijeci je zauzelo 705. mjesto i ušlo među četiri posto najboljih na svijetu. Na tu je ljestvicu od hrvatskih sveučilišta uspjelo ući još samo zagrebačko



RIJEKA – Prema nedavno objavljenoj RUR Clarivate Analytics ljestvici, riječko Sveučilište ušlo je elitnu skupinu četiri posto najboljih na svijetu te je među 18 tisuća sveučilišta na svijetu zauzelo 705. mjesto.


Na tu je ljestvicu od hrvatskih sveučilišta uspjelo ući još samo zagrebačko, a prorektor za znanost i umjetnost Sveučilišta u rijeci prof.dr. Alen Ružić kaže da riječko Sveučilište bilježi pozitivne pomake i u drugim sustavima rangiranja sveučilišta.


– Prema Strategiji Sveučilišta u Rijeci, obavezno je praćenje po dvije ljestvice: URAP i SCIMAGO, a u 2019. je u URAP-u postignuto čak 30 posto više bodova uz šest mjesta višu poziciju na URAP Europe, dok je istodobno Sveučilište u Rijeci skočilo za dvanaest mjesta na SCIMAGO rang-listi.




Pozicije na drugim, popularnim i komercijalnim ljestvicama tek se očekuju. Konkurencija je svake godine sve jača zbog uključivanja velikog broja azijskih i ruskih sveučilišta, a objektivna je i činjenice da neke ljestvice uključuju kategorije poput dobitnika Nobelove nagrade i pomalo metodološki upitne procjena reputacije.


Upravo stoga posebno veseli uspjeh na vrlo transparentnoj, prestižnoj i primarno znanstveno orijentiranoj RUR ljestvici, kaže prorektor.


Planski razvoj


Ulazak u društvo najboljih rezultat je, kaže, postojeće uprave Sveučilišta kojoj je od početka mandata unaprjeđivanje znanosti i umjetnosti bilo od posebnog strateškog značaja.


– Promjene koje se planski provode u znanosti i umjetnosti započele su odmah nakon stupanja na funkciju aktualne rektorice, pa je 2017. među prvima donesena odluka o standardiziranom navođenju imena svih sastavnica na hrvatskom i engleskom jeziku, pravilnik o transparentnom i pojednostavljenom postupku kod prijave vanjskih projekata, te je uvedeno nužno navođenje afilijacija – imena Sveučilišta u Rijeci, njegovih fakulteta i odjela na sve radove nastavnika koji su zaposlenici Sveučilišta.


Kako bi se povećala znanstvena vidljivost, uvedena je upotreba međunarodnih sustava »osobnih iskaznica« za sve znanstvenike u vodećim međunarodnim sustavima – ORCID i Publons.


Uprava Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišna knjižnica sustavno su sredili baze znanstvenih radova za cijelo razdoblje od osnivanja Sveučilišta do danas, te pritom otkrili više od 10 tisuća znanstvenih radova koji su objavljeni, a zbog neprimjerenog navođenja afilijacije nisu se u međunarodnim sustavima povezivali sa Sveučilištem u Rijeci.


No, porast na svjetskim ljestvicama je i izravni rezultat snažnog zamaha u području znanosti koji se dogodio u mandatu aktualne rektorice.


U ovom je razdoblju Sveučilište u Rijeci pristupilo implementaciji ključnih EU razvojnih politika koje potiču izvrsnost i produktivnost, aktivno se uključilo u europska radna tijela, te značajno unaprijedilo kriterije i sustav vlastitih ulaganja u istraživanje.


Riječko Sveučilište posljednjih godina predvodi u Hrvatskoj po predanosti usvajanju i implementaciji strategije Otvorene znanosti, kao i strategije Pametne specijalizacije koja definira ulogu i područja sveučilišnog angažmana u razvoju regije unutar koje djeluje i to primjenom inovativnih znanja.


Ovu strategiju je kao partner prihvatila i Primorsko-goranska županija. Osnivanje sveučilišne Doktorske škole kao krovne institucije u razvoju poslijediplomske nastave i istraživanja, donošenje novih uvjeta za mentore na doktoratima koji jamče visoku znanstvenu aktivnost tima, novi pravilnik o doktorskim studijima koji je u procesu donošenja, pokretanje zajedničkih međunarodnih studija poput onog doktorskog u suradnji sa Sveučilištem u Milanu, te niz drugih promišljenih institucijskih mjera također su doprinijeli zamahu razvoja znanosti, kaže prof.dr. Ružić.


Tako se godine 2014. na Sveučilištu objavljivalo 0,6 radova po znanstveniku godišnje, a sada je to povećano za 50 posto te je istovremeno zabilježen i značajan porast njihove kvalitete.


Umjetnička produkcija na Sveučilištu je također u trajnom porastu, pa se 2019. službeno bilježe tri javna umjetnička događaja godišnje po nastavniku Akademije primijenjenih umjetnosti od čega su trećinu činile izložbe, a čak četvrtinu predstave.


Znanstvena produkcija


– Znanstvenu produkciju Sveučilište u Rijeci potiče jedinstvenim sustavom znanstvenih projekata koje financira. Trenutno ih je aktivno više od 320, a osmišljeni su na način da pokriju sve važne aspekte područjima vrlo širokog obuhvata Sveučilišta, njegovih fakulteta i odjela.


Kako bi potakli prijavljivanje na EU projekte i druge kompetitivne izvore financiranja, uveden je sustav stimulativnih potpora koje znanstvenici mogu koristiti za pripremu novih istraživanja i kandidatura na natječaje izvan Sveučilišta.


Osim vlastitih projekata, Sveučilište stimulira i ulaganje samih fakulteta i odjela u znanost, te u navedenom smislu provodi liniju UNIRI zip projekata. U prošloj godini, Sveučilište u Rijeci jedino je hrvatsko sveučilište koje je bez prekida nastavilo financiranje svojih znanstvenih časopisa, a uveden je i jedinstven sustav financiranja internacionalizacije s naglaskom na dolaznu mobilnost vrhunskih međunarodnih znanstvenika.


Uskoro kreće novi ciklus financiranja umjetničkih projekata i osnivanje fundusa umjetničkih radova profesora i studenata, najavljuje prof.dr. Ružić.


Značajno poboljšanje rezultata koje je Sveučilište postiglo u produktivnosti već u 2018., uz pregovore rektorice s nadležnim Ministarstvom, dovelo je u 2019. do potpisivanja programskog ugovora kojim su znanost i umjetnost na riječkom Sveučilištu dobili značajno povećanje sredstava za namjensko financiranje rada svojih znanstvenika i umjetnika.


Tako je Sveučilište u znanost tijekom 2019. uložilo 12 milijuna kuna, a što je dvostruko više no prethodne godine, dok su same sastavnice u znanstveni razvoj utrošile dodatna dva milijuna kuna više no prethodne godine.


Stalni poticaji projektima


Stalnim poticanjem javljanja na vanjske projekte koji predstavljaju izravan financijski i drugi dobitak za instituciju danas je čak 11 posto svih istraživača na Sveučilištu vodi kompetitivne nacionalne ili međunarodne znanstvene projekte.


Tako je kroz EU projekte godine povučeno 16,4 milijuna kuna što u trajnom trendu porasta označava više od dva milijuna kuna više u odnosu na prethodnu godinu. Trenutno se iz znanstvenih EU projekata povlače sredstva u rangu godina kada se iz EU izvora gradio Kampus i nabavljala kapitalna oprema.


Tako je tijekom 2019. sa Sveučilišta prijavljeno još 42 nova EU projekta, a značajno su poboljšani rezultati korištenja kapitalne opreme koja je sada samoodrživa i na kojoj rade brojni partneri iz svijeta znanosti, ali i velikih vanjskih poslovnih sustava.


Ulasku u partnerstva s vodećim istraživačkim grupama, pridonijelo je i pristupanje Sveučilišta najbolje ocijenjenoj europskoj mreži sveučilišta, Young Universities for the Future of Europe – YUFE što prema ocjeni prof.dr. Ružića predstavlja jedan od najvećih iskoraka u povijesti riječkog visokog obrazovanja i znanosti.