VIŠKOVO – U Viškovu je održan 11. po redu Susret dadilja obrtica Hrvatske. Hrvatska udruga dadilja (HUD) osnovana je 2010. kao neprofitna strukovna organizacija koja okuplja dadilje koje djelatnost obavljaju u skladu s zakonskim propisima. Uostalom, surađivala je i u donošenju Zakona o dadiljama 2013. Najvažnija postignuća udruge su oslobađanje obrta za dadilje od PDV-a te omogućavanje subvencija roditeljima od strane gradova i općina. Danas u Hrvatskoj djeluje 240 takvih obrta, a na području PGŽ-a njih 40.

– Cilj HUD-a je promocija djelatnosti, profesionalizacija i pružanje potpore dadiljama kroz edukacije, savjetovanja i zagovaranje prava. Organizira stručna usavršavanja i godišnji Susret dadilja, kaže predsjednica udruge Danijela Jerković, te napominje da je najvažnije u okviru svoje djelatnosti kreirati sigurno, zdravo i edukativno okruženje za djecu.

Osnivačica udruge Vesnica Rašić, imala je presudnu ulogu u izradi zakonske regulative, a iskustva je donijela iz Australije, gdje je završila studij učiteljstva namijenjen vođenju i upravljanju dječjim centrima i izradi propisa u predškolskom odgoju. Danas je članica Koordinacije udruga za djecu i Međunarodne organizacije za obiteljsko čuvanje djece.

Niti jedna zemlja u ovom djelu Europe nema ovakav na zakonski način riješen čuvanja djece. Ostatak Europe većinom ima sličan oblik čuvanja djece, koji je mnogim roditeljima koji ne uspiju upisati djecu u jaslice ili vrtić, jedina moguća varijanta, ali mnogima i prvi odabir.

Domaćin susreta dadiljima iz Hrvatske bila je Ivana Graca iz Rijeke, vlasnica obrta za čuvanje djece “Snoopy”, a susretu je prisustvovala i Žana Jurlina, podpredsjednica Obrtničke komore PGŽ-a.

Dadilje obrtnice podižu standard u čuvanju djece, a mogu raditi kao dadilje u okviru obitelji gdje čuvaju djecu, ili u vlastitom prostoru gdje na 12 djece dolaze po dvije dadilje. Standard za čuvanje djece u takvom prostoru su vrlo visoki jer na jedno dijete dolazi četri kvadratna metra prostora, ne računajući ostale prostorije za pripremu hrane i higijenu djece. Takvi obrti u pravilu rade od 7 do 17, sati, ali po dogovoru mogu raditi i 24 sata ako za to postoji potreba. Zna se organizirati i “prespavanac” kada roditelji imaju potrebu zbog obaveza ostaviti i djecu na noćnom boravku. Susret dadilja završio je radionicom “Roditelji i mi – pravi partneri!” koju je održala socijalna pedagoginja Antonija Radoslović.