KRK – U Velikoj vijećnici Grada Krka koja ujedno djeluje i kao gradsko kino jučer je startalo premijerno izdanje TEF-a, Festivala turističkog i etno filma. Na ovom zanimljivom i ponuđenim sadržajima bogatom filmskom festivalu na kojeg je prijavljeno bilo preko stotinu radova prikazana će biti 24 etno, kao i 40 turističkih filmova, radova koje je njihovom kvalitetom odabrala stručna komisija dvodnevne priredbe za koju se organizatori nadaju da će postati tradicionalnom. Osim za presjek recentne domaće produkcije te vrste i nagrađivanje najboljih radova, festivalsko okupljanje i druženje u gradu Krku, organizaciju kojeg uz pokroviteljstvo Grada i svih turističkih zajednica otoka Krka potpisuje udruga Tragom hrvatske baštine, povod je bilo i za upriličenje više zanimljivih panel rasprava. Prvi takav panel, održan jučer nakon prigodne svečanosti otvorenja Festivala, u fokusu je imao tematiku održivosti otoka. U toj su raspravi sudjelovali ravnatelj Uprave za otoke pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Dominik Paparić, pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze PGŽ Izabela Linčić Mužić, gradonačelnik Grada Cresa Marin Gregorović, te njegov kolega Robert Anton Kraljić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica.

Pretresajući otočnu svakodnevicu, aktualne izazove s kojima se otočani susreću ali i prilike, posebice one razvojene dobar dio kojih donose nemala sredstva koja se iz europskih ili pak nacionalnih izvora ulažu u razvoj otoka i poboljšanje životnih prilika otočana, u raspravi je iskazano da potpore koje se danas usmjeravaju otocima nisu nikad bile veće. U tom je smislu ravanetlj Uprave za otoke ukazao na bit i značaj Integriranog teritorijalnog programa za razdoblje 2021-2027. koji je, kako je Paparić istaknuo, program namijenjen upravo rješavanju specifičnih otočnih problema. – Za provedbu operacija u okviru tog programa obalno-otočnim županijama odobreno je čak 150 milijuna eura, od kojih je 31,7 milijuna usmjereno otocima i otočnim programima na području PGŽ. To je golem novac korištenju kojeg je preduvijet izrada teritorijalne strategije koja je, kad je PGŽ u pitanju, negdje pri kraju izrade. Nakon što se strategija usvoji na Županjskog skupštini, nadležno će ministarstvo raspisati pozive temljem kojih će se moći prijavljivati programi i koristi sredstva za projekte koje će iznjedriti sami otočani, naglasio je Paparić.

Pročelnica Linčić Mužić istakla je pak činjecu da trećina svoga otočnog stanovništva naše zemlje živi upravo na otocima Primorsko-goranske županije što je, ocijenila je, dodatna obveza regionalnoj upravi da tom svom području posveti dostatnu pažnju. Lokalni čelnici Kraljić i Gregorović, potvrđujući da se u otoke već godinama intenzivno ulaže, istakli su pak i da se nastojanja pomaganja otocima i otočanima ne mogu, niti smiju gledati isključivo kroz objekte i infrastrukturu. Creski je gradonačlnik tako ukazao na manjkavosti nastojanja održavanja kvalitetne zdravstvene zaštite koju na otocima nerijetko uzrokuje nedostatak zdravstvenog kadra, a Kraljić i na izazove koje sa sobom donosi nedjelotvornost inspekcijskih službi izostanak prisutnosti i djelovanja kojih nerijetko pridonosi eskalaciji nereda i problema koje prijete otočnome razvoju. Ukazao je i na potrebu kvalitetnijeg sagledavanja izazova koje otočnim samoupravama donose izražene sezonske oscilacija u broju njihovih stanovnika, kao i potrebu sustavnijeg promišljanja načina prilagodbe otoka izazovima klimatskih promjena, bilo u povaćanju rizika od požara, ali i poplava koje nažalost sve češće i na otocima Kvarnera uzrokuju “abnormalne” količine oborina koje padnu u izazito kratkom vremenu.

Prije samog panela sudionike i posjetitelje rasprave, umjesto najavljenog ali u dolasku u Krk spriječenoga potpredsjenika Vlade Olega Butkovića, pozdravio je državni tajnik za more i EU fondove, Josip Bilaver. On je u svom obraćanju istaknuo da Vlada ali i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ulažu velike napore “da bi se otoci razvijali, da bi ljudi na njima nastavljali živjeti ali i da bi mladi u njima vidjeli perspektivu”. – Od 2017. do danas u naše je otoke uloženo preko tri milijarde eura kojima valja pridodati i nacionalna sredstva koja se ulažu u taj umnogome specifičan dio naše zemlje, istaknuo je Bilaver. Ustvrdio je da su održivost i samodostatnost otoka jedan od ideala razvojnih politika Vlade i resornoga ministarstva te dodao da i ovaj Festival, kroz promociju kulturnih bogatstava i prirodnih ljepota otok, čini jedan od alata ostvarenja takvih ciljeva. U ime organizatora TEF-a sudionike i posjetitelje festivala pozdravio je Vjeko Alilović koji nije skrivao zadovoljstvo odzivom autora turističkih i etno filmova kao i njihovim uključenjem u novi projekt udruge Tragom hrvatske baštine koja, naglašava, nastoji valorizirati našu baštinu “do same srži”, na način koji ona zaslužuje. Alilović je pri tom najavio i današnji panel “Baština i turizam” na kojem će, među ostalima, o toj temi govoriti etnologinja Mirela Ravas, direktorica TZ otoka Krka Majda Šale, fotograf i filmski redatelj Petar Trinajstić te publicist i književnik Nikola Petković. Posjetitelji Velike vijećnice za trajanja ovog zanimljivoga programa imati će priliku pogledati sve najbolje od domaće filmske produkcije etno i turističke tematike. Ulaz na panele i prikazivanje filmova je slobodan, a nije nebitno reći i da će posjetitelji, osim u flimovima, uživati ondje još danas moći i u bogatoj ponudi domaćih proizvoda otočnih OPG-ova čiji se aduti predstavljaju u predvorju tog krčkog društvenog kompleksa.