RIJEKA – Na Klinici za tumore KBC-a Rijeka prvi put u Hrvatskoj uvedena je fekalna mikrobna transplantacija za liječenje imunološki posredovanog kolitisa, a kako je na daningašnjoj konferenciji za novinare istaknuo ravnatelj KBC-a, prof. dr. Alen Ružić, radi se o izuzetnom pothvatu riječkog liječničkog tima koji otvara novu razinu kvalitete i uspješnosti liječenja posebne skupine bolesnika oboljelih od tumora.

Riječ je o pacijentici KBC-a Rijeka koja je imala karcinom pluća te je nakon provedene kemoterapije i radioterapije primala imunoterapiju. Kao posljedica primjene imunoterapije došlo je do regresije tumorske bolesti, ali je razvila nuspojavu, odnosno imunološki posredovan kolitis koji se u slučaju pacijentice prezentirao s 10 do 15 krvavih proljeva dnevno. On se, po međunarodnom algoritmu, pojasnila je predstojnica Klinike za tumore KBC-a Rijeka, izv. prof. dr. Ivana Mikolašević, pokušao prvo riješiti primjenom standardne terapije lijekovima, no sve je, nažalost, bilo bez terapijskog odgovora. Upravo stoga s pacijenticom je dogovoren pokušaj modulacije njezine crijevne mikrobiote pomoću fekalne mikrobne transplantacije. Zahvat je uspješno izveden prvi put u Hrvatskoj za liječenje nuspojave imunoterapije.

Dodajući da imunoterapija koristi prirodni imunosni odgovor organizma za uništavanje raka, prof. dr. Ružić je naveo da ova vrsta terapije može izazvati imunološki posredovane nuspojave zbog pretjerane aktivacije imunološkog sustava.

– Pojednostavljeno, imunoterapija pokreće naš imunološki sustav da “ubija tumor”, ali se isto tako naš imunološki sustav može okrenuti protiv svog organizma i zahvatiti jedan ili više naših organa, odnosno izazvati “upale” na bilo kojem organskom sustavu u našem organizmu. Pri tome, jedan od najčešće zahvaćenih organskih sustava – uz jetru, štitnjaču i pluća, jest i debelo crijevo gdje nastaje kolitis. Naše je crijevo iznimno velike površine pa su tako slučajevi njegove upale – kolitisa, posebno ako je zahvaćena velika površina, iznimno teški. Oni vode gubitku krvi i proteina, dehidrataciji i propadanju općeg stanja, sve do mogućeg smrtnog ishoda. Prema prihvaćenim međunarodnim smjernicama, ovakve nuspojave liječe se bez odgode, dostupnim lijekovima na koje bolesnici vrlo individualno reagiraju. Naša bolesnica na lijekove nije reagirala te smo uz pomoć Medicinskog fakulteta i njihove biobanke primijenili transplataciju fekalne mikrobiote te smo vrlo izraženu sliku upale crijeva uspješno izliječili. Takav primjer liječenja nuspojava imunoterapije prvi je put primjenjen u Hrvatskoj i otvara novo poglavlje u unaprjeđenju liječenja i ishoda bolesnika s tumorima, naglasio je prof. dr. Ružić.

Iza tog uspjeha, napomenuo je, stoje godine rada, edukacije i pripreme, ali i suradnje s fakultetom. Nakon zahvata pacijentica više nije imala krvave proljeve. Govoreći o konkretnom zahvatu, izv. prof. dr. Mikolašević je navela da je temelj uspjeha uvođenje multidisciplinarnog pristupa u liječenju pacijenata.

– Imunoterapija je definitivno napravila revoluciju u liječenju tumora, međutim svaki treći pacijent ima neku od nuspojava te terapije. U konkretnom slučaju nastala je upala crijeva. Našu smo pacijenticu liječili kemoterapijom, radioterapijom i u konačnici imunoterapijom. Nakon treće doze imunoterapije došlo je do kolitisa. To se po smjernicama pokušava liječiti suzbijanjem imunološkog odgovora, odnosno kortikosteroidima koji su kod naše pacijentice bili bezuspješni. Pokušali smo i biološkim lijekovima, međutim ni to nije uspjelo. Iščitavajući literaturu, uvidjeli smo da se i u velikim svjetskim onkološkim centrima pokušava s fekalnom transplatacijom liječiti kolitis. Postupak je napravljan pomoću kolonoskopije s kojom se instalira filtrat stolice zdravog donora. To smo napravili dva puta i proljeva više nema, a kontrolna kolonoskopija je pokazala da nema više toliko upala, istaknula je izv. prof. dr. Mikolašević.

U prvom slučaju teškog kolitisa uzrokovanog imunoterapijom, uspješno zbrinutom transplantacijom fekalne mikrobiote koji je izveden u ustanovi, sudjelovao je tim djelatnika Klinike za tumore koji uz izv. prof dr. Mikolašević čine i dr. Marin Golčić, dr. Iva Skočilić te medicinske sestre Klinike za tumore, kao i timovi drugih klinika i zavoda KBC-a Rijeka, odnosno prof. dr. Goran Hauser, mr. Irena Krznarić Zrnić, prof. dr. Dora Fučkar Čupić te medicinske sestre Odjela endoskopije.

Pacijetnica Mirjana Brkljač: Kući idem s optimizmom

Pacijetica kojoj je pomoću fekalne mikrobne transplantacije izliječen imunološki posredovani kolitis jučer je s bolničkog liječenja puštena kući, a riječ je o Mirjani Brkljač koja je istaknula da se sada jako dobro osjeća.

– Posljednja tri do četiri mjeseca bilo mi je jako teško. Pojavilo se krvarenje u crijevima. Uzimala sam terapiju kortikosteroida od koje nije bilo nikakve pomoći, a dugo je trajalo. Nakon toga nisu pomogli ni biološki lijekovi. Nije bilo drugog izlaza i prihvatila sam fekalnu mikrobnu transplataciju. Nije mi bilo ugodno kada sam čula da se to radi prvi put u Hrvatskoj, ali toliko mi je sve dojadilo da sam jedva čekala da se to riješi na bilo koji način. Sada je puno lakše i nadam se da će biti još lakše. Zahvalna sam svom osoblju KBC-a Rijeka. Odnos s pacijentima puno znači, a kući idem s optimističnim mislima, istaknula je Brkljač.

Medicinski fakultet jedini u državi ima fekalnu biobanku

Fekalna biobanka Medicinskog fakulteta, istaknuo je dekan prof. dr. Goran Hauser, prva je takva banka u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

– Riječ je o specijaliziranom sustavu koji prikuplja, obrađuje, pohranjuje i distribuira uzorke ljudskog fecesa u svrhu transplantacije fekalne mikrobiote te znanstvenih i kliničkih istraživanja. Cilj fekalne biobanke je osigurati sigurne, standardizirane i učinkovite uzorke za liječenje bolesti povezanih s disbiozom crijevne mikrobiote. Fekalna biobanka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci utemeljena je na suvremenim standardima dobre kliničke i laboratorijske prakse i djeluje u suradnji s KBC-om Rijeka te međunarodnim istraživačkim centrima koji se bave mikrobiotom i translacijskom medicinom i članovi smo organizacije EurFMT, naveo je dekan.

Ujedno je dodao da se uzorci donora čuvaju na minus 80 stupnjeva Celzijevih te je pojasnio da se kroz fekalnu biobanku osigurava sigurnost doniranih uzoraka kroz rigorozno mikrobiološko i serološko testiranje, standardizacija procesa obrade i pohrane uzoraka, dostupnost kvalitetnog materijala za kliničke ustanove i istraživačke projekte.