povezane vijesti
- Gospićka suvenirnica “Zera” ne miruje, ovih dana opet je u punom zamahu
- Potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za Sufinanciranje izrade Strategije razvoja Urbanog područja Gospić za razdoblje 2021.- 2027. godine
- U Gospiću je održan Info dan HAMAG-a i HBOR-a; sudjelovalo desetak poduzetnika
Po staroj kršćanskoj tradiciji blagdane Božića i Nove godine nemoguće je zamisliti bez okićenog drvca jele, smreke ili čak i bora. Ovih dana su sve ličke Šumarije krcate ovih tradicijskih simbola, pri čemu kupaca ne nedostaje. Potvrdili su nam to danas u dvorištu Šumarije Gospić gdje je bilo izloženo mnoštvo malih stabala. Najviše je bilo posječenih stabala smreke, ali i mnoštvo njih koja će i nakon kićenja naći svoje životno mjesto u nekom vrtu jer su posađena u povećim posudama.
Doznajemo kako se dužni metar blagdanskih stabala kreće od nešto preko tri eura pa naviše. Danas su najbolje prodavana drvca duljine od 1,5 metara pa do dva metra. I tu su cijene različite, ovisno je li riječ o običnoj posječenoj jeli ili smreki, drvu u posudi, srebrenoj jeli ili smreki Oni koji su željeli okititi stabla duljine i do pet metara u svojim dvorištima morali su izdvojiti nešto više novca. Djelatnici Šumarije u šali govore kako su sva izložena stabla rano jutros trebala biti skuplja.
-Budući su srebrene jele i smreke inače skuplje, jutros su sve one pod -8 stupnjeva C bile srebrene, ali zbog vrlo jakog mraza, kazuju nam u šali.
Bilo je danas u dvorištu Šumarije i znatiželjnika koju su u svojim domovima već okitili plastične jele pa ih je zanimalo koliko su zapravo novca uštedjeli takvim navikama koje su ujedno i znak ekološke svijesti. Budući u svojem rasadniku pored Gospića Hrvatske šume imaju na desetke tisuća sadnica različitih vrsta stabala, sva božićna stabla uzgojena su s nakanom da kao ukrasi budu dio tradiicije i radosti u vrijeme Božića u nečijem domu. Većina ukrasnih stabala kupljenih danas u Gospiću bit će okićena već danas, dok se samo rijetki odlučuju pričekati Badnjak i tada okititi svoja božićna drvca, onako kako nalaže tradicija.
