Osjećamo se jako dobrodošlo u Rijeci i Hrvatskoj i sretni smo što u Rijeci imamo misu na našem jeziku, govore nam Jovy Villamero, Christian Alagban i Nicolas Ypil, troje Filipinaca koji žive na riječkom području, i bili su aktivni sudionici na prvoj misi na tagaloškom jeziku u gradu na Rječini koja se održala jučer u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske na Žabici.

Nicolas je član zbora koji broji 12 članova, dok su Jovy i Christian lektori – čitači. Filipinska zajednica jednom mjesečno imat će misu na tagaloškom u crkvi na Žabici, a mi smo s našim sugovornicima razgovarali uoči prve.

Christian Alagban, Jovy Villamero, Mary Varga i Nicolas Ypil
Foto Marko Gracin

S nama je i Mary Varga, jedna od voditeljica filipinske zajednice u Rijeci (FilCom RI) koja je bila u organizaciji kako bi ovaj radostan trenutak za Filipince postao moguć. Mary Varga u Hrvatskoj je već 20 godina, dok su naši sugovornici kraće, ali kažu da se u Lijepoj Našoj osjećaju kao doma. Nicolas je tri i pol godine živio u Puli, a zadnjih šest mjeseci živi u Rijeci, Christian je u Rijeci oko godinu i pol, a Jovy dijeli Nicolasov staž – četiri godine, ali sve u Rijeci.

Važnost obitelji

U Hrvatsku su odlučili doći u potrazi za boljim životom.

– Tražio sam bolju priliku za sebe i svoju obitelj. Na Filipinima sam tražio dobru priliku za posao, a pružila se u Hrvatskoj i ja sam je prihvatio, kaže nam Nicolas koji radi kao sobar u hotelu u Rijeci, nakon što je taj posao radio u Puli.

Ističe sličnost između hrvatske i filipinske kulture, posebno važnost koju oba naroda pridaju obitelji. Hrvatska i Filipini dijele i religiju, oko 79 posto Filipinaca izjašnjava se katolicima, gotovo u postotak isto kao u Hrvatskoj. Jasno, ukupne brojke Filipinaca su puno veće, Filipini su po broju stanovnika 13. država svijeta, oko 140 milijuna ljudi živi na oko 2.000 naseljenih otoka od kojih su najveći Luzon i Mindanao.

Foto Marko Gracin

– Hrvati su orijentirani na obitelj, kao i Filipinci. Imamo mnogo sličnosti, i iako smo mi u Aziji, a vi u Europi, ne vidim veliku razliku između ozračja u kojem sam ja odrastao. Iako sam daleko od doma i FIlipina, s jedne strane i nisam, jer Hrvatsku isto doživljavam kao dom, govori nam Nicolas.

Christian, koji radi u veletrgovini, će se složiti, a podcrtati i kako mu se sviđaju običaji povodom velikih katoličkih blagdana u Hrvatskoj.

– Volim kako izgledaju crkvena slavlja za blagdane i posebne prilike. Jedan od razloga zašto smo došli u Hrvatsku je upravo zato što Filipini i Hrvatska dijele katoličku vjeru. Jer, teško je doći u drugu zemlju, moraš se snaći u novom kontekstu, nov ti je i jezik, a kad imaš vjeru koju dijeliš, onda je lakše, govori nam Christian.

Materinski jezik

Osjećaj Rijeke kao doma još pojačava misa na tagaloškom. Iako »katholikos« znači univerzalni, i mise su u katoličkim crkvama, uglavnom jednake u cijelom svijetu, ipak je bliže srcu kad Božju riječ sluša na svojem jeziku.

– Jako nam je važno što imamo misu na filipinskom u Rijeci, da se možemo svi zajedno skupiti i na taj način biti blizu Bogu, govori nam Christian.

Jovy će se složiti i dodati da ona ako sudjeluje na misi na hrvatskom potraži čitanja dana na filipinskom, ali materinski jezik je ipak materinski.

– Osjećamo se jako blagoslovljeno što imamo misu na našem jeziku u Rijeci, reći će nam Jovy, a Nicolas potvrđuje.

Naši sugovornici zahvaljuju i riječkom nadbiskupu Mati Uziniću koji je dao dopuštenje za služenje mise te fra Miljenku Vrabecu, gvardijanu kapucinskog samostana Gospe Lurdske. Kapucini će također ugošćivati vlč. Marka Robina Desturu, koji će jednom mjesečno iz Rima dolaziti u Rijeku kako bi služio misu na tagaloškom za Filipince. Put iz Rima vlč. Marku Filipinci sami plaćaju, pa su za sada njegovi dolasci ograničeni na jednom mjesečno, ali, kažu, nastavit će moliti za svećenika koji bi im bio stalni duhovnik u Rijeci.

Misu je predvodio Mark Robin Destura

Da riješimo i jednu jezičnu nedoumicu – tagaloški je jezik na kojem se temelji standardni filipinski, no u u svakodnevnom govoru nazivi filipinski i tagaloški često se upotrebljavaju naizmjenično. Na Filipinima su službeni jezici – filipinski i engleski. No, u toj otočnoj državi govori se čak oko 180 jezika. Tagaloški ima najviše govornika, oko 28 milijuna.

Ostanak

A kad smo na temi jezika, pitamo Jovy, koja radi u pekarnici, koliko se uspješno služi hrvatskim.

– Govorim ga s kupcima, ali osim toga ne. Naučila sam pozdrave, izraze koje koristimo u pekarnici, a ako nešto ne razumijem pitam kolege da mi pomognu, kaže nam.

Christian će reći da je prošao šestomjesečni tečaj hrvatskog, brojevi mu idu kao od šale, zna pozdrave i osnovne izraze, kao i jednostavnu konverzaciju. No, za nešto više, trebat će još učiti, kao i Nicolas, koji nam kaže da mu je žao što ranije nije krenuo učiti hrvatski.

Hrvatski će u svakom slučaju nastaviti vježbati jer Hrvatska od lipnja 2027. traži da svi strani radnici polože znanje hrvatskog na A1.1. razini. No, to je vrlo osnovna razina, tako da problema ne bi trebalo biti.

Pitamo ih i planiraju li možda dugoročno ostati u Hrvatskoj.

Jovy, koja je također došla u Hrvatsku kako bi radila, i pronašla bolju budućnost za sebe i svoju obitelj, kaže da još nije sa sigurnošću odlučila.

– Sviđa mi se ovdje živjeti jer su ljudi dragi i Rijeku isto osjećam kao da mi je dom, govori nam Jovy.

Filipino Croatian party i karneval

Nicolas je sudjelovao i u prošlogodišnjem izdanju Supertalentu otpjevavši pjesmu »Lutka« grupe S. A. R. S. te dobio zlatni gumb na audiciji, pa ga možda vidimo u budućnosti i u pjevačkoj ulozi.

A u Rijeci su se svi svakako snašli, imaju društvo, okupljaju se s prijateljima, a i organizirano pa je tako u rujnu u Pogonu bio već treći Filipino Croatian party. Spomenimo i da filipinska zajednica po prvi put organizirano planira sudjelovati i na karnevalu 2027. godine.