RIJEKA – Uloga Hrvata znanstvenika u razvoju prirodoslovlja u Primorsko-goranskoj županiji – bila je tema znanstvenog skupa Hrvatski prirodoslovci 34, održanog u Gradskoj knjižnici Rijeka u organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske u Rijeci te pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Riječ je o tradicionalnom godišnjem okupljanju koje svake godine donosi nova znanstvena saznanja o doprinosu hrvatskih prirodoslovaca razvoju znanosti u pojedinim županijama. Ovogodišnji domaćin bio je Grad Rijeka, a skup je okupio niz uglednih predavača i znanstvenika iz cijele Hrvatske. Čulo se puno novih zanimljivosti, između ostalog i informacija da je početkom 20. stoljeća u riječkom brodogradilištu vrlo vjerojatno izgrađena prva istraživačka podmornica u svijetu, o čemu je govorio predstavnik HAZU-a, akademik Mladen Juračić. Naime, prije 111 godina, odnosno 14. srpnja 1914. godine u Rijeci je porinuta u more mini podmornica Loligo, što je latinski naziv za lignju.

Suhi dok

– Idejni začetnik i financijer izrade podmornice, koja je projektirana isključivo u znanstveno-istraživačke svrhe, bio je dr. Paul Schottländer, suosnivač i počasni senator Sveučilišta Breslau (Wroclaw), filantrop i zoolog, podmornicu je vjerojatno projektirao Marcell Klein, koji je bio inženjer u tvornici torpeda Whitehead&Co., a Loligo je bio građen u brodogradilištu Danubius Werft Fiume, današnjem “3. maju”. Podmornica je provela veći dio rata na suhom doku, a 1918. godine je prevezena u Pulu, gdje su je preuzeli Talijani, koje podmornica nije zanimala te su je vratili zakonskom vlasniku Paulu Schottländeru, koji ju je 1927. godine prodao trgovcu otpada. Tako od prve istraživačke podmornice nije ostalo ništa, rekao je akademik Juračić.

Na skupu je bilo riječi i o novim saznanjima povezanim s biografijom i bibliografijom Andrije Mohorovičića, koja je istražio dr. sc. Branko Hanžek, dok je prof. Miroslav Dorešić govorio o obitelji Mohorovičić i njihovom doprinosu hrvatskoj znanosti.

– Obitelj Mohorovičić ostavila je dubok trag u hrvatskoj i svjetskoj znanosti kroz dva naraštaja – oca Andriju, pionira geofizike i sina Stjepana Mohorovičića, istaknutog fizičara koji je djelovao na području kvantne fizike. Njihova znanstvena djela po svojoj važnosti i originalnosti trebala su u međunarodnim okvirima biti uzeta u obzir za Nobelovu nagradu, koja je izostala, kao i druga priznanja. Razlozi vjerojatno leže u tadašnjem nedostatku snažnih međunarodnih veza hrvatske znanstvene zajednice, kao i činjenice da su djelovali izvan najvećih centara znanosti. Međutim, obojica predstavljaju izniman primjer kontinuiteta znanstvene izvrsnosti u Hrvatskoj, rekao je prof. Dorešić.

Veze Tesle i Rijeke

Na skupu je bilo riječi i o nekim matematičarima i fizičarima Hrvatskog primorja – Hermanu Dalmatinu, Ivanu Paskviću, Marku de Dominisu, Paulu F. Nemenyju, također, govorilo se o Nikoli Tesli i Fiorellu La Guardiji i njihovoj povezanosti s Rijekom i kvarnerskim krajem. Prema izlaganju prof. dr. sc. Darka Žubrinića, malo je poznato da je Nikola Tesla bio povezan s Rijekom, premda nije poznato je li ikada posjetio taj grad. Dopisivao se sa svojom najmlađom sestrom Maricom Kosanović dok je živjela u Rijeci, a posredstvom jednog njujorškog mornara bio je povezan i s Puntom na otoku Krku, pomogavši u pripremi tehničke dokumentacije za izgradnju male električne centrale na naftni pogon, o kojoj je kratku crticu 1925. godine objavio i Novi list. Fiorello la Guardia dobro je poznat u Rijeci, gdje je službovao od 1903. do 1906. i dobro je govorio hrvatski jezik. Zahvaljujući tome i poznavanju nekoliko drugih jezika kasnije je u SAD-u radio i s hrvatskim imigrantima. Bio je gradonačelnik New Yorka, a, iako nije poznato je li osobno susreo Teslu, sudjelovao je u programu Tesline komemoracije.

Znanstveni skup predstavio je velikog hrvatskog fizičara i voljenog profesora svoga doba prof. dr. sc. Branimira Markovića, rođenog u Ravnoj Gori, život i djelo Borisa Kamenara, riječkog učenika, a zagrebačkog studenta i profesora, bilo je riječi i o astronomu prof. dr. sc. Leu Randiću, rođenom na Sušaku, kao i životu i djelu akademika Dušana Klepca. Poseban naglasak stavljen je na teme iz biologije, fizike, matematike, oceanografije, farmacije i zaštite okoliša. Skup je završio predstavljanjem časopisa “Prirodoslovlje” i završnom riječju dr. sc. Nenada Raosa.

Temelj znanosti

Sudionike skupa pozdravili su predstavnici Gradske knjižnice Rijeka, Ogranka Matice hrvatske u Rijeci, HAZU-a, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke te Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske. Zamjenik primorsko-goranskog župana Toni Štimac istaknuo je važnost prirodoslovlja i njegovu ulogu u razumijevanju svijeta oko nas.

– Prirodoslovlje je temelj znanosti, a povijest prirodoslovlja jednako je važna, jer nas podsjeća na korijene našeg znanja. Danas se često zaboravlja ta povezanost čovjeka i prirode – mladi misle da je sve počelo s ekranima i telefonima, a stariji znaju koliko je priroda oblikovala našu civilizaciju. U Primorsko-goranskoj županiji nastojimo poticati mlade da slušaju, istražuju i razvijaju kritičku misao, a vi ste ti koji ih možete inspirirati i probuditi interes za znanost, kazao je Štimac.