Jadranski pomorski servis d.o.o. (JPS) i Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije (PGŽ), pojačavaju međusobnu suradnju s ciljem unapređenja sustava zaštite od požara u zajednici, kako u području prevencije, tako i u operativnom djelovanju.

Budući da je JPS specijaliziran za lučko i dužobalno tegljenje te za akcije spašavanja, naglasak zajedničkih aktivnosti stavljen je na uspostavu protokola za koordinirano djelovanje u slučaju požara na brodovima i ostalim plovilima, bilo na otvorenom moru ili u luci, a više o zajedničkom djelovanju otkrili su nam Nedjeljko Kapetanović, izvršni direktor JPS-a, i Dario Gauš, županijski vatrogasni zapovjednik.

Na naše pitanje o tome na koji način JPS doprinosi bržem i učinkovitijem odgovoru u požarnim intervencijama, Kapetanović odgovara da je ključ upravo u tom bržem odgovoru.

– Svjesni smo činjenice da lokalne vatrogasne postrojbe nemaju rješenje za gašenje požara na plovnom objektu koji nije privezan uz obalu. JPS se etablirao ne samo u svojoj osnovnoj djelatnosti već i na području spašavanja na moru pa je bilo logično da se prodube odnosi s vatrogasnim snagama, prvenstveno s JVP Grada Rijeke kao najvećom županijskom vatrogasnom postrojbom.

Vježba obavljena u lipnju nije prva situacija gdje su naše posade radile zajedno s vatrogascima, a na tragu dosadašnjih iskustava dogovoreno je da se suradnja intenzivira, osobito kroz zajedničku teorijsku i praktičnu obuku, kaže Kapetanović.

Dodaje i da uključivanje JPS-a u gašenje požara vidi ne samo na plovnim objektima na otvorenom moru, već i u obalnom pojasu u situacijama gdje su potrebne velike količine vode kao sredstva za gašenje.

Nedjeljko Kapetanović, izvršni direktor JPS-a, Foto: Vedran Karuza

Suradnja koja traje desetljećima

Gauš pojašnjava da su i vatrogasne zajednice PGŽ i JPS prepoznati prednosti suradnje na području represivne zaštite od požara, kako na plovnim, tako i na građevinskim objektima te infrastrukturi u neposrednoj blizini mora.

– Riječ je zapravo o osvježavanju i produbljivanju suradnje koja traje desetljećima. Tako su primjerice 80-ih godina riječki vatrogasni zapovjednici sudjelovali u izradi specifikacije operativnih kapaciteta za gašenje požara remorkera JPS-a, a izrađena je i strategija opskrbe vodom u slučaju gašenja požara u starom gradu upravo koristeći remorkere i morsku vodu koja bi se dobavljala putem tlačnih vatrogasnih cijevi.

S obzirom na to da u kvarnerskom akvatoriju ne postoji vatrogasni brod kao što je to slučaj u nekim svjetskim lukama, vatrogasci su onemogućeni pristupiti gašenju bilo kojeg plovnog objekta koji nije privezan uz obalu. Stoga je osnovna svrha suradnje u takvim situacijama zamijeniti vatrogasno vozilo remorkerom.

Zadaća je posade remorkera da preveze vatrogasnu interventnu ekipu i adekvatnu opremu do lokacije broda zahvaćenog požarom te opskrba vodom odnosno pjenom za gašenje požara, dodaje Gauš i ukazuje da je upravo to bio i jedan od ciljeva zajedničke vježbe u lipnju koji je uspješno realiziran te da je svrha suradnje podizanje razine sigurnosti u pomorskom prometu riječkim akvatorijem.

Kapetanović i Gauš zaključuju da je primjer dobre prakse, suradnje i zajedničke akcije, vidljiv iz gašenja požara u riječkoj luci 2020. godine kada je gorila sekundarna sirovina pripremljena za ukrcaj u brod.

Zajedničkim snagama, požar je uspješno stavljen pod nadzor, a potom i uspješno ugašen, čime je u praksi dokazana mogućnost korištenja remorkera JPS-a kod intervencija gašenja požara na obalnoj liniji u situacijama kada su potrebne velike količine vode za gašenje.

U prošlosti su zabilježene i zajedničke intervencije gašenja požara brodova, uglavnom u brodogradilištu, a zasigurno najpoznatija je gašenje požara hladnjače u riječkoj luci 10. kolovoza 1992. godine.

Za uspješnu intervenciju zajedno s vatrogasnom postrojbom nužna je kvalitetna suradnja kakvu JPS ima s riječkom Lučkom kapetanijom na čelu s kapetanom Glažarom, kao i interoperabilnost.

– Važno nam je da vatrogasci mogu koristiti našu tehniku, opremu i sredstva za gašenje pa je nužno da i oprema i pristupi budu kompatibilni. Tako priključci na naše pumpe za gašenje požara odgovaraju vatrogasnim tlačnim cijevima, a nedavno smo zamijenili i pjenilo za gašenje požara koje sukladno najnovijim ekološkim zahtjevima ne smije sadržavati fluor.

Kao i ranije, i pri nabavi novog sredstva tražili smo da bude kompatibilno s onima koje koriste vatrogasne postrojbe, pojašnjava Kapetanović.

Dario Gauš, županijski vatrogasni zapovjednik

Osiguranje kontinuiteta

Dodaje i da je imperativ suradnje osigurati kontinuitet u aktivnostima, a nakon zajedničke vježbe u lipnju dogovorene su daljnje aktivnosti na području zajedničkih edukacija. Pojašnjava da je vatrogascima najveći izazov prelazak s njihova remorkera na plovni objekt zahvaćen požarom, pogotovo ako se radi o većem brodu, dodajući da je jedan od segmenata koji će se uvježbavati upravo taj.

– Nadalje, zajednički ćemo nastojati na nacionalnoj razini stvarati uvjete za izradu strategije koja je nužna za kvalitetnije uređenje gašenja požara na plovnim objektima. Takva strategija trenutno ne postoji i gašenje požara ove vrste svodi se na samoinicijativu ključnih subjekata na ovom području u lokalnim sredinama, zaključuje Kapetanović.

Upravo je nedostatak strategije s nacionalne razine Gauš istaknuo kao najveći izazov u koordinaciji s JPS-om u preventivnom i operativnom smislu, zbog čega su lokalne sredine u području gašenja požara na plovnim objektima u situaciji da samoinicijativno pronalaze rješenja.

Subjekti koji brinu o sigurnosti u riječkom akvatoriju i posljednjom vježbom i dosadašnjim drugim vježbama i intervencijama dokazali su da mogu odgovoriti i na ovakve izazove, no to nije dovoljno.

– Potrebna je izrada jasne strategije koja će urediti područje gašenja požara na plovnim objektima. Generalno, hrvatski vatrogasci nemaju niti priliku niti potrebnu infrastrukturu za uvježbavanje i pripremu za ovu vrstu intervencija, a vatrogasci će opravdano gašenje požara na brodu nazvati najtežom vatrogasnom intervencijom.

Sve su rjeđe prilike za obavljanje vježbi ove vrste na stvarnom objektu (brodu), brodari najčešće nemaju vremena zadržavati plovila u luci radi vježbi, a uvjeti su se promijenili i u brodogradilištima pa se ovakve vježbe zapravo niti ne održavaju, na što bi strategija trebala dati odgovor.

Dostupne obuke u inozemstvu su skupe i nedostupne hrvatskim vatrogascima pa ovdje pronalazim prostor za naš Centar za obuku interventnih službi u Šapjanama gdje je u planu i izgradnja simulatora za obuku vatrogasaca za gašenje požara na brodu, ali to ne može i ne smije biti na teret lokalne vatrogasne organizacije.

Hrvatska se nametnula kao strateški važna pomorska destinacija, kako trgovačkog tako i turističkog pomorskog prometa. U tom smislu država mora zaokružiti priču s omogućavanjem svakodnevnog treninga za interventne i druge službe što je jedan od temelja sigurnosti pomorskog prometa, zaključuje Gauš.

Foto: Arhiva PGŽ

Foto: Arhiva PGŽ

*Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Jadranski pomorski servis.