PREDSTAVLJANJE 

Slavonsko-baranjska tradicija, folklor, pjesma, ples i narodni običaji u centru Selca

Robert Šimonović

Snimila Ana KRIŽANEC

Snimila Ana KRIŽANEC

Posjetitelji su uživali u bogatom i raznolikom programu KUU-a »Franjo Ebling« iz Svetog Đurađa te HKUD-a Darda iz Darde



 


SELCE – Pitoreskno Selce na jednu je večer postalo središte slavonsko-baranjske tradicije. Kulturno događanje pod nazivom »Dašak tradicije Slavonije i Baranje u Primorsko-goranskoj« održano je u centru Selca, a posjetitelji su uživali u bogatom i raznolikom programu KUU-a »Franjo Ebling« iz Svetog Đurađa te HKUD-a Darda iz Darde. Prepoznatljiv folklor, pjesma, ples i narodni običaji ovih krajeva razveselili su Selčane i Selačkinje te njihove goste.


Kompletne nošnje


Gabrijela Harkanovac, predsjednica KUU-a »Franjo Ebling«, otkriva da su članovi Udruge Selce posjetili u sklopu godišnjeg odmora, s ciljem da ga provedu aktivno, odnosnu u predstavljanju plesova Slavonije.




– Postojimo od 1989. godine. Posjedujemo kompletne nošnje, često nastupamo, i to ne samo s našim plesovima Slavonije, već i onima Baranje, Bilogore i Posavine. Zaista uživamo u tome što radimo i sretni smo kad možemo drugima pokazati kako njegujemo tradiciju. Posebno je lijepo vidjeti djecu i mlade u našim redovima, koji su još uvijek zainteresirani za folklor – govori Gabrijela Harkanovac.



U Selcu su predstavili gradsku nošnju sela Sveti Đurađ, nekadašnjeg varoša. Ženska gradska nošnja sastoji se od cipela, bijelih čarapa, dvije do tri podsuknje ukrašene čipkom, suknje koja se pruža do nožnih listova, pregače i urešene bluza. Oko vrata su dukati. Udane žene na glavi imaju šamije – motane marame, a djevojke smotanu pletenicu koja je ukrašena cvjetovima.


– Najpoznatiji ples koji izvodimo je definitivno šokačko kolo. Pjeva se bećarac gdje god da se pođe i što god da se radi – dodaje naša sugovornica.


Podunavski tip


HKUD Darda postoji od 2000. godine, a predsjednica Silvana Golub Kostolanović otkriva da članovi primarno izvode baranjske plesove, ali i plesove Slavonije, bunjevačkog kraja, Međimurja, Bilogore, Srijema i Posavine. Članovi Udruge nose nošnju podunavskog tipa, iako u Baranji postoje još i nošnje podravskog tipa.



– Svečana nošnja podunavskog tipa se sastoji od šarenih čarapaka i crvenih čarapa. Djevojke na sebi imaju rubinu koja se sastoji iz gornjeg dijela – oplećka i donjeg dijela – krilaca. Rubina je ukrašena čipkom, dukatićima i s tri vrste mašlija. Imaju i pojas koji se zove šara. Tu su tkane pregače od svile – svilenac. Na glavi imamo oglavlja koja mogu biti pletenci ili kondže, ovisi o starosti osobe koja nosi nošnju. Djevojke imaju pletenice, a starije udate žene imaju kondže na glavi. Muška nošnja se sastoji od čizama, širokih bijelih gaća, muške rubine ili košulje, prsluka i šešira na glavi – pojašnjava Silvana Golub Kostolanović.


I dok mi tako razgovaramo u pozadini odjekuje »Oj, Baranjo, sestro Slavonije, u tebi mi je živit’ najmilije«, a fešta traje i traje…