Kulturno-umjetnička udruga Sklad Bakar ostvarila je još jednu iznimnu međunarodnu suradnju – trodnevni posjet Sambotelu i Nardi u Mađarskoj, u krajevima gdje stoljećima žive naši dragi gradišćanski Hrvati. Turneja je bila spoj glazbenog vrhunskog izričaja, dubokih emocija, srdačnog domaćinstva i snažne kulturne povezanosti dvaju naroda.

Ženski zbor Sklad, pod vodstvom maestre Nade Matošević Orešković, imao je čast nastupiti u impozantnoj Sambotelskoj katedrali, jednoj od najvećih baroknih katedrala u Mađarskoj. Tek kada smo zakoračili u njezinu unutrašnjost – u monumentalni trobrodni prostor prepun svjetlosti, visokih svodova i bogatog oltarnog ukrasa – shvatili smo koliko veličanstveno zdanje može biti.

„Bilo je to iskustvo koje se pamti cijeli život,“ kažu članice zbora.

Na večernjoj misi okupilo se oko 300 vjernika koji su s velikom pozornošću slušali kako Sklad s opernom pjevačicom Vanjom Zelčić izvodi stavke Mozartove Krunidbene mise (Kyrie, Agnus Dei, Dona nobis), zatim Orbanov Sanctus te Peranovu Slava.Nakon mise uslijedio je concertino, a publika je posebno toplo pozdravila hrvatske skladbe poput Zbora Hrvatica, Zajčeve Ave Marije, Glasnovićeve Male Gospe na stihove A.G. Matoša i Ode zemlji  Jakova Gotovca   . Uz Ženski zbor Sklad i maestru svjetskog glasa, Nadu Matošević, programu je dodatnu vrijednost obogatila i operna solistica Vanja Zelčić, čiji su nastupi – uz Skladovu izvedbu Mozartove skladbe te solo pjesme Gospa Marija i Oda zemlji Jakova Gotovca – izazvali snažne emocije i oduševljenje publike.

Liturgijski program je uz Sklad izvodio vrhunski orguljaš András Lakner-Bognár, kantor i orguljaš  sambotelske katedrale i ujedno, član uprave zbora Vox Savariae, s kojima ćemo nastaviti suradnju u Rijeci i Bakru.

Susret s gradišćanskim Hrvatima – susret sa svojim korijenima
Jedan od najemotivnijih trenutaka turneje bilo je druženje s gradišćanskim Hrvatima, zajednicom koja je tijekom hladnoratovskog razdoblja, na rubu željezne zavjese, čuvala hrvatski jezik i običaje kao najveće blago.

Načelnica Općine Narda te županijska vijećnica  Krisztina Glavanicz srdačno nas je povela u razgledavanje Sambotela i priču kroz povijest od rimskog doba, 48. godine n.e., kada je grad utemeljen kao Svaria i to u vrijeme cara Klaudija, a brojni arheološki nalazi – kapitolij, kurija, hram Izidi, svetište Jupitera Dolihenskoga te podni mozaik bazilike sv. Kvirina – svjedoče o važnosti ovoga mjesta. Posjet Sklada odvijao se netom nakon velike proslave dana svetog Martina koji se slavi 11. studenog, a koji bio je  sin rimskog tribuna u Savariji, današnjem Sambotelu (mađ. Szombathely) u Mađarskoj, gdje je crkva sv. Martina izrasla upravo na kući gdje se svetac rodio.

Posebno je dirljiva bila priča o upornosti gradišćanske zajednice koja i danas ima hrvatske vrtiće, kulturne udruge i žive govornike hrvatskog jezika starog stotinama godina. U hrvatskim se izvorima Sambotel ponekad naziva Subotište, prema mađarskoj riječi szombat (subota), jer su se gradski sajmovi održavali upravo subotom. Za hrvatsku kulturu Sambotel je od iznimne važnosti jer je jedan od središta školovanja učitelja i profesora na hrvatskom jeziku u Mađarskoj. Od 1991. ondje djeluje Odsjek za hrvatski jezik i književnost, a od 2004. i aktivno Hrvatsko kulturno i vjersko društvo. Gradišćanski Hrvati, koji ovdje žive stoljećima i danas čuvaju hrvatski jezik, običaje i identitet, a Hrvatska manjinska samouprava redovito organizira hrvatske manifestacije.

Krisztina Glavanicz je članicama Sklada približila i osobne priče lokalnih Hrvata, njihovu toplinu, ponos i želju da se hrvatski jezik i običaji nastave živjeti unatoč proteklim stoljećima i tuđini.

Ovaj put uz naš zbor stajao je i partner iz Bakra – Župa sv. Andrije apostola, s kojom Sklad već godinama gradi bogat liturgijsko-glazbeni program.

Hrvatska misa u Nardi i koncert ispunjen emocijama
U Nardi je idućeg dana bakarski župnik Zdenko Lendl predvodio hrvatsku misu u crkvi Uzvišenja Svetog Križa uz župnika Branka Kornfeinda, gdje je zbor Sklad pjevao Hrvatsku misu fra Ive Perana, uz sudjelovanje mjesnog kantora Zoltán Pezenhoffer iz Narde ,koji je uz crkveni zbor pjevao na gradišćanskom jeziku.

Crkva je bila prepuna – župljani su sjedili zbijeni u klupama, mnogi su stajali – a svi su pratili misu uz edukacijsko-programsku knjižicu na hrvatskom i gradišćanskom jeziku spajajući liturgiju, jezik i identitet.

Nakon mise u subotu i nedjelju zbor Sklad je ponudio repertoar hrvatskih tradicijskih pjesama i šlagera. Spomenimo pjesme Šetala se Jelica i Ive, Niš nima lipje od mog zavičaja, Rumen đule, Zagorska (Papandopulo), Bilo vavek veselo (Ronjgov), Dobra večer, ružo moja(Fio), Čija je ono divojka, Daleko me biser mora (Tijardović), Čardaš (Kálmán)..

Poseban trenutak zajedništva bio je pjevanje okupljenih uz gitaru vlč. Branka Kornfeinda, zapjevali gradišćanske i hrvatske pjesme iz srca, onako kako se pjeva samo među svojima.

Priča o ženama, glazbi i ljubavi prema kulturi i nasljeđu
Članice zbora, rado i bez zadrške, ističu tri žene bez kojih ovog putovanja ne bi bilo: dirigenticu Nada Matošević Orešković koja je umjetnica svjetskog glasa, beskrajne posvećenosti i topline.
„Zbog nje pjevamo s toliko ljubavi, dolazimo na probe i kad smo najumornije. Ona iz nas izvlači najbolje,“ kažu pjevačice. Uz nju je i predsjednica Dunja Vladislović, organizacijska snaga i kreativna pokretačica cijelog projekta, već godinama gradi mostove suradnje i otvara vrata novim kulturnim susretima i projektima.
Krisztinu Glavanicz, koja je u Mađarskoj ne samo organizirala program našeg gostovanja, već je znanjem i predanošću izgradila most između dviju sredina, omogućivši da Sklad u Mađarskoj bude primljen srdačno, stručno i s dubokim razumijevanjem. U Bakru je prezentirala svoju doktorsku disertaciju na temu kazališnog života Hrvata u Mađarskoj („Kazališni život Hrvata u Mađarskoj – od amaterskog do profesionalnog“) što pokazuje njezinu posvećenost proučavanju kulturne baštine gradišćanskih Hrvata. Spomenimo i pjesmaricu Naše jačke (Naše pjesme) čija je autorica i koju nosimo kao uspomenu. Kao političarka i vjerska dužnosnica mobilizira lokalne resurse i zajednicu, te podržavati projekte vezane uz jezik, glazbu i identitet.

Turneja je završila razgledom etno zbirke koju je pripremio i prezentirao istaknuti kulturni djelatnik, nekadašnji direktor muzeja, etnolog iz Narde,  dr. Šandor Horvat, a domaćini i gosti oprostili su se uz jasno izraženu želju za nastavkom suradnje. Budući da su i Ministarstvo kulture i medija, PGŽ te Grad Bakar prepoznali vrijednost ovakav pristup– jedva čekamo nastavak suradnje!

Sklad se iz Mađarske vratio ispunjen zahvalnošću i ponosom – svjesniji nego ikad koliko glazba može biti most, dom, uspomena i zagrljaj.