U godini u kojoj je 2. svibnja bila 55. godišnjica otvorenja Zračne luke Rijeka, riječki aerodrom je izgubio nekoliko aviolinija, već nekoliko godina je vidljiv pad prometa, s time da su predviđanja kako će ove godine imati tek lanjski promet ili ga eventualno preći. A rekord od 200.000 putnika na riječkoj Zračnoj luci iz 2019. još je jako daleko. Istakli su to na konferenciji za medije Iva Rinčić, nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Rijeke, i Nedo Pinezić, kandidat za župana koalicije stranaka Unije Kvarnera, Akcije mladih, Hrvatske stranke umirovljenika, Centra, Fokusa, Alternative 101 i nezavisne liste Ive Rinčić.

Rinčić je, govoreći o brojnim problemima i stagnaciji riječkog aerodroma, pojasnila kako se ne zalaže za gradnju nove zračne luke, već za obnovu, revitalizacijiu i maksimiziranje prometa postojećeg aerodroma.

– Svi ti podaci nas ne bi trebali previše iznenaditi obzirom da nema nikakvih promjena u upravljačkoj strukturi ZL Rijeke pa niti kod načina donošenja odluka. Vlasnici ni na lokalnoj, regionalnoj niti državnoj razini ne donose strateške odluke koje bi trebale dovesti do boljih rezultata i pomaka nabolje, kazala je Rinčić dodajući kako posebno zabrinjavaju ovi podaci ukoliko se usporede s rezultatima ostalih zračnih luka na Jadranu, a koje imaju istu ili vrlo sličnu vlasničku strukturu, poput Zadra ili Splita.

– No nadležno Ministarstvo ne mari za ulaganja u ZL Rijeka, dok su Županija i Grad Rijeka zajednički suvlasnici oko 30 posto zračne luke, ali se maćehinski odnose prema njoj. Jesmo li ikada u medijima čuli u riječkog gradonačelnika ili primorsko-goranskog župana da govore o razvoju i strategiji razvoja riječke Zračne luke, upitala je Rinčić dodajući kako riječki aerodrom nije važan samo u turističkom smislu, već i za ovdašnje stanovnike, kao i iseljenike. Kandidatkinja za riječku gradonačelnicu je postavila pitanje zašto riječki gradonačelnik ili župan nisu zatražili od države ili da im se prepusti vlasništvo nad riječkim aerodromom ili da se donese odluka o budućnosti ZL Rijeka.

Ukazala je i na potrebu za cjelogodišnjom zračnom linijom te najavila kako će po osvajanju mandata pokrenuti pregovore s državom kao većinskim vlasnikom riječke ZL, kao i ostalim suvlasnicima oko ulaganja i subvencioniranja PSO linija, zatražiti analizu poslovanja i revitalizaciju Zračne luke te definiranje njenog daljnjeg razvoja.

– Aktualni gradonačelnik kaže da će se „ipak” ponovno kandidirati, no u situaciji kada svi ostali gradovi s kojima se možemo komparirati grabe naprijed, to ipak nije dovoljno i Rijeka ipak može bolje i drugačije, poručila je Rinčić.

Kandidat za župana Nedo Pinezić je, pak, ukazao kako je Rijeka prije 120 godina imala direktnu brzobrodsku liniju za New York, a 70-ih godina prošlog stoljeća i direktnu avionsku vezu s Velikom Jabukom.

– Nažalost, danas više govorimo o zračnoj bruci, nego o zračnoj luci, poentirao je Pinezić navodeći kako je stagnacija koja se događa na ZL Rijeka, izravna posljedica apsolutnog nefunkcioniranja suradnje između Grada Rijeke i Županije, navodeći kako je nedopustivo da danas riječki aerodrom bilježi svega 120.000 putnika. Za turizam PGŽ aerodrom je od presudnog značaja, kaže, ukoliko se želi privući posebna i daleke tržišta, a koja već gravitiraju prema zračnim lukama u Zadru, Splitu te Dubrovniku koji sada ima izravnu zračnu liniju s SAD-om.

– Uopće nije upitno da li je kvarnerski turizam, koji treba biti cjelogodišnji i otvoriti se prema novim tržištima, potrebit boljeg funkcioniranja ZL Rijeka. Tu je i naše iseljeništvo, ali i poslovni promet za koji nam je riječka Zračna luka itekako važna u današnje vrijeme rada na daljinu, odnosno digitalnih nomada. A ono što nama treba je kao temelj apsolutno partnerstvo između Grada Rijeke i Županije, a potom i da Županija, odnosno župan kao dobar menadžer okupi ostale lokalne samouprave koje imaju nekih 15 do 20 vlasništva u ZL Rijeka te potom sa zajedničkim jedinstvenim stavom regije nastupi prema glavnom partneru, a to je Vlada, odnosno Ministarstvo prometa, naveo je Pinezić. Dodao je i kako međuljudski odnosi između glavnih menadžera u tom lancu odlučivanja nose dobar dio krivice za stagnaciju.

– Komunikacija, razmjena informacija i proaktivni pristup prema postavljanju aviolinija prema destinacijama koje želimo poticati su od ključnog značaja. Ne može se dogoditi da direktorica TZ Kvarnera, a čiji je predsjednik župan, i ravnatelj ZL Rijeka ne komuniciraju, a kada komuniciraju je to dosta loše. Ne govorimo čija je krivica, no za svaki je odnos potrebno dvoje i oni moraju biti sposobni i spremni za suradnju, ukazao je Pinezić.