Županijski vijećnici većinom glasova vladajuće manjine i oporbene većine prihvatili su polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna čiji su prihodi ostvareni u visini od 52 posto u odnosu na prvotno planiran iznos proračuna od 1,35 milijardi kuna.

Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za proračun, financije i nabavu Krešimira Parata, prihodi pokazuju da je županija na putu oporavka, a to je već polovicom godine pokazao rebalans kojim je uvećan županijski proračun.

– Ove smo godine u međuvremunu imali i rebalans, a u prvoj polovici godine naši su prihodi ostvareni u visni od 52 posto u odnosu na stari godišnji plan proračuna. Rashodi su ostvareni 46,7 posto, a najpozitivnije da su nam prihodi u odnosu na prošlu godinu naplaćeni 17,7 posto više, što govori da smo na putu oporavka.

To uostalom pokazuje i rebalns koji smo usvojili na prošloj sjednici kada smo povećali prihode za 119 milijun kuna. Za Primorsko-goransku županiju je najvažanije da nam se porez na dohodak kao naš najvažniji prihod ostvaruje bolje nego prošle godine.

Višak koji je stvoren u iznosu od 73,1 milijun kuna u manjem se dijelu se odnosi na županiju i radi se o 24,8 milijuna kuna, a veći dio odnosi se na naše korisnike od čega se najveći dio odnosi na Nastavni zavod za javno zdravstvo i radi se o višku od 42,9 milijuna kuna, rekao je Parat koji očekuje i daljnji rast prihoda s obzirom na uspješnu turističku sezonu koju su pratili i prihodi od dohotka, a posebno su velika očekivanja od posezone za koju je već sad jasno da je bila uspješnija od one 2019. godine.

Komadinin šarm

Za razliku od polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, županijski vijećnici nisu se složili oko izvještaja župana za prvo polugodište pa izvještaj župana Zlakta Komadine nije prihvaćen.

Tako je za izvještaj glasalo 16 članova skupštine, odnosno vijećnici koalcije predovđene SDP-om kojima se ovaj put pridružio i Leo Pavela iz Mosta dok je 18 vijećnika HDZ-a, Mosta, Nezavisne liste Ive Rinčić i Možemo bilo suzdržano.

Pavela se i jedini uključio u raspravu oko Komadinina izvješća govoreći o potrebi rješavanju problema smeća, zagađenja i Gorskog kotara te je pritom zaključio da bi se kod rješavanja problema koji tište njega i PGŽ trebalo iskoristiti Komadinin šarm, koji je prema njegovom mišljenju, uostalom i simbol PGŽ-a.

Komadina je pak upozorio županijske vijećnike da su glasali za period njegovog rada kada nisu bili vijećnici i da su za to razdoblje svoj glas njegovu radu dali građani pa je neusvajanje županovog izvješća od strane većinske oporbe u koliziji sa stvarnim stanjem.

Kuda idu divlje svinje

Na aktualnom satu Sanjin Vrkić iz HDZ-a dotaknuo se problema divljih svinja koji je sve češći u riječkom prstenu i područjima poput Vinodolske općine te njegovo rješavanje sve više nadilazi mogućnosti loklanih samouprava.

– Mogao bih započeti s prisjećanjem na jednu staru seriju i upitati – kuda idu divlje svinje? Problem divljih svinja u poslejdnje vrijeme eskalira, posebice u riječkom prstenu, prije svega mislim na moju Kostrenu iz koje dolazim, ali i Kraljevicu, Vinodolsku općinu…

U Kostreni je trenutno prema procjeni koju sam dobio od tamošnjeg načelnika oko 100 divljih svinja koje se uz devastaciju privatne i općinske imovine, služe i županijskim cestama ugrožavaju promet, šetnicu i more.

Pitam se poduzima li županija nešto i bez obzra na vaš odgovor, molim vas da organiziramo sastanak za sve one koji su pogođeni ovom, mogu slobodno reći, nepogodom jer moramo zaštititi imovinu, a prvom redu zdravlje i sigurnost naših građana, rekao je Vrkić koji je nakon što nije bio zadovljan odgovorima pokrenuo inicijativu s dijelom vijećnika i predsjednikom Skupštine Markom Borasom Mandićem koja bi trebala potaknuti brže i uspješnije rješavanje ovog problema.

– Ja stvarno ne znam kuda idu divlje svinje, no obaveza jedinica lokalne samouprave jest donijeti određene programe. Županija tu nije nadležna, tako da sve ostaje na lovačkim društvima no oni ne mogu organizirati hajku u naseljenom mjestu, rekao je Komadina dok je pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Mladen Brajan konstatirao da su divlje svinje svugdje problem i da ih je prilično teško izloviti. Podsjetio je vijećnike da je samo na Krku u 2019. i 2020. godini ustrijeljeno ukupno 2.316 divljih svinja.

– Lovci nisu stalno na terenu, to su društva amatera koja se trude, a dozvoljene su nam samo lovne metode. Program hajke u naseljenom mjestu mora donijeti jedinica lokalne samouprave, a po mojoj evidenciji samo deset jednica donijelo je takve programe koji se provode u suradnji s lovačkim društvima i policijom, rekao je Brajan.

Moraju u Sloveniju u vrtić

I slabije naseljena područja poput Gorskog kotara imaju problema sa slobodnim mjestima u vrtićima. Naime, kako je rekao Josip Katalinić iz Mosta problem upisa djece u vrtić i jaslice nije samo riječki specifikum, već i rak rana ruralnih dijelova.

– U Prezidu od 23 djece se upisalo njih 20, a troje ih se snalazi tenavodno dvoje ide u Sloveniju u vrtić. Zanima se što se događa s demografskom strategijom jer našu je županiju pogodila bijela kuga. Pročelnica Marač je naše upite otklanjala govoreći nam da će takve strategije biti, no mi i dalje ne vidimo takav dokument.

Iskreno se nadamo da ćemo strategiju dobiti prije izglasavanja proračuna i implementirati te mjere u proračun pa je moje pitanje hoćemo li kreirati još jedan proračun bez tih mjera, zanimalo je Katalinića.

Pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač pojasnila je da je demografska analiza pripremljena, a na red nije došla, zbog, kako je kazala banalnih razloga.

– Bili su izbori i formiranje Skupštine, a danas se nadam da ćete donijeti plan savjetovanja s javnošću gdje će analiza biti objavljena i ugrađena u proračun. Ona je spremna još od ožujka, ali iz tehničkih razloga nije došla do vas, a cilj nam je da svi sudjelujete u kreiranju mjera koje će se provoditi barem narednih četiri do šest godina, poručila je Marač.

Štimac o problemima u zdravstvu

Županijski vijećnici prihvatili su odluku o nastavku gradnje treće faze Lječilišnog centra Veli Lošinj, a u raspravu se uključio nezavisni Davor Štimac koji je upozorio na probleme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja će kroz pet godina zbog odlazaka u mirovinu izgubiti velik broj timova obiteljske medicine.

– Nemam ništa protiv da se nastavi razvojni ciklus ulaganja u Lječilište Veli Lošinj, no glavni problem u Primorsko-goranskoj županiji je primarna zdravstvna zaštita i silan gubitak timova koji će se dogoditi kroz pet godina.

Radi se o tome da ćaemo izgubiti skrb za oko 90 tisuća stanovnika Župnije kako liječnici budu odlazili u mirovinu i možemo očekivati da će standard biti izuzetno loš. Imamo niz zdravstvenih ustanova gdje zbrinjavamo ljude iz cijele Hrvatske, no doći ćemo do toga da nećemo imati gdje zbrinjavati naše ljude.

Inizistiramo da se tom problemu pristupi tematski te da se poduzmu mjere kako ne bi došlo do ovoga što sada izgleda kao potencijalna katastrofa, upozorio je Štimac.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Đulija Malatestnić zahvalila mu se na progovranju o ovoj, kako je rekla, gorućoj temi.

– Vaše projekcije su točne. Promišljamo o toj temi i kandidirat ćemo je na sva moguća tijela i u nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđena su sredstva. Inače, Županija financira 11 specijalizacija u našim ustanovama, a naše zdravstvene ustanove financiraju preko 80 liječnika.

Godina specijalizacije košta oko 150 tisuća kuna, a kad znamo da specijalizacije u prosjeku traju pet do šest godina, iznos se po jednoj specijalizaciji približava milijun kuna, rekla je Malatestinić dok je Komadina istaknuo da je država je dužna plaćati specijalizacije ako ih već uvjetuje.

– Za rješavanje problema nedostatka liječnika činimo što možemo, no ne mislim da ćemo planirati proračun tako da plaćamo specijalizacije, to bi trebala učiniti država, poručio je Komadina.

Šteta što Lambaša nije žena

Željko Lambaša izabran je za potpredsjednika Skupštine većinom vijećničkih glasova, no osim što je on sam bio suzdržan oko vlastitog imenovanja, bili su suzdržani i nezavisni vijećnici s liste Ive Rinčić koja se dotaknula problema ženske kvote.

– Žao mi je da ovaj prijedlog nije iskorišten kao prilika da se kandidira žena. Time bismo pokazali da poštujemo praksu i išli korak dalje.

Moje isprike gospodinu Lambaši, mi nemamo ništa protiv vaše kandidature, no s obzirom da želimo promicati dobre socijalne praske, ispričat ćete nas što ćemo biti suzdržani, rekla je nezavisna Iva Rinčić.