Borba za europske fondove

Županija kandidirala svoje projekte u Junckerov plan: Od izgradnje LNG terminala do izgradnje novog KBC-a

Tihana Tomičić

Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Neki od strateških projekata prikladni za tražnje podrške su modernizacija TE Rijeka u Urinju i priprema za gradnju autoceste Mali Svib-Križišće-Žuta Lokva



RIJEKA  Župan PGŽ Zlatko Komadina jednom mjesečno dobiva izvješća svih odjela o projektima koje je moguće financirati iz europskih fondova, putem bespovratnih sredstava, a pročelnik Odjela za razvoj i infrastrukturu Ljudevit Krpan na redovitom press kolegiju je izvijestio javnost koji su to projekti koji su trenutnu u nominaciji za sredstva tzv. Junckerovog plana EU.


– Kako bi poboljšala investicijsko i financijsko okruženje na prostoru EU te stvorila okvir za snažnije investicije, Europska komisija je pokrenula inicijativu pod nazivom Plan ulaganja za Europu, poznatu ikao ”Junckerov plan”. Jedna od ključnih financijskih mjera je i uspostavljanje Europskog fonda za strateška ulaganja s ciljem stvaranja veće društvene i ekonomske vrijednosti, i to dopunjavajući projekte koji se trenutačno financiraju sredstvima Europske investicijske banke  ili u okviru postojećih programa EU. U naredne tri godine taj fond namjerava potaknuti ulaganja u visini 315 milijardi eura, rekao je Krpan te objasnio da je Ministarstvo regionalnoga razvoja s HBOR-om, kao nacionalnom pristupnom točkom za predlagatelje projekata uputilo Primorsko-goranskoj županiji upit za iskaz interesa za prijavu ulagačkih projekata.

Rok za dostavljanje projekata je do 20. siječnja 2016., a strateški projekti koji su prikladni za tražnje podrške u sklopu Junckerovog plana su: izgradnja LNG terminala u Omišlju, modernizacija Termoelektrane Rijeka u Urinju, modernizacija zračne luke Rijeka, početak gradnje druge cijevi tunela Učka te pristupnih prometnica na cestovni čvor Rijeka, priprema za gradnju autoceste Mali  Svib-Križišće-Žuta Lokva, izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Rijeka, izgradnja kontejnerskog terminala Zagrebačka obala, izgradnja ceste D-403, dogradnja drugog kolosijeka željezničke pruge kroz Grad Rijeku, rekonstrukcija teretnih kolodvora Brajdica i Mlaka, izgradnja Sveučilišnog kampusa, dovršetak modernizacije Rafinerije nafte Rijeka,izgradnja novog Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci STEP2, izgradnja pruge visoke učinkovitosti Rijeka-Zagreb-Botovo, proširenje luke na Krku, i izgradnja novog cestovno-željezničkog mosta Krk.



Zamjenik župana Petar Mamula izvijestio je da su u tijeku, ili će ovih dana biti raspisani, natječaji za subvencioniranje kamata za kredite za poduzetnike u poljoprivredi i šumarstvu, te turizmu kroz projekt Kvarner family.




Krediti koji se odobravaju u sektoru poljoprivrede imaju potencijal od 20 milijuna kuna, Kvarner family teži 5 milijuna kuna, a poticaji za šumarstvo 280.000 kuna.


Mamula je rekao kako je kroz svoj rad ova Županija dosad kroz kreditiranje poduzetnika, te subvenciju kamata  ukupno osigurala oko 600 milijuna kuna putem tisuću kredita, čime je novootvoreno okotisuću radnih mjesta.


Projekti Primorsko goranske županije koji također zadovoljavaju kriterije za upis u Europski portal projekata ulaganja,su i E-županija, opremanje i izgradnja regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra Platak, “Samoodrživi otok Unije, Automotodrom Grobnik, revitalizacija Lječilišnog centra Veli Lošinj, izgradnja luke Opatija, izgradnja pomorsko-putničkog terminala u luci Valbiska, izgradnja zdravstvenog centra Meline-lječilišta u uvali Soline, izgradnja sunčane elektrane Orlec-Trinket (zapad i istok), te projekt Žičara na Učku.


Za sve te projekte Županija pokušava, dakle, dobiti europska sredstva, a dio projekata kandidira uz podršku države, dok dio aplicira sama, objasnio je pročelnik Krpan.


– Naravno da veliki državni projekti imaju svoje izvore financiranja ili partnere, ali zašto se ne bi iskoristila i ova bespovratna sredstva čak i za dijelove takvih projekata. Na primjer, Žuta Lokva je projekt čiju isplativost smo mi dokazivali nedavno kroz studiju predizvodljivosti, i sigurno je da može konkurirati i za bespovratna sredstva. Ovo je najjeftiniji način financiranja svih projekata, rekaoje Krpan.