RIJEKA – Povodom Svjetskog dana zdravlja danas je putem digitalnih kanala otpočeo dvodnevni znanstveni simpozij naziva “Post-COVID era: novo i neistraženo područje” posvećen najaktualnijoj svjetskoj znanstvenoj, kliničkoj i javnozdravstvenoj te društvenoj temi, COVID-19 pandemiji i njezinim dugoročnim posljedicama. Riječ je o sedmom simpoziju o COVID-u koji zajednički organizira Odjel za biomedicinske znanosti HAZU u Rijeci i KBC Rijeka u suradnji s Sveučilištem u Rijeci, Medicinskim fakultetom, Fakultetom zdravstvenih studija i riječkim ogrankom Hrvatskog liječničkog zbora.

Simpozij koji je organiziran s ciljem da zdravstveni sustav pripremi za nadolazeće post-COVID razdoblje okupio je preko 550 zainteresiranih sudionika koji su imali prilike poslušati predavanja brojnih stručnjaka i znanstvenika iz zemlje i inozemstva, upoznati se s nizom aktualnih tema iz područja infekcije SARS-CoV-2 virusom, njezinim dugoročnim posljedicama na respiratorni, ali i kardiovaskularni sustav i mozak i periferne živce te raspravljati o stvarnim posljedicama COVID-a.

– Dimenzije kojima je jedan javnozdravstveni problem u tako kratkom vremenskom razdoblju okupirao doslovno cijelo čovječanstvo dosada su gotovo povijesno nezabilježene. To ukazuje na značenje same teme za društvo, a tek smo nedavno obilježili godišnjicu od početka pandemije, riječi su kojima je akademik Daniel Rukavina i predsjednik Znanstvenog odbora skupa otvorio jučerašnji znanstveni skup. Dužnost znanstvene zajednice i svakog njezinog člana, kao i cjelokupne medicinske zajednice da aktiviraju sve svoje potencijale i uključe ih u pronalaženje najboljih rješenja da se prevladaju devastirajuće posljedice pandemije na zdravlje pojedinca, zdravstveni sustav, gospodarstvo i cjelokupno društvo, dodao je akademik usput izražavajući pohvale medicinskoj Rijeci koja je dala svoj maksimum u svim aspektima, a posebice u reakciji i organiziranosti cjelokupnog javno-zdravstvenog sustava, od kliničke medicine, javnog zdravstva, epidemiologije i primarne zdravstvene zaštite.

Podsjećajući na seriju od šest održanih međenarodnih simpozija u kojima je fokus bio na društvenim posljedicama pandemije Rukavina je istaknuo izniman doprinos Sveučilišta u Rijeci i rektorice Snježane Prijić Samaržija te naglasio da su upravo simpoziji i cjelokupna znanstvena aktivnost u ovom razdoblju pokazali da Rijeka u području imunologije i virusologije u Hrvatskoj ima daleko najznačajniji i međunarodno prepoznatljiv istraživački potencijal koji u nadolazećem razdoblju daje izuzetnu razvojnu priliku.

– Uskoro se pokazalo da dugoročne posljedice COVID pandemije, koje upoznajemo i koje ćemo upoznavati sljedećih mjeseci, godina i desetljeća, mogu i snažnije devastirati ljudsko zdravlje, zdravstveni sustav, gospodarstvo i cjelokupno društvo, više nego COVID pandemija sama, rekao je Rukavina dodavši da je naša medicinska zajednica to na vrijeme prepoznala i osnovala odjel za sustavno praćenje i prevenciju posljedica. Također, istaknuvši da sedmi međunarodni simpozij i njegov program potvrđuje da Rijeka ima znanstvenike i kliničare koji uspješno mogu odgovoriti svim izazovima pandemije.

Alen Ružić ravnatelj KBC Rijeka te predsjednik Organizacijskog odbora pohvalio je izuzetne aktivnosti Zavoda za biomedicinske znanosti HAZU te važnost simpozija i tema koje ne mogu biti aktualnije u situaciji kada smo suočeni s vrhuncem epidemije, njezinim trećim valom te više od 200 hospitaliziranih COVID bolesnika u Rijeci.

– Ovo je trenutak u kojem mi u KBC-u živimo jednu specifičnu i široku reorganizaciju te provodimo krizno upravljanje s kojim se za sada uspješno nosimo. S obzirom da bolest COVID-19 odista svakim tjednom i mjesecom pokazuje svoja nova lica, nema alternative već znanosti i znanstvene spoznaje bez odgode uključivati u naš redovni rad, obogaćivati ga i unaprijeđivati na korist zdravlja i života naših bolesnika. U tom pogledu, ne samo znanstveno, već i zbog stručne primjene, ovaj skup ima izniman značaj, rekao je Ružić i na Svjetski dan zdravlja poželio da što skorije i uspješnije, s što manjim brojem gubitaka izađemo iz ovog dramatičnog vala pandemije u kojem se trenutno nalazimo. Prisutnima su se pozdravnim govorima obratili i predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Srđan Novak, Daniela Malnar dekanica Fakulteta zdravstvenih studija, Goran Hauser dekan Medicinskog fakulteta te rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija.

Prvoga dana simpozija naglasak je bio na dosadašnjim saznanjima o COVID-19 bolesti te su u njegovu uvodnom dijelu Pero Lučin i Vanda Juranić Lisnić iznijeli suvremene spoznaje o staničnoj biologiji virusa i potencijalnim mjestima na koja mogu djelovati antivirusni lijekovi kao i patofiziologiji infekcije SARS CoV 2 virusom. Simpozij je nastavljen prikazom promjena kroz kroje prolazi zdravstveni sustav kao i o dugoročnim posljedicama infekcije na respiratorni sustav i terapijskim pristupima te liječenje bolesnika u jedinica intenzivne njege s posebnim naglaskom na predviđanja neželjenog tijeka bolesti i komplikacijama koje su prikazale Martina Pavletić i Ljiljana Bulat Kardum, te Alen Protić i Igor Barković, dok je o specifičnostima dijagnostičkih analiza govorila Melita Kukuljan. Snježana Juričić ukazala je na nenadoknadivu ulogu medicinskih sestara i tehničara u COVID pandemiji i to upravo u 2020. godini koju je SZO proglasila godinom sestrinstva, a predavački dio simpozija zaključila je Morana Magaš govoreći o “novom normalnom” i načinima kako uskladiti i dopuniti post COVID protokole u skladu sa situacijom.

Sutrašnji program simpozija fokusiran je uglavnom na široki spektar komplikacija i posljedica koje COVID-19 ostavlja na kardiovaskularni sustav te mozak i periferne živce, kao i o sve prisutnijim tromboembolijskim događanjima, a predavanja će održati Alen Ružić, Luka Zaputović, Vladimira Vuletić te Zdravka Poljaković, a hrvatskim stručnjacima pridružit će se i inozemni, i to Nenad Bogdanović s Karolinskog instituta iz Stockholma te Paolo Manganotti s tršćanskog sveučilišta.